U oku kamere: Marišćina obilježila prvu godišnjicu rada

Priliku da obiđu Centar i dobiju vrijedna iskustva „iz prve ruke“, iskoristili su i članovi Grupacije centara za gospodarenje otpadom pred kojima je dug put izgradnje i uspostave sustava. Hrvatska bi trebala sagraditi ukupno trinaest centara. Osim Kaštjuna koji je u probnom radu, ostali centri su u fazi provedbe.

Viškovo – Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina obilježio je prvu godišnjicu rada uoči prvog Svjetskog dana recikliranja, novog ekološkog datuma kojim se želi skrenuti pozornost na važnost usvajanja globalnog pristupa sakupljanju, obradi i korištenju otpada kao „sedmog resursa“.

Marišćina je prvi izgrađeni centar za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ugovorilo je projekt, a Ekoplus ga je kao krajnji korisnik preuzeo u veljači 2017. godine. Među brojnim uzvanicima bili su državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mile Horvat i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš i u pratnji zamjenika župana Primorsko-goranske županije Petra Mamule, zamjenika gradonačelnika Grada Rijeke Marka Filipovića i direktora Ekoplusa obišli centar.

– Dočekali smo da prvi od centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj profunkcionira. U ministarstvu ulažemo velike napore da sustignemo zadane rokove u realizaciji vrlo ambicioznih planova u vezi stavljanja u funkciju i otvaranja svih ostalih centara za gospodarenje otpadom, rekao je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Mile Horvat.

Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš istaknuo je da se sustav upravljanja otpadom u Hrvatskoj tek izgrađuje, a prvi probijaju led, što nije jednostavno jer se pojavljuju i problemi. Marišćina je ipak sve te probleme uspjela riješiti i već godinu dana uspješno radi.

Unatoč izazovima i specifičnim okolnostima koje su pratile realizaciju projekta, Centar je izgrađen i stavljen u funkciju. Imajući u vidu činjenicu da je projekt uspješno realiziran i da je Primorsko-goranska županija prva uspostavila sustav gospodarenja otpadom u skladu s europskim direktivama, s Marišćine je poslana zajednička poruka o nužnosti i ulozi centara za uspješnu uspostavu sustava.

– Ovo je prvi izgrađeni centar za gospodarenje otpadom u RH i možemo izraziti zadovoljstvo što je Centar već godinu dana u funkciji. Očekujemo da u suradnji s resornim ministarstvom i Fondom zaštite okoliša osiguramo u Županiji selekciju otpada primjerenu europskim standardima. Važno je također ovom prigodom istaknuti da je prema aktualnim pokazateljima PGŽ u primarnoj selekciji otpada jedna od vodećih u RH. Cilj nam je da u suradnji s lokalnim zajednicama i državom osiguramo najviše europske standarde ne samo u gospodarenju otpadom nego i u ukupnoj kvaliteti života stanovnika ove regije, izjavio je zamjenik župana Primorsko-goranske županije Petar Mamula.

Zamjenik gradonačelnika Filipović istaknuo je važnost ekološkog zbrinjavanja otpada pa tako i izgradnju i otvaranje Centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Zamjenik Filipović napomenuo je i kako KD Čistoća već 3 godine odvojeno prikuplja otpad te se u Rijeci i riječkom prstenu odvojeno prikuplja i predaje na daljnje postupke oko 20 % otpada u odnosu na ukupnu količinu.

Priliku da obiđu Centar i dobiju vrijedna iskustva „iz prve ruke“, iskoristili su i članovi Grupacije centara za gospodarenje otpadom pred kojima je dug put izgradnje i uspostave sustava. Hrvatska bi trebala sagraditi ukupno trinaest centara. Osim Kaštjuna koji je u probnom radu, ostali centri su u fazi provedbe.

– Iza nas je mogu to slobodno reći prva i uspješna godina dana rada. Svjedoci smo situacije i problema u drugim sredinama, u kakvoj bi danas bili i mi da nije završena Marišćina. Nitko ne kaže da je ovo najbolje što možemo, niti da centri trebaju biti konačno rješenje, ali ako je to koncept za koji se opredijelila država, trebamo ga zajednički što brže razviti, pa ćemo onda imati što i unaprijediti. U protivnom, bez suradnje i participacije sa svih razina sustav neće zaživjeti, rekao je predsjednik uprave Ekoplusa Josip Dedić.

I. M. / PodUčkun.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net