U OKU KAMERE Kritičko mišljenje u fokusu debate
Nakon zanimljivih izlaganja uslijedila je duga i inspirativna diskusija, što je potvrdilo da su predavačice uspjele istovremeno mnogo reći o samoj temi, ali i ostaviti prostora za pitanja, raspravu i komentare.
Iva Magaš
Opatija – Prvo ovogodišnje predavanje mladih znanstvenica u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates privuklo je velik broj zainteresiranih slušatelja koji su željeli nešto više saznati o kritičkom mišljenju, ali i mnogo toga podijeliti s drugima. Četrdesetak je sudionika tako, u ugodnoj i poticajnoj atmosferi prostora Udruge “Kulturni front”, imalo priliku saznati što je kritičko mišljenje, zašto je ono bitno, ali i kako Hrvatska stoji vezano uz odgoj i obrazovanje za kritičko mišljenje.
Predavanje je otvorila Iva Magaš, doktorandica na studiju “Filozofija i suvremenost” na Filozofskom fakultetu u Rijeci, koja izrađuje disertaciju vezanu upravo uz kritičko mišljenje. Magaš je istaknula kako kritičko mišljenje ima jasan cilj, a to je (u teorijskom kontaktu) stvaranje opravdanog i istinitog vjerovanja, odnosno (u praktičnom smislu) opravdano i učinkovito djelovanje. Međutim, značenje se ovog termina prilično izobličilo zadnjih desetljeća, kada u percepciji javnosti postaje univerzalni lijek za sve probleme u školstvu, iako ga različiti akteri shvaćaju i koriste na različite načine. Zaključila je kako je kritičko mišljenje poput većine sportova – ako ga želimo dobro prakticirati, trebamo trenirati i razvijati određene vrline i sposobnosti koje se uz njega vezuju.
Sara Sušanj
Više o ovim sposobnostima, kao i o odgojnim praksama kojima se razvijaju, izložila je Sara Sušanj, studentica završne godine studija pedagogije i filozofije. Sušanj izrađuje diplomski rad iz pedagogije u kojem proučava kako se na fakultetskoj razini potiče kritičko razmišljanje, te je zainteresiranim sudionicima predstavila rezultate tog istraživanja. Anketirajući studente, uočila je jaz između studenata koji generalno ne smatraju da ih se kroz nastavu i druge fakultetske aktivnosti adekvatno potiče na kritičko promišljanje, te nastavnika i profesora koji smatraju da su uspješni u promociji kritičkog mišljenja kod studenata. Sušanj je okupljenima prezentirala i komparativne rezultate više velikih istraživanja koji ukazuju kako hrvatski učenici izrazito loše stoje u pogledu vještina kritičkog promišljanja, dok oni u uspješnim i naprendim zemljama redovito zauzimaju vodeća mjesta na ljestvicama.
Nakon zanimljivih izlaganja uslijedila je duga i inspirativna diskusija, što je potvrdilo da su predavačice uspjele istovremeno mnogo reći o samoj temi, ali i ostaviti prostora za pitanja, raspravu i komentare. Sudionici se tako nisu složili oko glavnog aktera koji je odgovoran za kritičko promišljanje (pojedinac sam ili država, tj. njezin obrazovni sustav), kao ni oko toga jesu li za kritičko promišljanje važnije vrline (poput otvorenosti i tolerancije) ili sposobnosti (poput zaključivanja ili analize argumenata). Međutim, ova su neslaganja i duga i pozitivna diskusija koja je uspijedila pokazali ne samo velik interes, nego i zavidno znanje brojnih sudionika, među kojima su se isticali učenici i djelatnici Gimnazije Eugena Kumičića Opatija, kao i brojni mladi znanstvenici iz Opatije, Rijeke i okolice koji su došli podržati svoje kolege i zajedno s njima naučiti nešto novo.
Organizatori iz Udruge “Kulturni front” najavili su nova predavanja mladih znanstvenika, ali i panel-diskusije koje nas očekuju u poznatoj opatijskoj Kavani Continental.
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net