Raritetni filmski biser igra u Kinu Sloboda: Besplatne projekcije prvog ratnog spektakla ‘U planinama Jugoslavije’ @ Lovran
Povodom 72. obljetnice oslobođenja Lovrana, u četvrtak se na dvije predstave – u 18 i 20 sati – prikazuje film ”U planinama Jugoslavije”, rusko-jugoslavenska produkcija i prvi postratni film na ovim prostorima, koji je sniman i u hotelu Kvarner.
Lovran – Rijetka atrakcija pojavit će se na platnu Kina Sloboda Lovran u četvrtak, 27. travnja – na dvije predstave, prvu u 18 sati, a drugu u 20 sati, publika će imati prilike pogledati film ”U planinama Jugoslavije”, prvi postratni film snimljen 1946. godine u jugoslavensko-ruskoj produkciji, kojeg s ovim područjem povezuje činjenica da je dijelom sniman u hotelu Kvarner u Opatiji.
– Film prikazujemo povodom 72. godišnjice oslobođenja Lovrana, a ulaz na obje projekcije je besplatan. Građane pozivamo da pogledaju kako je izgledao hotel Kvarner odmah iza rata s obzirom na to da je većina scena interijera snimana upravo u njemu, kazao je načelnik Lovrana Alan Sanković, dodavši da se radi o filmu koji ima značajno mjesto u hrvatskoj filmskoj povijesti.
Naime, desetljećima se smatralo da je ”Slavica” Vjekoslava Afrića, premijerno prikazana 1947., bila kamen temeljac jugoslavenskog cjelovečernjeg filma, no film ”U planinama Jugoslavije”, pokazuje da to baš nije istina. Ponajprije, snimljen je godinu dana ranije kao sovjetsko-jugoslavenska koprodukcija i prvi je uspostavio narativni model koji će oponašati ne samo ”Slavica” nego i ”Živjeće ovaj narod” Nikole Popovića, koji se formalno vodi kao prvi hrvatski poratni film.
– Među njima, međutim, postoji bitna razlika: ”U planinama Jugoslavije” visoko je dotjeran profesionalni filmski proizvod, dok su spomenuti jugoslavenski filmovi često na rubu amaterizma. Zašto ga ranije nismo vidjeli? Zato što je 1948. godine, nakon Rezolucije Informbiroa, povučen iz distribucije ne samo u Jugoslaviji nego i u Sovjetskom Savezu, i otad su za njega znali samo filmski specijalisti. Godine 1944., nakon što je Crvena armija ušla u Beograd, odmah je počela tijesna kulturna suradnja Sovjetskog Saveza i partizanskih vlasti, objasnio je Sanković.
Za redatelja filma ”U planinama Jugoslavije” je odabran Abram Room, čuveno ime, jer je u razdoblju nijemog filma zablistao radikalnom dramom o ljubavnom trokutu ”Treća Meščanska”, nakon kontroverznog filma ”Strogi mladić” iz 1935. oduzeta su mu sva priznanja i počasti, da bi se 1944. vratio u milost ratnom dramom ”Invazija”, ovjenčanom Staljinovom nagradom. Scenarist Giorgi Mdivani također je bio ugledan filmaš, prvak gruzijske kinematografije, no najčuveniji član ekipe bio je Eduard Tisse, direktor fotografije na svim ostvarenjima Sergeja Ejzenštejna. Iako je glavnu ulogu, bosanskog seljaka Slavka Babića koji diže revoluciju, igrao Nikolaj Mordvinov, prava zvijezda bio je Ivan Bersenjev u ulozi Tita. S potonjim je proveo puno vremena, proučavao njegove geste, i postao preteča Richarda Burtona.
Sovjetski gosti snimali su film devet mjeseci, povezali ugodno s korisnim jer su odabrali lokacije kao što su Opatija (svi kadrovi unutarnjih prostora su iz hotela Kvarner), Dubrovnik i slapovi Krke, pritom se dobro i proveli, ali su upriličili i neformalnu školu budućim jugoslavenskim filmašima: Vjeko Afrić u filmu je bio ne samo asistent režije nego je igrao i dvije uloge, između ostalih i vođu četnika Dražu Mihailovića, Nikola Popović jedini je bio naveden na špici kao pomoćnik režije, ali tu su se motali i Radoš Novaković, Žorž Skrigin i drugi.
Nekima je bilo čudno što Room i Tisse katkad snime samo jedan kadar dnevno, međutim, tako im se prohtjelo. Pri kraju snimanja trzavice između sovjetskog i jugoslavenskog dijela ekipe, ali i političkih rukovodstava dviju zemalja, bile su sve veće, gosti su pobrali realizirani materijal i dovršili ga u Moskvi, dok je na špici bio samo ”logo” Mosfiljma, dakle, ništa od navodne koprodukcije. Premijera filma je bila u Moskvi 1946. godine, a u Beogradu je prvi put prikazan 21. travnja 1947. Doživotni predsjednik SFRJ Josip Broz Tito zabranio je daljnje prikazivanje prvog sovjetsko-jugoslavenskog filma, jer je imao dosta zamjerki, a prema riječima Milovana Đilasa maršal je bio ljut na to kako ga je odglumio Rus Bersenjev.
Roomov partizanski spektakl vizualno je fascinantan rad, u njemu je prvi put srušen most na Neretvi, puno prije Bulajićeve ”Bitke na Neretvi”. Priča počinje u planinama Jugoslavije 1941. godine, gdje seljak Slavko Babić podiže Narodnooslobodilačku borbu protiv okupatora, pošto njemačka vojska napada Staljingrad.
Davor Žic / PodUčkun.net
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net