Razgovor: Zamjenik župana Marko Boras Mandić – Politika se mora provoditi kroz konkretne programe i mjerljive ciljeve

mbm_gorski_kotar_1

Matuljac Marko Boras Mandić protekle je dvije godine obnašao odgovornu dužnost zamjenika župana, a u razgovoru za PodUčkun.net ocijenio je rezultate rada u minulom razdoblju te najavio nove projekte.

Dvije godine proveli ste na mjestu zamjenika župana. Nakon brojnih mandata u matuljskom Vijeću i županijskoj Skupštini, našli ste se u izvršnoj vlasti. Kakva su iskustva dosad, u odnosu na očekivanja?

– Iskustvo u Općinskom vijeću Matulja i obnašanje funkcije županijskog vijećnika u dva mandata omogućilo mi je kvalitetan uvid u potrebe i posebnosti ovog kraja, stoga sam imao dobru podlogu za mjesto zamjenika župana, no biti dijelom izvršne vlasti poseban je izazov. Zato sam na početku mandata sebi zadao mjerljive ciljeve, jer vjerujem da se politika mora provoditi kroz konkretne programe i projekte. Pozicija svake vlasti je iznimno odgovorna, jer o našem radu ovisi kvaliteta života naših sugrađana, i zato na kraju mandata želim iza sebe ostaviti mjerljive rezultate i konkretne promjene zbog kojih će građanima život biti bolji nego prije. Mislim da sam imao dobar start na početku te četverogodišnje utrke, a i prolazno vrijeme nakon prve dvije godine također je solidno.

U sklopu svojih zaduženja najviše ste se bavili komunalnim i prometnim pitanjima. Što je sve u tom dijelu napravljeno od 2013. godine?

– Konkretan primjer pozitivnih promjena na život građana unutar jednog mandata, što sam ranije spomenuo, jest Zračna luka Rijeka. Jedan od ključnih prometnih objekata našeg kraja, ne samo za građane, već i za gospodarstvo pri čemu osobito mislim na turizam, bio je u prilično lošem stanju: drastičan pad broja putnika i tereta, golemi gubitak u poslovanju, depresivna atmosfera u uredima i u prostoru za putnike. Bio je to aerodrom na rubu marginalizacije, koji je jedva zadržao status međunarodne zračne luke. Danas mogu reći da se situacija okrenula – Zračna luka Rijeka prešla je 150 tisuća putnika i ta brojka svakim danom raste, pa sam siguran da ćemo uskoro oboriti rekordne razine prometa. Umjesto malodušnosti, sada imamo optimizam temeljen na stvarnim i mjerljivim rezultatima. Najbolji je primjer za to aktualan natječaj za akustički dizajn prostora putničkog terminala koji je raspisan sa ciljem upotpunjavanja Muzejskog terminala Zračne luke Rijeka. Na natječaj se prijavilo preko 100 inozemnih autora što je zaista impozantna brojka. Ovdje smo zbilja ponudili nešto novo i inovativno i mogu reći da smo na pravom putu da naša destinacija bude brendirana po aerodromu koji je bio na izdisaju. A vjerujem da je jasno kakav značaj to ima na turizam i gospodarstvo našeg kraja. Primorsko-goranska županija participira u ukupnom broju turističkih dolazaka u Hrvatsku s dvadeset posto, što je veliki udio. Preduvjet svakog razvoja je prometna dostupnost stoga moramo razvijati jaku prometnu infrastrukturu. Ono što moramo osigurati je razvijena zračna luka koja će kao ”žila kucavica” generirati razvoj i omogućiti regiji da se razvije u destinaciju turistički poželjnu tijekom cijele godine. Danas mogu reći da na Krk slijeću zrakoplovi Ryanaira, Germanwingsa, Danube Wingsa, Welcome Aira, Small Planet Airlinesa, Condora, Air Baltica, Norwegiana i Croatia Airlinesa, povezujući Rijeku i Kvarner sa destinacijama u Europi. Na sličan način preokrenuli smo priču na Platku, i pokazali da se uz zalaganje i rad, ali i konkretne projekte, vrlo brzo mogu postići odlični rezultati. Uz žičaru Radeševo, ove godine raditi će i Pribeš a nepraktičan ski-lift uz Baby stazu, zamijeniti će skijaška traka. Pripremljena je i staza za skijaško trčanje, a urediti će se i snowpark za bordere. Posebno me veseli da Platak više nije samo zimska destinacija, nego smo uspjeli stvoriti uvjete za cjelogodišnju sezonu pa je ljetos Platak posjetilo oko 6.000 izletnika! Mislim da ta brojka dovoljno govori o uspjehu, jednako kao što mislim da će ona u budućnosti rasti u skladu s našim ciljem da Platak postane nacionalno izletište broj jedan. Zajedno s Platkom razvijamo i Nacionalni park Risnjak, pa mogu najaviti otvorenje novog službenog ulaza u NP Risnjak s Platka, na gornjoj postaji žičare na Radeševu do kuda će posjetitelji moći stići žičarom s parkirališta u podnožju brda ili hodajući. Na taj način omogućen je jednostavan pristup Nacionalnom parku koji je najmanje posjećen od svih hrvatskih nacionalnih parkova. Najavljen je i nastavak projekta prirodnog uređenja šetnice oko Lokvarskog jezera čiji se dovršetak očekuje sljedeće godine. Sve su to koraci za kreiranje i proširivanja turističke ponude Gorskog kotara, posebice ekološkog turizma. Posebno me veseli što Primorsko-goranska županija kontinuirano ulaže u sportski pomladak diljem Kvarnera i Gorskog kotara, kao i da osigurava infrastrukturu za kvalitetniji sportski rad. Tako je u proteklih deset godina Županija sufinancirala izgradnju deset školskih sportskih dvorana. Konačno, tu je i onaj nevidljivi dio rada županijske uprave, a opet tako značajan u životu građana – administracija. Napravili smo ogroman posao kod sređivanja stanja u prostoru u procesu legalizacije gdje smo najuspješniji u Hrvatskoj, i mislim da smo tako pokazali što doista znači biti „servis građana“.

zeljko_lambasa_marko_boras_mandic

S kojim ste planovima i idejama ušli u mandat, i što bi željeli napraviti u naredne dvije godine?

