Tri prijedloga stvorila ‘pomutnju’ – Vijećnici izglasali odgodu potvrde izvješća o provedenoj javnoj raspravi
Iako je točka na vijeće bila uvrštena kao Izvješće o provedenoj javnoj raspravi oko IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Matulji, peticija građana Permana izmijenila je tijek rasprave pa su se koplja ponovo ukrstila na otpadu, ali ovog puta u dvorištu tvrtke Sekundar.
Matulji – Posljednja sjednica općinskog vijeća održana na distanci, u školskoj sportskoj dvorani, bila je u znaku otpada koji je bio u fokusu rasprave – od vijećničkih pitanja pa do gotovo samog kraja. I dok su vijećničkim pitanjima dominirala pitanja o divljim i neuređenim deponijima, izvještaj direktora Komunalca Ervina Mraka donio je pregled planova za prikupljanje otpada koju uključuje izgradnju sortirnice i kompostane te obavijest vijećnicima o jesenjem povećanju cijene odvoza otpada na Marišćinu. No, glavnina rasprave odvila se na 3. točki. U nešto manje od dva sata razmijenjena su brojna mišljenja te izneseni stavovi bez zajedničkog zaključka, tako da su vijećnici izglasali odgodu donošenja ove odluke za narednu sjednicu, obzirom da se radi ‘o prevažnoj odluci za općinu koja se donosi za dulji period’.
Iako je točka na vijeće bila uvrštena kao Izvješće o provedenoj javnoj raspravi oko IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Matulji, peticija građana Permana izmijenila je tijek rasprave pa su se koplja ponovo ukrstila na otpadu, ali ovog puta u dvorištu tvrtke Sekundar.
– Moram naglasiti da smo još uvijek u fazi izrade izvještaja o provedenoj javnoj raspravi u sklopu kojeg su se pojavila određena pitanja koja smo proslijedili odboru, a odbor je sam izrazio želju da se to uputi na vijeće. Također, moram naglasiti da se o prijedlogu plana mora provesti ponovna javna rasprava koja je zakazana za početak rujna u trajanju od 8 dana, jer je plan nabujao, odnosno građevinska područja su se povećala. Primjedbe u ovom postupku moći će davati samo ljudi koji su se uključili u javnu raspravu koja se odvijala u lipnju. Dodatno samo vam dostavili materijal u kojem se traži vaše mišljenje vezano uz zahtjeve tvrtki Manšped, Sekundar usluge i Kontejnerski sistemi. Ovo su specifični zahtjevi, koji se nisu uklapali u kriterije koje je vijeće donijelo, ali zbog specifične materije ovo smo donijeli vijeću na razmatranje. Ono što bi htjela napomenuti pogotovo kod Sekundara da se problem mora sagledati s dva aspekta. Prvi je prostorno planski koji je u nadležnosti općine Matulji, a drugi je s aspekta gospodarenja otpadom koji je u nadležnosti PGŽ-a. U ovom slučaju morali smo naći kompromisno rješenje, stoga smo za područje u Permanima u kojem se nalazi Sekundar odredili izradu Urbanističkog plana uređenja za poslovnu zonu K5 te smo odredili da se djelatnosti u tom području moraju odvijati u zatvorenom prostoru prvenstveno što se zona nalazi blizu naselja. S obzirom na to da tvrtka posjeduje sve dozvole ovime bi djelatnosti sveli u kontrolirane uvjete. Također, ova peticija ima svoju težinu tako da treba pogledati i s tog aspekta. Međutim, prostorni plan daje samo mogućnosti i planske pretpostavke da se nešto smjesti u prostoru, a dozvolu i pojedinačne pravne akte u provedbi tog plana daju druga tijela, istaknula je u uvodnoj prezentaciji Smiljana Veselinović, savjetnica za komunalni sustav i prostorno uređenje te prezentirala još dva pristigla prijedloga.
– U slučaju trgovačkog društva Manšped koje je u tijeku javne rasprave izrazilo želju da se na njihovom prostoru u Brešcima dozvoli proširenje građevinskog područja i formiranje stambenog naselja, a oni će svoju djelatnost presiliti na prostor Miklavije. Ovaj zahtjev, s obzirom da se radi o 11 tisuća kvadrata, odudara od donesenih kriterija i zato se nalazi pred vama. A kako je jedan od kriterija interes općine Matulji da se takvi sadržaji formiraju na tom području, a interes u ovom slučaju bi bio izmicanje kamionskog parkirališta, dodala je Veselinović te istaknula da je na tom području legalno izgrađena samo hala od 120 kvadrata, dok je sve ostalo predmetom postupaka kontrole.
