Tomislav Klarić podržao Grgurića za načelnika: Razvojem radnih zona do višeg standarda života @ Matulji

Grgurić i Klarić povukli su i paralelu između industrijske zone na Kukuljanovu i radne zone Miklavija, koje su obje kao projekti pokrenute u prvoj polovici prošlog desetljeća, ali sa suprotnim rezultatima – dok u bakarskoj zoni postoji gotovo 200 objekata, u Miklaviji još nije izgrađen niti jedan.

Matulji – Tomislav Klarić, uspješan dugogodišnji gradonačelnik Grada Bakra, podržao je kandidaturu Vedrana Grgurića za matuljskog načelnika, istaknuvši kako bi promjena vlasti donijela i nove mogućnosti razvoja gospodarstva, a osobito radnih zona, koristeći iskustvo koje je Bakru omogućilo snažan razvoj u proteklih petnaestak godina. Grgurić i Klarić povukli su i paralelu između industrijske zone na Kukuljanovu i radne zone Miklavija, koje su obje kao projekti pokrenute u prvoj polovici prošlog desetljeća, ali sa suprotnim rezultatima – dok u bakarskoj zoni postoji gotovo 200 objekata, u Miklaviji još nije izgrađen niti jedan.

– Priča o Miklaviji počela je 2002. godine, kada je pokrenuta ideja da se na toj lokaciji gradi logistički terminal za riječku luku, zbog dobre lokacije i prometne povezanosti. Nakon toga, 2006. godine osnovana je radna zona, 2011. godine dobiven je teren od države, a 2013. godine umjesto da se krene raditi, Općina je ušla u spor s tvrtkom Sparta Matrix oko područja radne zone. Sada je 2017. godina, u 15 godina ništa se nije napravilo. Kada je krenula priča o zapošljavanju u Miklaviji imao sam 15 godina i to je trebao biti zalog za budućnost moje generacije. Danas se pitam hoće li to uopće biti budućnost generacije moga sina, kazao je Grgurić, kazavši da se na primjeru Bakra vidi da se uz uspješno vođenu jedinicu lokalne samouprave mogu napraviti velike stvari za gospodarstvo. Njegov prijedlog bit će da se čim prije osnuje stručno povjerenstvo koje će imati zadaću provesti konkretne korake koji će omogućiti da Miklavija zaživi – od definiranja modela po kojem će se tražiti investitore, po kojem će se nuditi zemljište u radnoj zoni do konkretnog planiranja prostora i razvoja infrastrukture.

– Bez razvoja gospodarstva, Matulji će stagnirati i nazadovati, kao što pokazuje i kretanje proračuna koji je sa 74 milijuna kuna u četiri godine pao na 56 milijuna kuna, kazao je Grgurić.

Tomislav Klarić kazao je da je razvoj industrijske zone u Bakru krenuo dvije godine nakon što je pokrenut projekt Miklavije i da je tada kao gradonačelnik Bakra bio „ljubomoran“ na Matulje.

– Miklavija je tada bila prioritet u svim planovima, od lokalnih, preko Primorsko-goranske županije, riječke luke do nacionalne razine. S druge strane, mi smo tada proglašeni neperspektivnim i čak je i veletržnica morala iseliti s prostora Kukuljanova u Općinu Matulji. Tada je ostalo svega nekoliko gospodarskih subjekata u našoj industrijskoj zoni, ali krenuli smo ozbiljno raditi na njenom razvoju. Imali smo i mi problem sa stranim investitorom koji smo riješili sporazumno i odlučili smo od proračuna koji je tada iznosio 15 milijuna kuna najveći dio izdvajati za otkup terena i gradnju infrastrukture u industrijskoj zoni. Privlačili smo investitore, ali i dalje je stav bio da sve što se uprihodi od komunalnih davanja iz industrijske zone uložimo natrag u zonu i omogućimo brži rast. Danas imamo 191 gospodarski subjekt, a lani smo samo od komunalne naknade i doprinosa uprihodili oko 37 milijuna kuna, dok nam je ukupni proračun porastao na 74 milijuna kuna, s 15 milijuna kuna iz 2004. godine, objasnio je Klarić.

Prema njegovim riječima, veliko iskustvo na razvoju industrijske zone Kukuljanovo spreman je podijeliti i s Matuljima, jer je i Bakru u interesu razvijanje radne zone Miklavija.

– Na te dvije zone gledam kao na komplementarne projekte, jer mi u Bakru ne vodimo se našim uskim okvirima nego razmišljamo šire, na razini županije koja se mora zajedno razvijati. Mi smo od 5 milijuna kvadratnih metara prostora industrijske zone zasad iskoristili dvije trećine, a za 10 godina imat ćemo popunjene kapacitete i nećemo se moći širiti, zato je i potreban još jedan prostor poput Miklavije koji bi bio pandan Kukuljanovu, kazao je Klarić.

Objasnio je da je 2011. godine i Bakru Vlada prepustila zemljište za industrijsku zonu, no to zemljište sada već ima dvadesetak novih objekata, dok Miklavija stoji.

– Mi smo se fokusirali na gospodarstvo, ali naši ljudi osjećaju benefite tog gospodarskog razvoja. Zbog većih prihoda proračuna možemo danas financirati besplatne knjige i kupiti autobuse i osigurati besplatni javni prijevoz na području Bakra, možemo graditi vrtiće u naseljima i zbrinuti svu djecu, možemo ostvariti širok socijalni program i visok životni standard, objasnio je Klarić.

Gradonačelnik Bakra, ujedno i saborski zastupnik, kazao je kako i Vlada priprema novosti kod pitanja raspolaganja državnom imovinom, ali i kompenzacijske mjere za općine poput Matulja i Klane koje su izgubile brdsko-planinski status, pa vjeruje da će se izgradnjom stabilnih lokalnih uprava od Novog Vinodolskog do Matulja i Klane omogućiti snažniji razvoj čitavog prostora županije.

– Zato smatram da trebamo podržati Vedrana i mladu ekipu koja se ovdje okupila, jer oni mogu osigurati kvalitetniju i prosperitetniju budućnost Matulja, zaključio je Klarić.

Davor Žic / PodUčkun.net

error: Content is protected !!