U Zagrebu se gradi spomenik Andriji Mohorovičiću, postavljanje se očekuje sredinom godine
Po Mohorovičiću je nazvan jedan krater na Mjesecu, i to na strani nevidljivoj sa Zemlje, a njegovo ime nosi i Geofizički zavod Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu, gimnazija u Rijeci i Osnovna škola u Matuljima. BŠ-72 Andrija Mohorovičić je ratni brod u sastavu flote Hrvatske ratne mornarice. Njemu u čast 1996. asteroid s rednim brojem 8422 dobio je naziv – 8422 Mohorovicic.
Zagreb – Povodom obilježavanja 165. obljetnice rođenja akademika Andrije Mohorovičića pokrenuta je inicijativa da mu se u Zagrebu podigne spomenik, a njegovo se postavljanje može očekivati sredinom godine, priopćila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).
Inicijativa je pokrenuta prije petnaest godina, nakon čega je odobrena lokacija za spomenik u Parku Grič, ispred ulaza u zgradu u kojoj je Mohorovičić radio, podsjeća se u priopćenju Odbora za podizanje spomenika geofizičaru Andriji Mohorovičiću koji djeluje pri HAZU. Inicijativa je nakon zastoja obnovljena prije pet godina osnivanjem Odbora za podizanje spomenika pri HAZU, a zahvaljujući financijskoj pomoći Ministarstva znanosti i obrazovanja te Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odbor je, navodi se u priopćenju, potaknuo raspisivanje natječaja za izradbu idejnog kiparskog rješenja.
Javni, anonimni natječaj provelo je 2019. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU), a Prvu nagradu na tom je natječaju osvojio akademski kipar Nikola Džaja. Odbor podsjeća da je nakon toga proveden javni natječaj, temeljem kojega je lijevanje i postavljanje spomenika povjereno Ljevaonici Ujević.
Aktivnosti potrebne za podizanje spomenika privode se kraju pa se postavljanje može očekivati sredinom ove godine, napominje Odbor i dodaje kako će se na taj način Grad Zagreb i sve spomenute hrvatske institucije na najbolji mogući način odužiti znanstveniku koji je ime svojega grada i svoje domovine pronio širom svijeta. Po Mohorovičiću je nazvan jedan krater na Mjesecu, i to na strani nevidljivoj sa Zemlje, a njegovo ime nosi i Geofizički zavod Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu, gimnazija u Rijeci i Osnovna škola u Matuljima. BŠ-72 Andrija Mohorovičić je ratni brod u sastavu flote Hrvatske ratne mornarice. Njemu u čast 1996. asteroid s rednim brojem 8422 dobio je naziv – 8422 Mohorovicic.
Podsjetimo, rođen 1857. u kući u Voloskom, pri korijenu lukobrana i na početku kasnijeg lungomara, ovaj je Andrija ugledao po prvi puta svjetlo dana u doba dok je Volosko još bilo moćnim upravnim i brodograditeljsko – pomoračkim središtem, a Opatija tek bivala predmetom otkrivanja prvih gostiju Scarpine vile Angioline. Mati mu je bila Opatijka iz roda Pošćićevih, a otac Rukavčan, iz porodice bačvara i kovača (koja je najstarijem sinu uvijek davala ime Andrija). Osnovnu školu završio je u Voloskom, gimnaziju u Rijeci, studij matematike i fizike u Pragu. Navodno je vladao hrvatskim, talijanskim, njemačkim, engleskim, francuskim, latinskim, starogrčkim i češkim jezikom. Predavao je na gimnaziji u Zagrebu i Osijeku, te devet godina na nautičkoj školi u Bakru, gdje se oženio i dobio četvoricu sinova. Kasnije će doktorirati i postati sveučilišnim profesorom u Zagrebu, upraviteljem Meteorološkog opservatorija na Griču i redovitim članom JAZU. U Zagrebu je 1936. Andrija Mohorovičić i umro.
Osim konstruiranja nefoskopa (sprave za određivanje brzine i smjera kretanja oblaka) i novog seizmografa te utemeljenja hrvatske meteorologije i seizmologije, njegov je svakako najveći doprinos otkriće sloja između kore i plašta Zemlje, plohe na dubini od 55 kilometara, koja ubrzava širenje valova potresa. Do ovog je otkrića došao 1909., proučavajući potres u Pokuplju, a sloj će biti službeno nazvan Mohorovičićevim diskontinuitetom ili Moho-slojem. Svijet mu se odužio imenujući po Andriji Mohorovičiću jedan Mjesečev krater, jedan asteroid (br. 8422), kao i projekt bušenja kore do plašta (“Mohole” = Moho + hole), sin Stjepan (1890.-1980.) uvećao je slavu 1934. teorijskim predviđanjem pozitronija (“paketa” elektrona i pozitrona) i objašnjenjem postanka i građe Mjeseca, unuk Andro Mohorovičić (1913.-2002.), rektor zagrebačkog sveučilišta i potpredsjednik JAZU, ostao je zapamćen kao vrhunski povjesničar arhitekture i urbanizma, a njegov sin, dakle, praunuk Andrijin, Andre Mohorovičić (r. 1960.), akademski je kipar. Nije bilo teško motivirati Grad Opatiju da se 2007. uključi u proslavu 150. obljetnice rođenja Andrije Mohorovičića, najvećeg fizičara nakon Nikole Tesle i vjerojatno jedinog koji je karijeru ostvario u vlastitoj zemlji. K meni su, još 2006., došli profesori s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta – Davorka Herak, Marija Herak i Mirko Orlić. (dr.sc. Amir Muzur, 2010. godine)
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net