Razgovor – Roberto Žigulić: Boriti ću se za interese ljudi i privrede našega kraja

Roberto Žigulić

Roberto Žigulić

U sklopu borbe za teritorijalnu decentralizaciju zalagat ću se i da neko od Ministarstava bude u Rijeci ili Puli. Zar ne bismo i mi znali jednako efikasno obavljati pred nas postavljene poslove kao i neki činovnici iz Zagreba.

Opatija – Roberto Žigulić, opatijski gradski vijećnik i nekadašnji predsjednik IDS- a kandidat je za Sabor na listi IDS-a, PGS-a i Liste za Rijeku u 8. izbornoj jedinici. U razgovoru govori o konkretnim potezima kojima njegova stranka i on planiraju poboljšati život stanovnika ovog kraja, ali i čitave regije.

Kandidat ste za mjesto u Saboru, na koalicijskoj listi IDS-a, PGS-a i Liste za Rijeku u 8. izbornoj jedinici. Koalicijski program uglavnom je poznat i javno dostupan, no što konkretno stanovnici liburnijskog kraja mogu očekivati od vas osobno, ako postanete saborski zastupnik, a što od koalicije?
U Saboru ću se, ako mi se pruži prilika, boriti za interese ljudi i privrede našega kraja, i to prvenstveno na pitanjima koje proizlaze iz domene regionalizacije i decentralizacije. Borit ću se za promjenu sustava „oporezivanja“ najrazvijenijih županija, koje direktno koče njihov sveopći razvoj. Također zalagat ću se i da 100% poreza od prodaje nekretnina ostane lokalnoj zajednici na čijem je teritoriju nekretnina prodana. Borit ću se i za velike državne, infrastrukturne projekte koji našim općinama i gradovima, kao i stanovništvu u budućnosti mogu jamčiti ubrzani razvoj i prosperitet. Nabrojit ću samo neke od njih: izgradnja druge trake istarskog ipsilona od Rogovića do Matulja te u nastavku spomenute prometnice rješavanje čvora Matulji, daljnji razvoj luke Rijeka usmjeren na proširenje kapaciteta Zagrebačke obale u zaleđe Opatije tj. u gospodarsku zonu Miklavija kod Matulja te proglašavanje ove radne zone, radnom zonom od nacionalnog interesa RH, željezničku vezu kroz Učku te njezin spoj na rekonstruiranu, dvotračnu željezničku prugu Šapjane – Rijeka – Škrljevo, s odvojkom za radnu zonu Miklavija i potpunu revalorizaciju turističkih vrijednosti Učke kroz izgradnju žičare na potezu Medveja – Učka. Zalagat ću se i da se financiranje dijela tih projekata osigura iz sredstava fondova Europske unije, kao i za pojednostavljenje procedure pri prijavi i administriranju takvih projekata. U sklopu borbe za teritorijalnu decentralizaciju zalagat ću se i da neko od Ministarstava bude u Rijeci ili Puli. Zar ne bismo i mi znali jednako efikasno obavljati pred nas postavljene poslove kao i neki činovnici iz Zagreba? Kao profesor koji već 23 godine radi u sustavu visokoškolskog obrazovanja, zalagat ću se za Hrvatsku zemlju znanja, s čime je usko povezana i reforma curriculuma, kao i za izdašnije financiranje znanstvenih istraživanja. To vidim kao jedan od recepata za izlaz iz krize.U principijelnost mojih stavova građani su se Liburnije mogli uvjeriti posljednjih 20-tak godina, otkako se više ili manje aktivno bavim politikom, ranije kroz mjesne odbore a sada kroz stranku IDS i kroz Gradsko vijeće grada Opatije. Što se tiče drugih kandidata s naše koalicijske liste, mislim da se od njih mogu očekivati slična razmišljanja i djelovanja u Saboru, a njihova imena i prezimena meni osobno garantiraju da se radi o poštenim i časnim ljudima kojima je temeljni interes učiniti nešto dobro za našu regiju.