– Glavna ideja vodilja uvijek mi je bila pokazati da uz odgovoran rad te stručne i kompetentne kadrove niti jedan problem nije nerješiv, stoga sam se i fokusirao na one situacije čije se rješavanje činilo najtežim – primjerice, Platak ili Zračnu luku Rijeka. Uvijek polazim od konkretnih i ostvarivih projekata, koji će poboljšati život građana, a ne „lijepih želja“ o kakvima se govori godinama, a čija realizacija nije niti na pomolu.
Projekata na kojima se radi je mnogo. Recimo na Cresu, Primorsko-goranska županija i Grad Cres financirali su izgradnju voliere za bjeloglave supove čime se stvorila materijalna osnova za traženje statusa oporavilišta od nadležnog Ministarstva zaštite okoliša. Dobivanjem takvog statusa, uz adekvatne i stručne kadrove, supove će se moći zbrinjavati na Cresu u njihovom prirodnom staništu. Potom Unije gdje je pokrenut pilot projekt samoodrživog otoka u partnerstvu Primorsko-goranske županije Grada Mali Lošinj i Biskupije Krk. Cilj ovog pilot projekta je oživljavanje otoka te postizanje njegove dugoročne održivosti. Zatim pomaganje i stvaranje preduvjeta u našim županijskim lukama na uvođenju hidroavionske veze. Omogućavanje konstantne prometne povezanosti otoka sa ostatkom Županije može pridonjeti poboljšanju kvalitete života stanovnika otočnog područja u onom dijelu godine kada nema turista.
Projekt koji je od značajne važnosti za turizam je i projekt proširenja krčkog lukobrana. Kapacitet luke u Krku pokazuje se nedostatnim te predstavlja prepreku nesmetanom odvijanju prometne komunikacije u čemu leži razlog potrebe njenog proširenja. Za cjelokupni projekt, potrebni su veliki financijski resursi, stoga bi se projekt kandidirao za sredstva iz strukturnih fondova Europske Unije.

Kako iz perspektive izvršne vlasti izgleda ova zeleno-plava županija, i jesu li ta dva dijela – zeleni i plavi – skladno spojena u cjelinu? Dijele li iste ili slične probleme ili svaki dio ima svoje posebnosti?

Naša plavo-zelena županija bogata je i raznolika. Naravno da svaki dio ima svoje specifičnosti no upravo to je ono što nas čini posebnim. I Primorje i Gorski kotar čine zasebne regije, no tek spojeni u zajedničku priču čine skladnu cjelinu koja našu županiju čini jedinstvenom, u kojoj se u manje od pola sata vožnje može doći od skijališta do kupališta, od svježeg planinskog do aromatičnog morskog zraka. Nisu svi dijelovi županije jednako razvijeni, stoga je upravo zadaća Županije osigurati jednake uvjete za razvoj svim gradovima i općinama, kao i pomoći tamo gdje je pomoć najpotrebnija.

Kakav je vaš stav o regionalizaciji, i je li ovaj sadašnji sustav odnosa regionalne, nacionalne i lokalne razine uspješan ili ga treba mijenjati?

– Stava sam da decentralizaciju treba provesti kao model spuštanja ovlasti i sredstava na onu razinu koja najbolje može brinuti o potrebama građana. Mnogo modela je na raspolaganju, no misljenja sam da ne treba robovati formi. Ono što je bitno je sadržaj. Model koji će biti samoodrživ a ujedno na usluzi naših građana jer ipak su građani najbitniji. Ja osobno vjerujem u zasebnu Istru i Primorsko-goransku županiju. Smatram da smo dovoljno uspješna i jaka regija da možemo nastaviti ovim smjerom, no smatram da možemo i bolje. Dojam je da je vaša suradnja sa Zlatkom Komadinom, iako formalno dolazite iz različitih političkih opcija – on SDP-a, vi HNS-a – uspješna i da se ne primjećuju “stranačke boje” u svakodnevnom radu.

Kakvo je iskustvo rada s Komadinom u protekle dvije godine?

– Mogu reći da smo u protekle dvije godine Zlatko Komadina kao župan te ja kao njegov zamjenik ostvarili dobru, kvalitetnu i plodonosnu suradnju. Uspjeli smo posložiti organizaciju koja je produktivna te gdje svatko ima svoje odgovornosti prema izbornom programu koji smo obećali građanima. Redovito se koordiniramo i usuglašavamo stavove, politički se uvažavamo i razumijemo iako nismo uvijek istog mišljenja. Kada dođe do realizacije projekta, uvijek smo suglasni oko jednoga a to je dobrobit građana naše Županije.

Davor Žic / PodUčkun.net

error: Content is protected !!