– Treći prijedlog odnosi se na društvo Kontejnerski sistemi u Rupi koje ima lokacijsku dozvolu za manje objekte na tri parcele, a formiranjem jednog neizgrađenog djela građevinskog područja omogućava im se da zadrže ove dozvole i da se formira jedno 6000 kvadrata za poslovne građevine, dodala je Veselinović te predložila neke kompromise na temelju svih dostavljenih dokumenata, jer treba završiti izvješće s javne rasprave.
– Ovdje imamo tri vruća kestena. Prvo je Sekundar, kvalitetna je firma, zapošljava pedesetak djelatnika, ali imamo jedan kamen smutnje, a to je peticija građana. Teško je u ovom trenutku formirati stav jer smo imali malo vremena za donošenje kvalitetne odluke, i treba paziti da sami sebi ne zabijemo autogol. Ako mi ne prihvatimo prijedlog koji je dao Sekundar oni nastavljaju djelovati u skladu s rješenjem koje imaju i dan danas. I što smo dobili. Firma nastavlja s radom, ali nema mogućnost izgradnje hale, ali ako prihvatimo prijedlog onda formiramo zonu koja dozvoljava ovom subjektu da svoje poslovanje odrađuje uz zatvorenom prostoru. Što god učinili – teško je reći što je bolje, a što je lošije. I ne smijemo sumnjati u nijedno ni drugo… Cilj nam je zadovoljiti građane i poslovne subjekte, ali što god učinili djelatnost će se nastaviti. Pozivam na mudrost da si damo određeni period, možda da pozovemo struku, a možda i aktere, pa da donesemo kvalitetnu odluku, kazao je Dean Frlan (SDP).
Njegov kolega Bojan Šustar (AM), osvrnuo se da nije potrebno nikog pozivati niti biti sudac.
– Prvo pitanje je, dal je ovdje bilo sve po zakonu. I to je osnova svega. I što je do sada na tom zemljištu bilo po planu, pitao je Šustar na što je dobio odgovor da je to bilo građevinsko područje, a 2005. godine omogućena je gradnja poslovne građevine.
– Na temu Sekundara mislimo da bi trebalo udovoljiti peticiji građana i smatram da navedena djelatnost ne bi smjela biti u naseljenom mjestu. Ako možemo zatvarati Osojnicu koja je 600 metara od naseljenog mjesta onda možemo razmisli i o nekom alternativnom rješenju koje ne bi smjelo biti u naseljenoj zoni nego u radnoj zoni kao što je Miklavija, istaknuo je Sandro Ladavac (IDS).
Sandra Pecmana (NL Željka Grbca) zanimalo je dal je postojala kakva komunikacija od strane općine prema Sekundaru, ali i mještanima koji su potpisali peticiju.
– Ovaj problem postoji već neko vrijeme, i ne smije se to prerezati preko noći. Općina bi trebala razmisliti gdje bi mogla napraviti zonu za gospodarenje s otpadom. U svakom slučaju treba respektirati i tvrtku o čijem radu ovise brojene egzistencije. Trebali bi naći neko kompromisno rješenje i naći neki način rješenja ovog problema na obostrano zadovoljstvo, istaknuo je Pecman.
– Općina je razmislila kad je dala ovaj prijedlog, nije ovo bačeno pred vijećnike. Sad imamo ovo ča imamo, Imamo nezadovoljne ljude, imamo građevinsko područje u kojem je poduzetnik napravio halu i tamo odvija nekakvu djelatnost na svom zemljištu. MI smo zaključili da bi tamo trebalo napraviti jednu industrijsku zonu u kojoj se mogu raditi hale veće od 500 kvadrata i da se u njima mogu odvijati djelatnosti u kontroliranim uvjetima. Ako ne prihvatite ovu odluku imat ćemo isti problem i nastavak djelatnosti s nezadovoljnim susjedima, dodao je općinski načelnik Mario Ćiković te dodao da je županija dozvolila da se tamo odvija ta djelatnost.
– Ovo je već kompromis i dajemo i jednima i drugima da se tamo normalizira stanje. Da imao formi s pedesetak zaposlenih i susjede koji će oko te zone biti zadovoljni jer će se sve odvijati po Eu standardima.
