Sastanak župana s gradonačelnicima i načelnicima – smjernice razvoja Županije
Od većih projekata govorilo se o izgradnji novih (Miklavija) ili dovršavanju postojećih gospodarskih zona (Kukuljanovo), energetskim projektima (Urinj, Omišalj, novoj modernoj plinskoj elektrani, plinovodima i naftovodima).
Baška – Na susretu župana Primorsko-goranske županije s gradonačelnicima i općinskim načelnicima, koje se održava u četvrtak i petak, 21. i 22. studenog 2013. godine u Baški (Hotel Corinthia), govorilo se o prometnom i turističkom razvoju, socijalnoj karti Primorsko-goranske županije, Prostornom planu, Razvojnoj strategiji i razvoju Zračne luke Rijeka.
U svom uvodnom izlaganju domaćin događanja, načelnik Općine Baška Toni Juranić, predstavio je gospodarske i turističke potencijale Baške, kao i njenu kulturno-povijesnu baštinu.
Župan Komadina istaknuo je da je današnji susret prvi nakon provedenih lokalnih i regionalnih izbora i nakon donošenja Prostornoga plana Primorsko-goranske županije, temeljnog razvojnog regionalnog dokumenta.
Također je naglasio da je predmetni susret pravovremeno organiziran uoči donošenja proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave, kao i izrade Županijske razvojne strategije za razdoblje 2015-2020.
Komadina se osvrnuo i na činjenicu da je Republika Hrvatska nedovoljno iskoristila potencijale, kvalitetu i struku koji postoje u jedinicama lokalne samouprave i županijama. “Naša je Županija srećom gospodarski solidna županija te u stanju realizirati značajnije razvojne projekte, što nažalost nije uvijek slučaj u Hrvatskoj”, rekao je župan.
Komadina se osvrnuo i na financijski značaj Županije koja zajedno s ustanovama u svom vlasništvu ili suvlasništvu (Županijska uprava za ceste, Domovi zdravlja, Nastavni zavod za javno zdravstvo) proračunski vrijedi pola milijarde kuna.
Govorio je i o ulaganjima Županije u održavanje imovine u vlasništvu vlastitih ustanova te ulaganjima u školstvo i zdravstvo u cilju poboljšanja usluga za krajnje korisnike. U tom kontekstu s nestrpljenjem se iščekuje realizacija sveučilišne bolnice na Trsatu, daljnji razvoj sveučilišta – modernog i otovorenog centra razvoja ovog dijela Europe.
“Cilj nam je biti najrazvijenija županija u Republici Hrvatskoj, kapitalizirati svoj geografski položaj kroz realizaciju velikih razvojnih projekata”, rekao je župan.
Od većih projekata govorilo se o izgradnji novih (Miklavija) ili dovršavanju postojećih gospodarskih zona (Kukuljanovo), energetskim projektima (Urinj, Omišalj, novoj modernoj plinskoj elektrani, plinovodima i naftovodima).
Imajući u vidu da je Primorsko-goranska županija energetsko, turističko i prometno raskrižje, te potencijale treba iskoristiti u planiranju daljnjeg razvoja Primorsko-goranske županije.
Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo dr.sc. Đulija Malatestinić predstavila je Socijalnu kartu Primorsko-goranske županije, publikaciju čiji cilj je definirati socijalne potrebe u domeni sigurnosti zdravlja i materijalne sigurnosti iz područja obrazovanja, rada, materijalnih dobara i socijalno isključenih građana. Riječ je o iznimno važnom dokumentu koji služi za strateško planiranje javnozdravstvenih i socijalnih potreba.
Prof.dr.sc. Mladen Črnjar prezentirao je Prostorni plan i Razvojnu strategiju PGŽ. Osvrnuo se na činjenicu da postoji značajni manjak nautičkih vezova, a postoji mogućnost da se broj tih vezova umnoži i komercijalno iskoristi.
Iako Prostorni plan čeka investicije, vrlo je malo projekata spremnih za neposrednu provedbu. Oni, naime, trebaju zadovoljavati sve potrebne elemente kao što su kapacitet i veličina, a ti podaci nisu dostavljeni. Važno je znati da novi zakon predviđa ukidanje svih turističkih i poslovnih zona koje se u roku u 5 godine ne opreme pa neiskorištavanje kapaciteta može dovesti do ukidanja zona.