Što vas je motiviralo na političko djelovanje, i zašto ste kao svoju stranku odabrali baš IDS?
Politikom se aktivnije bavim sada već nekih 10 – tak godina, od kada sam se učlanio u lokalnu opatijsku podružnicu. Prije sam bio simpatizer te stranke te u nekoliko uzastopnih saziva mjesnog odbora Opatija – Centar II. U jednom mandatu sam bio i predsjednik Vijeća tog mjesnog odbora. Rekao bih da je to nekakav pasivan ili manje aktivan oblik bavljenja politikom, no zapravo predstavlja bogato iskustvo za daljnje djelovanje unutar stranke. Tu leži i jedan od razloga zašto sam odabrao baš IDS, a to je da ova stranka ima podosta aktivista koji žele djelovati za dobrobit svoga kraja i to upravo kroz ovakve najniže oblike lokalne samouprave. Zato im ljudi i vjeruju i IDS na lokalnim izborima za MO ovih 25 godina prolazi jako dobro, trenutno u Opatiji imamo 9 predsjednika MO od 15 mogućih. Drugi od razloga je taj što mi za „svoje mišljenje“ ne trebamo ići u Zagreb, a oni koji malo bolje poznaju liburnijske podružnice znaju da niti Pula nema presudan utjecaj u kreiranju naše politike. Prema tome o liburnijskim problemima razgovaramo i odlučujemo isključivo u Opatiji, Matuljima, Lovranu i Mošćeničkoj Dragi.

Sa stranačkim kolegama na Mrkatu

Sa stranačkim kolegama na Mrkatu

Kakav je vaš „politički profil“? Koji su ciljevi vašeg rada, koje teme smatrate politički najvažnijima, kako se definirate u ideološkom smislu?
Tema koju smatram najvažnijom je odgovor na pitanje kako ostvariti preduvjete da stanovnici Liburnije i Istre sutra žive bolje. Da živim u Zagrebu, Slavoniji ili Dalmaciji, vjerojatno bih to isto radio za te krajeve. Time ne mislim ništa loše niti o tim krajevima, ali ovih 25 godina življenja hrvatske demokracije je pokazalo da svatko misli prvenstveno na sebe. Smatram da se dosta toga može ostvariti ustrajanjem na politici regionalizma i decentralizacije. Zbog čega svi mi ovdje tražimo veću decentralizaciju tj. niži stupanj centralizacije? Ovdje ću navesti primjer neto fiskalne pozicije Primorsko – goranske županije, a slični su podaci i za Istarsku županiju. Prema tim podacima u PGŽ se svake godine ostvari “višak” od prosječno gotovo 700 milijuna kuna, što znači da se sa našeg područja u središnju blagajnu slije 700 milijuna kuna više nego što se dobiva nazad. Primjerice, da se dio novca koji mi usmjeravamo u Zagreb vrati, mogli bismo stipendirati više studenata, financirati više kulturnih manifestacija, više pomoći našim obrtnicima, poljoprivrednicima, itd. U najrazvijenije države Europske Unije, npr. Danska i Njemačka jedinice lokalne samouprave raspolažu s znatnijim sredstvima iz državnog proračuna, i do 30%. Sadašnja situacija u RH za nas je neodrživa, a temelji se na sustavu u kojem sve županije, gradovi i općine u Hrvatskoj raspolažu sa svega 5 posto ukupnog proračuna. Financijski jake i moćne regije na taj način mogu postati i motori razvoje cjelokupne Hrvatske, za razliku od sadašnjeg modela prema kojemu se novci slijevaju i velikom većinom troše u Zagrebu. Za mene su sekundarne teme koje pokrivaju domenu ideologije, no vjerojatno ćete iz ovog odgovora sami moći odrediti moj ideološki profil. Smatram da svim ljudima, bez obzira na rasu i spol, treba omogućiti da žive kvalitetnije i sigurnije. Poznato je da su i Istra i hrvatsko primorje uzor i primjer svima da se može živjeti zajedno u punoj toleranciji i razumijevanju. To su civilizacijski dosezi i standardi i kao takvi zabilježeni su u temeljima koalicije naših triju stranaka. U prošlosti je upravo na ovim prostorima plaćana visoka cijena za često puta i organizirano raspirivanje neprijateljstava. Smatram da je u suvremenom društvu manevarski prostor za grupacije koje bi se s takvim aktivnostima željele baviti sužen, no uvijek ostaje mogućnost za pojedinačno, neodgovorno raspirivanje mržnje prema drugima, što se naročito zna omaći političarima u žaru borbe za prijestolje. Mi smo protiv odašiljanja agresivnih poruka bilo kakve vrste i protiv njih ćemo se znati boriti i u izborno i u postizborno vrijeme.

