Stečaj ne znači kraj nego reorganizaciju @ Villa Antonio

Međunarodna znanstvena konferencija ”Insolventnost država – moguća pravna rješenja” održala se proteklog vikenda u Villi Antonio, te okupila vodeće svjetske pravne i ekonomske stručnjake.

Opatija – Problemi javnog duga te nemogućnosti država ga podmiruju svoje obaveze prema kreditorima – odnosno, jednostavnije rečeno, njihova insolventnost, našlo se u fokusu međunarodne znanstvene konvencije koja se održala u petak i subotu u Villi Antonio. Naglasak rasprava bio je na stanju u i oko Europske unije, a naši su novinari iskoristili ovu priliku te porazgovarali s najuglednijim svjetskim eknomskim i pravnim stručnjacima o nekim od tema koje su raspravljene na konferenciji.

Tako je glavni ekonomist Svjetske banke i specijalist za pitanja nejednakosti i siromaštva prof. dr. Brnako Milanović kazao da sa širenjem Europske unije na zemlje nižeg dohotka – kao što je Hrvatska – dolazi i do produbljivanja razlike u dohocima među zemljama unutar zajednice.

– Primjer koji volim isticati jest situacija da najsiromašniji sloj u Francuskoj, donjih pet posto, prema svom dohotku u gornjoj polovici svjetskog stanovništva, odnosno imućnije od 63 posto svjetske populacije. S druge strane, najbogatijih deset posto stanovnika Bugarske bogatije je od 73 posto svjetske populacije. Drugim riječima, između najbogatijih Bugara i najsiromašnijih Francuza nema prevelike razlike, kazao je Milanović, naglasivši kako bi najlakše rješenje nejednakosti i siromaštva bilo – otvaranje granica.

Prof. dr. Ignacio Tirado, savjetnik Svjetske banke za pitanja stečaja, komentirao je razliku u shvaćanju ovog postupa u svijetu i u Hrvatskoj. Naime, dok se kod hrvatskih postupaka stečaj izjednačuje s likvidacijom poduzeća, u svijetu je to tek proces restrukturiranja dugova.

– Moderni zakoni ne bave se likvidacijom kompanija, nego njihovim spašavanjem, stvaranjem inicijative za dužnike da sami zatraže stečaj kako bi mogli prebroditi krizu. Jer, kada otvorite stečaj, jedna od stvari koje se događa jest mogućnost da odgodite plaćanje svojih dospjelih dugovanja, tako da kreditori ne mogu doći do vašeg kapitala i sami se naplatiti ovrhom, nego se moraju nagoditi oko otplate. Ako je kompanija kvalitetna, dobro je da kreditori ne mogu samo oduzeti njihova sredstva za rad, jer kompanija daleko više vrijedi dok radi i stvara novu vrijednost. Ako nemate stečajnog postupka,kreditori će se namiriti ovrhom – primjerice, uzet će pogonske strojeve u nekom industrijskom poduzeću i sam sebe isplatiti. On će biti u potpunosti isplaćen, ali ostatak vjerovnika neće, jer će kompanija biti uništena, što znači i da će cijeli ekonomski sustav nekog područja biti na gubitku, kazao je Tirado.

Američki pravni stručnjak, provesor na sveučilištu Duke, Mitu Gulati, posljednjih se godina posvetio mogućnostima rješavanja problema grčkog javnog duga.

– Ne možete kriviti grčku vladu. Kreditori su im nudili novac, a oni su ga uzimali. I to pod nevjerojatno povoljnim kamatama. Na nekoj razini, to je barem u jednakoj mjeri i krivnja kreditora koji su ih ”gađali novcem”, a među njima su vrlo brojne bile europske banke, zaključio je Gulati.

Nikola Cvjetović, Davor Žic / Liburnija.net

error: Content is protected !!