– Ja ću početi sa sva tri subjekta od jedanput. Dovedeni smo u situaciju da post legaliziramo nešto što su sva tri subjekta napravila nelegalno. Protiv svih propisa i regula i sad mi to njima legaliziramo te stavljamo u prostorni plan. Umjesto da smo se uprili nogama i rukama da zaustavimo tu nelegalnost, mi pričamo o legalizaciji. Počelo je od željeza, pa se nastavilo oko EKO otoka, pa preko pomiji i ostalih stvari i za sve imaju dozvolu. Kako? Kao prvo naš urbanistički plan to ne dozvoljava, ali dosta treba respektirati činjenicu da te firme zapošljavaju puno ljudi, ali mene zanima dal sve ove firme plaćaju komunalnu naknadu za svaki metar kvadratni koji koriste? Ili ne plaćaju za nijedan kvadrat. Pozivaju se na neka svoja prava, a dal izvršavaju apsolutno sve svoje obveze. Za jednu sam siguran da ne, jer je djelom na terenu od Republike Hrvatske. Imamo 184 km kvadratna površine općine i da mi ne možemo naći teren na koji bi smjestili prostor za deponiranje građevinskog materijala, prikupljanje sekundarnih sirovina i sl. Mene zanima dal mi možemo kompostanu staviti u Frlaniju? Neke stvari su totalno pobrkane i red je poremećen. Vi meni to stavite u građevinsko područje, a ja ću se preseliti, možete misliti. Jedino što ima smisla je te firme pozvati u radne zone, pa čak i dio kompenzirati. Po ovome ćemo mi radnu zonu uvaliti u građevinsko područje. Kade vam je tu principijelnost. Ili svi isto ili nikako? Ponovo ističem prvi sam protiv hajke na Sekundar, ali da se preseli i da posao obavlja na neki normalan način gdje nikome neće smetati digao bi odmah ruku. Ali ne na trenutnoj poziciji. To nje mjesto za takve djelatnosti. Svi su znali ča tamo delaju i svi su znali da to tamo ne smeju delati i sad išću od nas da im to legaliziramo. Pepiću odgovaramo da njemu ne more poć 6 tisuća kvadrata u građevinsko, a Manšpedu će poć 11 tisuća kvadrata. Ima još jedan stvar koju moram napomenuti. Da ovo nije planiranje niti planiranju slično. Mi smo razvili privatne radne zone, a ne općinske, dodao je Grbac dok je Šustar istaknuo da ne može vjerovati da se izlazi u susret nekome tko radi bespravno.
– Adje da vidimo i nađemo rješenje, ali zašto ne vidjeti da se dogovori jedan sastanak. I prije toga da se nađe neko alternativno rješenje. S jedne strane da mene neko pita dal bi otpad u općini Matulji i ja bi potpisao protiv toga. A neposredno prije ove točke smo priču o otpadu i kompostani. ‘Ajmo sjest i naći rješenje gdje će se na području općine pronaći prostor za deponiranje svih vrsta neopasnih otpada. To neće riješiti problem divljih iskrcaja, ali moramo početi rješavati problem. Najlakše je reći ne dozvoljavamo, ali to nije rješenje. I za kraj bi pohvalio odbor za prostorno planiranje jer je pokazao čemu služe odbori. I oni bi trebali biti primjer i ostalim odborima, poručio je Slobodan Juračić (SDP).
– Ja bi se složio s 90% stvari koje su se izrekle. Treba prihvatiti da je potpisa puno, ali treba respektirati i firmu. Nije crno i bijelo. Prihvatio bi inicijativu Grbca i Juračića da uđemo u kolovoz i krajem mjeseca to riješimo, poručio je Vedran Grgurić (HDZ).
– Krivo je postavljena priča. Nitko ne kaže da se zatvara Sekundar, već da općina Matulji zaštiti svoje stanovnike i da se nađe rješenje za odvijanje djelatnosti na toj lokaciji. Ajmo sjest i dogovoriti se. Metar za metar u Miklaviji i završili smo priču. Tako i tako moraš raditi halu, pa radi halu u Miklaviji. Sad se radi drama, ali prihvaćanjem radne zone stvaramo predispozicije da sami sebi vežemo ruke, dodao je Grbac te poručio da se napokon zgotovi plato na Miklaviji i da se Sekundaru može ponuditi ta pozicija.
Oštar u istupu bio je Buković koji je poručio načelniku da se ne želi povlačiti po DORH-u po pitanu prenamjene 11 tisuća kvadrata u građevinsku zonu.
– Ovim zaključkom šaljete lošu poruku i ja svoj potpis na ovaj zaključak staviti neću, poručio je Buković koji je poručio da su ovo instant rješenja.
– Ovo što sam ja predložio je veliki problem. Ne prihvatimo ovo po toj cesti će i dalje prolaziti 200 kamiona u jednom i drugom smjeru, a cestu će prelaziti 250 učenika. Ovo je bilo rješenje da se riješimo kamiona i prometa. Ukoliko vijeće neće prihvatiti nećemo ništa riješiti i sve ostaje po starom po pitanju kamionskog terminala tvrtke Manšped, dodao je Ćiković.
Za kraj dodajmo da je sjednicu s tribine pratilo desetak potpisnika peticije, a tijekom rasprave bilo je i sufliranja te aplaudiranja od strane publike.
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net