Osim političkim radom, u javnosti ste ostavili traga i svojim društvenim aktivizmom, posebice onim usmjerenim na istraživanja lokalne povijesti. Što vas privlači u tim istraživanjima? Kako se jedan znanstvenik primarno okrenut tehničkim znanostima našao u humanističkim temama?
U tome i jeste draž hobija, za kojega uvijek birate nešto potpuno suprotno, u čemu ćete zapravo radeći uživati i pri tome se zapravo odmarati. Netko će, odmarajući se, pola života prespavati, dok će drugi, u tome odmoru učiniti i nešto korisno za društvo. Takva istraživanja smatram idealnima da znamo tko smo, što smo i kuda idemo, te da istovremeno na tome putu ostavimo onima koji dolaze iza nas nešto poučno i korisno, a ne samo probleme.

Izvan politike i društvenog rada, kako biste opisali tko je Roberto Žigulić, kao privatna osoba?
Roberto Žigulić je znanstvenik s zvanjem znanstvenog savjetnika u dva polja znanstvenog područja Tehničkih znanosti te redoviti profesor u trajnom zvanju na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Radim tamo već 23 godine. U struci sam, kao diplomirani inženjer strojarstva u brodogradilištu 3. maj, radio nažalost samo godinu dana, budući sam tada dobio ponudu za rad na Fakultetu. Prije toga, nakon završetka Fakulteta, borio sam se u 155. brigadi HV na ličkom ratištu. Darivatelj sam krvi preko 100 puta, i na kraju, ništa manje važno, suprug i otac dvoje djece.

S obzirom da ste proteklih godina izgradili svoju prepoznatljivost u javnosti, kakva su vam očekivanja od rujanskih izbora? Što očekujete za listu, a što za sebe osobno – na Liburniji, ali i čitavoj 8. izbornoj jedinici?
Uistinu bih želio da rujanski izbori razriješe političku pat – poziciju na državnom nivou, no istovremeno sam poprilično skeptičan da će tako i biti. Osnovni preduvjet za normalno funkcioniranje države je stabilna politička situacija. Za listu očekujem da će doseći i četvrti, toliko željeni mandat, te da će i PGS dobiti svoga zastupnika. Na Liburniji očekujem da ću povećati broj preferencijalnih glasova koji je polučen na prošlim parlamentarnim izborima te da će to biti dobar vjetar u leđa mojoj stranci IDS, na sljedećim lokalnim izborima.

Tko su vaši birači? Odnosno, kakav je profil osobe koja će zaokružiti listu IDS-PGS-RI, i vaše osobno ime?
Ja vjerujem da su to osobe koje su dobro upoznate s doprinosima koje sam liburnijskom kraju dao kroz moj stručni i društveni rad. K tome vjerojatno vole i ponosni su svoj kraj, kojega ne bi dali niti za kakve dragocjenosti. Eto, nešto otprilike kao i ja.

Davor Žic / PodUčkun.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net