Primorsko–goranska županija u prosincu domaćin sastanka jadranskih županija

krpan_komadina_pgz_2013

– Nakon pristupnog sastanka ulaska Republike Hrvatske u EU na sa slovenskim parlamentarcima i gradonačelnicima dogovorili smo da održimo zajednički sastanak o potrebi dinamiziranja povezivanja prometnog pravca Postojna-Rupa sa daljnjim obilaskom od Istre do Grobničkom polja do Križišća i dalje do Žute lokve, a kako taj pravac, Jadransko-jonski nije definiran TEN-T mrežom on može biti financiran klasičnim modelom ili koncesijom. Investitorski interes postoji u smislu interesa koncesionara, pogotovo interes da se gradi nedostajući dio prometnica i u Sloveniji i u Hrvatskoj, istaknuo je župan Komadina.

Rijeka – Na redovitoj tjednoj konferenciji za novinare župan Zlatko Komadina osvrnuo se na Invest forum te predstavio projekte iz područja prometa. Župan je izrazio zadovoljstvo načinom na koji je popraćen Invest forum te istaknuo razmišljanje o promjeni modaliteta održavanja Invest foruma. “Cilj nam je što dalje se čuti” , izjavio je župan uz napomenu da bi na slijedećem forumu trebalo više riječi biti o energetskim temama sa konkretnim projektima te cestovnoj infrastrukturi.

Župan je istaknuo kako je čitavo područje RH obuhvaćeno sa svega dva koridora i to dio vezan za prometno povezivanje Rijeke sa Mađarskom (Vb. paneuropski koridor) te dio vezan za iskorištavanje potencijala Dunava (VII. paneuropski koridor). U ovom kontekstu aktivna je i Jadransko-jonska inicijativa koja naglašava i traži uključenje ovog koridora u strateške koridore EU, naglašavajući pritom opće društvene, posebno gospodarske koristi koje bi se time mogle ostvariti. “Nakon pristupnog sastanka ulaska Republike Hrvatske u EU na sa slovenskim parlamentarcima i gradonačelnicima dogovorili smo da održimo zajednički sastanak o potrebi dinamiziranja povezivanja prometnog pravca Postojna-Rupa sa daljnjim obilaskom od Istre do Grobničkom polja do Križišća i dalje do Žute lokve, a kako taj pravac, Jadransko-jonski nije definiran TEN-T mrežom on može biti financiran klasičnim modelom ili koncesijom. Investitorski interes postoji u smislu interesa koncesionara, pogotovo interes da se gradi nedostajući dio prometnica i u Sloveniji i u Hrvatskoj”, rekao je župan.

“Poznato je da je dio županija na prometnom koridoru Rijeka-državna granica s Mađarskom pristupilo CETC (Central Europe Transport Corridor) inicijativi a koja za cilj ima povezati luku Szczecin sa Rijekom (odnosno područje Balitka sa Jadranom). Naglašavam da je podršku ovoj inicijativi dalo i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture. Iz usvojenih dokumenata je razvidno da se na relaciji sjever-jug formira nekoliko prometnih osi od kojih je za nas značajna ona između Gdanska/Gdynia i Trsta te Kopra. Time se opetovano zaobilazi Rijeka i Republika Hrvatska u cijelosti, te smanjuje geostrateški značaj. Ovi koridori ne predstavljaju samo prometnu nego i energetsku osovinu i naglašavaju RH kako centralno središte (HUB) čitave jugoistočne Europe. Njihovim izostavljanjem i zanemarivanjem odnosno neuključivanjem u prioritetnu TEN-T mrežu EU u bitnome se slabi geostrateška uloga RH, a napose PGŽ i luke Rijeka. Stoga je za očekivati da će i planirano povezivanje budućeg magistralnog plinovoda od Grčke prema Italiji zaobići područje Republike Hrvatske, a što bi bilo neprihvatljivo i sa geostrateškog ali i sa ekonomskog pa i političkog aspekta.” Zatražio sam od resornih ministara u Vladi RH da prihvatite moje sugestije i žurno pokrenete inicijativu za uključivanjem ovih koridora u stratešku prometnu mrežu EU, a što ću ja sa regionalne razine intenzivno činiti”, rekao je župan.

Pročelnik UO za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima, Ljudevit Krpan, istaknuo je pokrenute aktivnosti koje je PGŽ pokrenula za uključivanje i razvijanje prometnih pravaca. Od 7. i 8. studenog u Regiji Shkodra u Albaniji održati će se sjednica Komisije za promet i infrastrukturu Jadransko-jonske euroregije. Na istoj će se, između ostalog, raspravljati i o izradi Makroregionalne strategije Jadransko-jonske euroregije ali i pokrenuti inicijativa za uključenje Jadransko-jonskog koridora (cesta, željeznica, more) u TEN-T mrežu, projekt ADB, kojem je temeljni cilj osnažiti prometnu osovinu između Jadrana i Crnog mora) u Bruxellsu će se 13. studenog održati Mid-term konferencija na kojoj je uloga PGŽ u projektu upravo istaknuti značaj i potencijal željezničkog povezivanja Italije-Slovenije i Hrvatske željezničkom mrežom velikih brzina. PGŽ će 3. prosinca ugostiti župane svih jadranskih županija na kojem će se također raspravljati o potrebi uključenja J-J koridora u mrežu EU koridora. U Bologni će se od 4. do 6. prosinca održati glavna skupština Jadransko-jonske euroregije na kojoj ću također pokrenuti raspravu i zatražiti uključenje J-J koridora u TEN-T mrežu. U Szczecinu će se 12. i 13. prosinca održati sastanak izvršnog odbora Centralno europskog transportnog koridora (CETC) koji primarno ističe potrebu prometnog i energetskog povezivanja područja Balitičkog i Jadranskog mora. Pritom se naglašava značaj povezivanja luka Szcecin i Rijeka.

“Osim navedenog kontinuirano tražimo od resornih ministarstava (MPPI, MRRFEU i MVP-kordinatora Jadransko-jonske inicijative) da zahtijevaju i traže kvalitetnu prometnu integraciju luke Rijeka ali i promoviraju i Jadransko-jonski koridor odnosno zatraže uključenje u TEN-T mrežu”, rekao je pročelnik Krpan.

Ivan Mellor / PodUčkun.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net