Uređenjem trga i interpretacijom škvera parking u centru Ike odlazi u povijest
Nikola Cvjetović 4 years ago NovostiProjekt uređenja i interpretacije povijesnog škvera u Iki usmjeren je očuvanju i prezentiranju bogate maritimne baštine, brodogradnje, pomorstva i ribarstva na području Ike i okolice.
Ika – Gradu Opatiji dodijeljena je potpora za dva međusobno povezana projekta u iznosu od ukupno 2.002.426 kuna. Projektima će biti primjereno uređeno središte Ike te obilježena važna obljetnica – 300. godina ikarskog brodogradilišta.
Europska su sredstva odobrena u okviru FLAG natječaja 2.2. očuvanje i valorizacija pomorske i ribarske baštine i očuvanje identiteta područja za FLAG Vela Vrata, u sklopu Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo RH.
Za prvi projekt „Uređenje i interpretacija povijesnog škvera u Iki“ odobrena je potpora u iznosu od 890.051 kuna, od čega je 85% europskih sredstava, odnosno 756.543 kune i 15 % sredstava RH, u iznosu od 133.507 kuna.
Dodijeljeno je 1.112.375 kuna za drugi projekt „Interpretacija 300 let škvera va Ike“. Doprinos Eu sredstava je 85 %, što iznosi 945.518 kuna, a RH 15 %, u iznosu od 166.856 kuna.
Projekt uređenja i interpretacije povijesnog škvera u Iki usmjeren je očuvanju i prezentiranju bogate maritimne baštine, brodogradnje, pomorstva i ribarstva na području Ike i okolice.
– Grad Opatija ima strateški cilj ravnomjerno razvijati područja svih svojih mjesnih odbora, zaleđe jednako kao i priobalni kraj. Veseli me što je ovim europskim projektom vrijednim 2 milijuna kuna na red došla Ika, mjesto iznimne baštinske vrijednosti po pitanju brodogradnje i ribarstva. Projektima koje danas predstavljamo želimo oživjeti društveni život Ike, a istovremeno i odati počast njenoj prošlosti i autohtonim zanatima. Građevinski će radovi početi na jesen, a obilježavanje 300-te godišnjice škvera kroz regate i radionice već ovoga ljeta. Uređeno središte mjesta ujedno će postati turistički atraktivno, kazao je gradonačelnik Ivo Dujmić.
– Kroz prvi dio projekta će se rekonstruirati i obnoviti postojeće parkiralište i betonski plato te će biti napravljen mali trg, središnje mjesto okupljanja u Iki, prostor primjeren za odvijanje različitih prigodnih manifestacija. U sklopu drugog dijela projekta – „Interpretacije 300 let škvera va Ike“ bit će izdana istoimena prigodna monografija, organizirane regate tradicijskih plovila u akvatoriju Ike, radionice za djecu i mlade na temu popularizacije tradicijskih zanata – poput kalafata, tesara, ribara i pomoraca. Na trgu će biti postavljen VR pole s prikazom proširene stvarnosti i prigodnim animacijama. Bit će postavljen spomenik – kobilica broda posvećen ikarskom identitetu mjesta ribara i brodograditelja, rad akademskog kipara Gorana Štimca, a u betonsku podlogu ugrađene pločice koje će kronološki prikazivati povijesni razvoj mjesta, pojasnili su na tiskovnij konferenciji, dodavši kako su europske potpore odobrene u 100 postotnom iznosu te troškovi projekta neće opterećivati gradski proračun.
– Želim naglasiti da su ideju za pokretanje projekta dali članovi Udruge Ikarski barkajoli, a uređenje središta našeg mjesta i održavanje prigodnih manifestacija dočekujemo s veseljem. Na ovom će se prostoru u budućnosti moći održavati sve naše lokalne manifestacije, kazao je predsjednik Vijeća mjesnog odbora Ika Igor Sablić.
Ika je staro ribarsko mjesto smješteno na padinama Učke. Pomorstvo, brodogradnja i ribarstvo odigrali su značajnu ulogu u oblikovanju života ljudi toga kraja. Ikarsko je brodogradilište odnosno škver postojalo još daleke 1719. godine kada je bilo preseljeno iz ušća Rječine. U početku su se gradile manje brodice za potrebe lokalnih ribara, a gradnja velikih brodova započela je 1801. godine. Zlatno doba ikarske brodogradnje trajalo je do 1887. godine, a svaka je aktivnost zamrla 1905. godine kada je škver zatvoren. Ikarski je zaljev oduvijek bio lokacija iznimno pogodna za ribolov. Stoga ne čudi da je u Iki sagrađena i tvornica za preradu ribe koja je radila do 90-tih godina 20. stoljeća i izvozila ribu u više od 70 zemalja svijeta. Tvornica je ribu nabavljala od domaćih ribara i zapošljavala domaće stanovništvo.
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net