VIDEO Posljednja Opatija Coffeehouse Debates u znaku Koronavirusa i epidemija u 21. stoljeću

Nikola Cvjetović 4 years ago Novosti

Kroz raspravu su se povukle brojne relevantne teme, a sudionike je osobito zanimalo jesu li bolnice u PGŽ spremne za epidemiju većih razmjera. Panelisti smatraju da jesu. Iako Odjel za infektivne bolesti ima manji broj kreveta, postoje jasni planovi i strategije postupanja u slučaju širenja epidemije, što uključuje prenamjene drugih odjela i prostora kako bi se zbrinuli pacijenti.

Opatiija – Nedavno je u kavani Hotela Continental, održana 26. panel-diskusija u sklopu projekta popularizacije znanosti Opatija Coffeehouse Debates. Četrdesetak slušatelja sudjelovalo je u zanimljivoj raspravi fokusiranoj na koronaviruse i epidemije u 21. stoljeću, što svakako predstavlja jednu od aktualnijih tema koje se već tjednima provlače kroz medije.

Temu se otvorili panelisti Ivica Pavić i Dobrica Rončević. Pavić, redoviti profesor na Medicinskom fakultetu, voditelj Katedre za zarazne bolesti i voditelj Odjela za infektivne bolesti u Klinici za infektivne bolesti KBC Rijeka, je započeo izlaganje istaknuvši kako su koronavirusi uzročnici brojnih bezopasnih prehlada, te da pravu opasnost predstavljaju tek kada mutiraju u oblike koji na ljude djeluju težim simptomima. Prva značajnija kriza vezana uz koronaviruse dogodila se 2002. godine, kada je svijetom 8 mjeseci tresla epidemija SARS-a. Pavić je naglasio da je smrtnost kod SARS-a bila oko 10%, te da je velika sreća da se virus relativno brzo povukao i nije se vraćao. Virus je došao iz Kine, a veliki problem u borbi protiv ove bolesti nastao je zbog kineskih vlasti koje su 5 mjeseci skrivale podatke o epidemiji, tako da se imalo značajno manje vremena da se spriječi širenje ili pronađe lijek ili cijepivo. Srećom, dodaje Pavić, Kina je naučila lekciju tako da je vijest o epidemiji iz Wuhana do međunarodne zajednice stigla na vrijeme. Sljedeća opasna epidemija krenula je iz Bliskog istoka: riječ je o MERS-u, bolesti sa još većom smrtnošću, koja se srećom nije značajno proširila, a sama epidemija i danas traje. Kao i kod SARS-a i kod koronavirusa iz Wuhana, riječ je o virusima koji su sa životinja prešli na ljude, zbog čega se ove bolesti javljaju u krajevima u kojima se često doticaji ljudi i životinja. Sve ove bolesti imaju simptome slične gripi ili jakoj prehladi, te za njih ne postoje lijekovi niti cijepiva (tako da se liječenje svodi na borbu protiv opasnih simptoma).

Koronavirus iz Wuhana je identificiran nešto ranije, što je spriječilo njegovo geografsko širenje, iako je u niti dva tjedna broj oboljelih u Kini porastao za 28 tisuća. Izvan granica Kine zabilježeno je dvjestotinjak bolesnika, dok je na području Europske unije 28 zaraženih. Smrtnost kod novog koronavirusa iznosi oko 2% (umrlo je nešto preko 500 ljudi), a zabilježeno je i da je smrtnost bitno niža izvan Kine. Međutim, virus se značajno brže širi od ranijih varijanti, tako da je SARS-om u 8 mjeseci trajanja epidemije zaraženo oko 8 tisuća ljudi, dok je novim koronavirusom u niti 2 mjeseca zaraženo preko 28 tisuća. Brzina širenja, koje je usporeno nevjerojatnim naporima Kine, uznemirila je cijelu međunarodnu zajednicu, a generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije pred nekoliko je dana zatražio dodatnih 675 milijuna dolara za sprečavanje širenja epidemije, naglasivši kako imamo izbor između plaćanja tog iznosa sada ili daleko većeg iznosa kasnije.

Dobrica Rončević, voditelj Epidemiološkog odjela pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ i predavač na Fakultetu zdravstvenih studija u Rijeci, započeo je izlaganje istaknuvši kako se kod novog koronavirusa simptomi javljaju unutar dva tjedna od zaraze. Zbog toga je bitno vršiti kontrolu nad svima koji dolaze iz krajeva gdje su mogli biti zaraženi, kako bi se što prije reagiralo ako se ispostavi da su simptomi povezani sa novim koronavirusom (a ne, recimo, običnom prehladom). Ukoliko se kod nekog, tko je u zadnja dva tjedna bio u zaraženom području, pojave simptomi, kolima hitne medicine ga se prebacuje u bolničku izolaciju. Istaknuo je kako je, za sada, strategija Europske unije da se radi na tome da bolest nikad ne stigne do Europe, odnosno da se ne počne širiti među domaćim stanovništvom. Cilj je zaštititi granice i spriječiti da virus uopće uđe u državu, odnosno što prije locirati one koji su zaraženi i izolirati ih kako se virus ne bi proširio unutar države. To je za sada najbolja strategija, iako kriva procjena može dosta koštati, kao što je bio slučaj s pandemijom gripe iz 2009. kada se pokušalo spriječiti unos virusa u zemlju, što je nažalost bila unaprijed izgubljena bitka, ta da je dosta resursa uzalud potrošeno. Međutim, ističe Rončević, postoje planovi i za slučaj da se unos virusa na uspije spriječiti i da se počne širiti unutar Hrvatske.

Kroz raspravu su se povukle brojne relevantne teme, a sudionike je osobito zanimalo jesu li bolnice u PGŽ spremne za epidemiju većih razmjera. Panelisti smatraju da jesu: iako Odjel za infektivne bolesti ima manji broj kreveta, postoje jasni planovi i strategije postupanja u slučaju širenja epidemije, što uključuje prenamjene drugih odjela i prostora kako bi se zbrinuli pacijenti. Kroz raspravu se istaknuo i problem brzine prijenosa zaraznih bolesti, budući da su sredstva prijevoza toliko napredovala da danas bolest kroz nekoliko sati može prelaziti s kontinenta na kontinent. Završno, istaklo se kako su obrazovanje i zdravstveni odgoj nužni preduvjeti za sprečavanje širenja zaraznih bolesti, te se zaključilo kako je potrebno dodatno ulagati u ova područja na lokalnoj razini.

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net