Prva opatijska Školica glagoljice @ Veprinac

admin 13 years ago Kronika

…biti glagoljaš znači više od samog poznavanja slova, to je duh znanja, naprednosti, ali i čovječnosti…
…tijekom tri dana petnaestak polaznika naučilo je osnove korištenja glagoljicom, ali i povijesti ovog pisma…

Veprinac – Danas završava prva opatijska Školica glagoljice, što se tijekom tri dana – od petka do nedjelje – održavala ”pod ložun” na Veprincu, u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Kornić. Tijekom ta tri dana, petnaestak polaznika naučilo je osnove uglate glagoljice, kao i povijest dolaska glagoljice na naše prostore te utjecaj na kulturu i znanost.
Veprinac – Danas završava prva opatijska Školica glagoljice, što se tijekom tri dana – od petka do nedjelje – održavala ”pod ložun” na Veprincu, u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Kornić. Tijekom ta tri dana, petnaestak polaznika naučilo je osnove uglate glagoljice, kao i povijest dolaska glagoljice na naše prostore te utjecaj na kulturu i znanost.
– Biti glagoljaš znači više od samog poznavanja slova, to je duh znanja, naprednosti, ali i čovječnosti. Glagoljica je obilježila tisuću godina hrvatske povijesti, a spomenici pisani ovim pismom mogu se naći diljem naše zemlje, kao i susjednih – od Makedonije preko Bosne do Slovenije. Postoji tridesetak teorija o postanku glagoljice, ali najprihvaćenija je ona o braći Konstantinu i Metodu iz Soluna, koji su pismo izmislili na poziv moravskog kneza Rastislava, kao bi smanjili utjecaj germanskih i latinskih svećenika koji su pokrštavali Slavene, objasnio je etnolog i muzeolog Damir Kremenić, koji je uz novinara Davora Žica vodio opatijsku Školicu glagoljice.
Kornićarska katedra sprecijalizirala se za prenošenje znanja o glagoljici, a putem dugogodišnje škole u Korniću, ali i onih u Omišlju, Jurandvoru, Puntu, Žminju i na otoku Rabu, znanje o ovom staroslavenskom pismu prenijeli su na više od 1.600 polaznika.
– Postavlja se pitanje zašto bi netko učio glagoljicu, ali pravilno je pitanje – zašto netko ne bi htio učiti glagoljicu? Ona predstavlja vitalan i važan dio naše povijesti, ali i budućnosti, ne samo u turističkom smislu. Ponovni pronalazak glagoljice u modernom vremenu donio je brojne zanimljive situacije, a ona se sve češće sreće u svakodnevnom žvotu – od reklamnih panoa do tetovaža, zaključio je Kremenić.

Nikola Cvjetović / Liburnija.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net