Na državnoj razini, Republika Hrvatska želi izraditi državni prostorni plan u kojem će definirati određene elemente, a ono što ne bude definirano definirat će se na nižim razinama – županijskoj ili lokalnoj.
Zamjenik župana Boras Mandić predstavio je problematiku zračnog prijevoza i Kvarnera kao avio destinacije. Naglasio je da tvrdnja prema kojoj Kvarner nije podoban za avio destinaciju apsolutno ne stoji jer su brojne lokacije, poput Venecije, podjednako “nepodobne” za zračni prijevoz i unatoč tome imaju uspješne aerodrome.
Boras Mandić naveo je podatak o razvoju putničkog prijevoza u Zračnoj luci Rijeka. U posljednje dvije godine, nakon promjene uprave, uspjelo se sa 70.000 putnika godišnje doći na aktualnu razinu od 200.000. Također, zajedničkim oglašavanjem koje je dogovoreno 2011. godine spasilo se Zračnu luku Rijeka od tada izglednog gubitka statusa međunarodne zračne luke.
Dr.sc. Peršić Živadinov istaknula da su 2013. godine ostavareni vrlo dobri rezultati s dodatnih 2% noćenja i dolazaka gostiju na Kvarner. Većina gostiju su strani gosti, a mnogi dolaze iz udaljenih destinacija. Riječ je upravo o gostima koji mogu popuniti posezonu koja je oduvijek predstavljala poseban izazov za Kvarner koji inače tijekom ljetnih mjeseci bilježi iznimne rezultate.
Jedan od načina za produljenje turističke sezone jest i projekt zdravstvenog turizma. TZ Kvarner upravo stoga potiče organizaciju zajedničkog predstavljanja klinika i bolnica koje nude ovakvu vrstu ponude.
U Republici Hrvatskoj Primorsko-goranska županija se nalazi na 2. mjestu te zauzima 18% u ukupnim dolascima, međutim postoji značajan potencijal za daljnji razvoj, što se vidi i iz podataka koje je predstavio zamjenik župana.
Po pitanju Kvarnera kao avio destinacije, Peršić Živadinov naglasila je potrebu sufinanciranja oglašavanja jer interes postoji. Dokaz tome je porast broja dolazaka preko 68.000 putnika što je 121% više nego prošle godine. Ulaganje koje je bilo potrebno da bi 7 avio prijevoznika letjelo preko Krka iznosilo je 720.000 eura udruženih sredstava.
“Zračna luka Zadar primjerice sa 150.000 putnika u dolasku, ulaže preko 1,5 milijuna eura u avio prijevoz, a isto vrijedi i za Pulu. Dakle, ako želimo goste iz drugih destinacija, neophodno je skupiti sredstva, a to je najjednostavnije učliniti udruživanjem sredstava.” istaknula je Peršić Živadinov.
Na kraju svog izlaganja, direktorica TZ Kvarnera navela je nekoliko primjera novih linija koje su ostvarile povećanje dolazaka gostiju kao što su Švicarska (2% povećanje); Norveška (46%), Velika Britanija (8%). S druge strane, Rusija – za koju su zbog režima viza nije bilo letova – zabilježila je 27% pada. Porast su također zabilježile destinacije poput Belgije, Litve, Latvije i Švedske.
“Neophodno je pratiti rezultate uloženog novca, znati tko su nam gosti, odakle dolaze i koliko ostaju”, zaključila je Peršić Živadinov te još jednom apelirala na udruživanje sredstava za poticanje Kvarnera kao avio destinacije.
Direktor Zračne luke Rijeka Tomislav Palalić istaknuo je da je stanje zatečeno po dolasku u tu tvrtku bilo više nego alarmantno, ali ipak se uspjelo izbjeći beizlaznu situaciju. U tome znatno pomaže činjenica da je Zračna luka Rijeka najbliža je svim vidovima prometa, a njeno gravitacijsko područje obuhvaća i lokalno stanovništvo i turizam.
Sastanak župana s gradonačelnicima i načelnicima nastavlja se danas.
Ivan Mellor / PodUčkun.net
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net