Tamara Smokvina: Prioritet je u Viškovu srediti zapuštenu komunalnu infrastrukturu
Govoreći o problemima u Viškovu koje postojeća vlast nije uspjela riješiti, Smokvina je naglasila da su lokalne vlasti dužne u već poodmaklom 21. stoljeću omogućiti u svim naseljima općine brzi, širokopojasni internet temeljen na optičkoj tehnologiji, koji je ključan kako za poduzetnike, tako i za potrebe mještana svih dobnih skupina.
Viškovo – -Imperativ razvoja općine je poticanje poduzetništva, posebno onog koje je usmjereno na nove tehnologije – informacijsko-komunikacijske, robotiku i slično. Ali nećemo zaboraviti ni stimuliranje postojećih poduzetnika. Općina je za tu namjenu u proračunu rezervirala 300.000 kuna. Smatramo da to nije dostatno i da je minimum koji se za tu svrhu može izdvojiti, a bez čega nema razvoja Općine, 500 tisuća kuna, a sljedećih godina i više, rekla je Tamara Smokvina, kandidatkinja Kvarnerske inicijative i Liste za Rijeku za načelnicu Općine Viškovo, dodajući da je prioritetno srediti dosta zapuštenu komunalnu infrastrukturu i mogućnost adekvatnog odvajanja otpada na području poduzetničke zone Marinići.
-Za novu radnu zonu Marišćina, koja se sada spominje, nigdje nije jasno navedeno tko je i kakav interes iskazao, kakve su to vrste djelatnosti koje će se na tom području podupirati. Poučeni dosadašnjim iskustvom s Marišćinom, ispitat ćemo o kakvim se djelatnostima radi jer bez upućenosti lokalnog stanovništva ne želimo djelatnosti koje će dodatno pridonositi zagađenju i umanjivati vrijednost života i nekretnina stanovnika šireg područja buduće radne zone, rekla je Smokvina. Prema njenim riječima, radna zona Marinići je atraktivna zbog blizine glavne ceste i naselja, u njoj se obavljaju djelatnosti pretežno uslužnog karaktera i kao takvu je treba proširiti, opremiti i dodatno poraditi na njezinoj prepoznatljivosti i atraktivnosti za uslužne i proizvodne djelatnosti, a ne se upuštati u avanturu s novom zonom Marišćina.
Smokvina je spomenula i problem reciklažnog dvorišta na području naselja Marinići koje je napravljeno na premalom prostoru i njegova površina od 1318 m2 nije dovoljna za pokrivanje svih potreba mještana. -U to su se mnogi od nas mogli više puta uvjeriti prilikom dovođenja većeg, neopasnog otpada koji bi trebao ići u daljnju reciklažu, kada zbog očite pretrpanosti nije bilo moguće ostaviti dopremljeni otpad. Potrebno je, dakle, preispitati način rada i plasman otpada koji se prikuplja u reciklažnom dvorištu Viškovo, te naći rješenja koja će zadovoljiti mještane, rekla je Smokvina.
Govoreći o problemima u Viškovu koje postojeća vlast nije uspjela riješiti, Smokvina je naglasila da su lokalne vlasti dužne u već poodmaklom 21. stoljeću omogućiti u svim naseljima općine brzi, širokopojasni internet temeljen na optičkoj tehnologiji, koji je ključan kako za poduzetnike, tako i za potrebe mještana svih dobnih skupina. Kako je rekla, to je jedan od ciljeva koji će se moći realizirati i kroz europska sredstva koja će javna tijela moći koristiti putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. i planira kao gradonačelnica kroz kapacitete Općine za ta sredstva i aplicirati.
Veliki problem u Općini je i mjesna samouprava koja gotovo da ne postoji, rekla je kandidatkinja za zamjenicu načelnice Viškova Marina Gulin. -Postoji samo jedan mjesni odbor – Marčelji, nastao iznimnim angažmanom sada već ugašenog društva „Mažuran“. Stanovnici centra Viškova, Marinića, sjevernog, sjeveroistočnog i južnog dijela općine nažalost nemaju priliku odlučivati o svojim lokalnim problemima. Zato ćemo osnovati nove mjesne odbore na temelju demografskih i prostornih potreba te dati im ovlasti i sredstva iz proračuna. Osim toga, planiramo uvesti savjetodavne referendume, elektronske i klasične, za sva pitanja od interesa za građane Općine kako ne bi odlučivali samo jednom u četiri godine kada idu na izbore, kazala je Gulin.
Kandidatkinje Kvarnerske inicijative i Liste za Rijeku za čelne funkcije u općini na kraju su najavili da će konačno, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. biti dostupna sredstva za “zelenu tranziciju”, gdje preko 30 posto proračuna EU ide za ostvarivanje klimatskih ciljeva.
-U sklopu toga opet će biti dostupni fondovi za povećanje energetske učinkovitosti zgrada odnosno obnovu fasada i korištenje obnovljivih izvora energije, prije svega solarne. Općina će postati servis kako bi pomogla mještanima u radnjama koje prethode prijavi za sufinanciranje poput informiranja, rješavanju potrebne dokumentacije, dozvola, projekata, te sufinancirati projekte energetske obnove, jer je i ta faza financijski zahtjevna s po nekoliko tisuća eura za svaki objekt. Tako bi se sigurno podigao poželjni postotak realiziranih projekata energetske obnove. Općina bi bila korak bliže cilju “energetske neovisnosti”, a građani zadovoljni obnovljenim objektima, zaključila je Tamara Smokvina.
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net