Video: Završena restauracija crkve Sv. Ane u Veprincu

Crkva sv. Ane - Veprinac

Crkva sv. Ane - Veprinac

Veprinac – U crkvici sv. Ane otkrivene su freske kao jedinstveni likovni izričaj i glagoljski natpisi. Iako je restauracija gotova, natpisi na glagoljici se dešifriraju. Jedrenjaci, svećenik koji maše, biskup koji je brodom došao iz daleka posvetiti crkvu, dvanaest križeva ukrašavaju unutrašnjost crkve. Jednostavni grafit koji izgledaju kao da su ih djeca radila prikazuju zapravo vijest o posvećenju crkve.
Kako je sve to krenulo i kolika je važnost ove crkvice rekao nam je dr. Đuro Puškarić, tadašnji župnik Veprinca. Zahvaljujući njemu ova je crkvica postala važno otkriće za kulturnu baštinu.

Kada je započelo zanimanje za crkvu sv. Ane?
Prije šest godina sam pukim slučajem bio imenovan za župnika Veprinca i Ičića. Vidio sam da na crkvi piše 1442. godina, onda me ona zaintrigirala, jer je to starije od otkrića Amerike. Zanimala me knjižica profesorice Matejčić koja je pisala o veprinačkim crkvicama. Posebno je naglasila važnost ove crkvice. Saznao sam da je ova crkvica druga župna crkva. Ona je govorila o freskama koje su bile premazane vapnom da bi ih se zasitilo. Mene je zanimala crkvica kao građevina. Zamolio sam Zrinku Kralj da malo pogleda freske. Prva želja mi je bila obnoviti ovu crkvicu. Stjecajem sretnih okolnosti na mjesto gradonačelnika je došao Amir Muzur za kojega sam znao da ima smisla za kulturu. Sa zajedničkim silama smo išli u taj projekt. On je bio financijska podrška zajedno s poglavarstvom.
Kažite nam nešto o bogatstvu same crkvice?
Freske pod vidom zaštite su bile jako oštećene i bile bi u boljem stanju da nisu bile zaštićene. U početku su otkrivena tri križa i ja sam odmah znao da će ih biti dvanaest. Kada biskup konsekrira crkvu na mjesto koje je namazao stavlja križ. Zaista je otkriveno dvanaest križeva. Ti križevi su iz 1562. godine. To su grafiti za koje nije bio važan lik izričaja koliko poruka. Otkrilo se veliko bogatstvo. Zamolio sam akademika Damjanovića i Bratovića da dešifriraju glagoljske natpise. Poruke su i vjerske i svjetovne. Bit će zanimljivo pročitati tekst jer i on nešto kaže.
Da li ima neka zanimljivost vezana uz ovu crkvicu?
Arhitekt je uočio da imate točno određene koordinate u koliko je sati određenog dana u crkvi na oltaru vrijeme. Na blagdan sv. Ane, 27. lipnja je bila svečana misa točno u deset sati. U prvom redu ponovno se zahvaljujem Amiru Muzuru i poglavarstvu koji su imali volju i želju , ali bili širokih ruku.
Zrinka Kralj otkrila nam je u čemu leži ljepota ove crkvice kao i njenu važnost u prošlosti Veprinca.
Opišite nam crkvicu, njenu građu i ljepotu?
Kada se suočimo sa nepoznatim objektom zaintrigira nas tajna koju skriva. Tako je malena srednjevjekovna crkvica skrivala ispod četiri sloja vapnenog premaza i kalcifikata svoj jedinstven sadržaj. Kapela Sv. Ane vrlo je značajna za hrvatsku povijest i povijest likovne umjetnosti. Crkva Sv. Ane u Veprincu izgrađena je u kamenu. Unutrašnji zidovi su ožbukani vapnenom žbukom, pijeskom krupnoga zrna. Na svježu žbuku autor crteža je udubio plitke žljebove u trenutku kada je ocrtavao vanjske i unutarnje krugove križeva, liniju koja označava granicu obale i mora i crteže jedrenjaka (tipično za tehniku fresko na svježu žbuku). Na mjestima je ostao samo žlijeb dok je crna boja mjestimice nestala. Crvenom bojom nacrtani su križevi koji čine cjelinu od dvanaest križeva (tri u apsidi, tri sa lijeve strane crkve, tri sa desne, jedan iznad i sa strane ulaznih vrata). To nas upućuje na to da je crkvu posvetio biskup i da je to župna crkva. Kompozicija crteža u apsidi naoko je konglomerat elemenata koji djeluju kao da su nasumce raspoređeni, a crteži podsjećaju na dječji crtež predškolskog uzrasta no po načinu tretiranja tehnike i vizualnog sadržaja i osmišljenosti kompozicije jasno je da se radi o autoru kojemu je bio važniji duhovni sadržaj vizualne poruke, što je karakteristično za razdoblje gotike. Crteži s lijeve strane apside prikazuju novozavjetne teme, a upisana je i godina posvete crkve – 1562. Desnom stranom dominira godina 1442. te prikaz Presvetog Trojstva. U donjem dijelu apside je prizor mora i jedrenjaka te biskupa koji stoji na obali. Nakon otkrivanja sadržaja donjeg dijela freske očito je da je autor osmislio kompoziciju, smještajući elemente prema logici sadržaja vizualne poruke. (a isčitavanje vizualne poruke postalo je jasno tek kada je otkriven sadržaj donjeg dijela kompozicije – more jedrenjaci i čamci koji su slobodno raspoređeni). Crteži su popraćeni tekstom ispisanim na glagoljici. Sve figure su ozbiljnog i tužnog izgleda osim jedne malene sa desne strane apside koja se slatko smije. Crkvica Svete Ane je bila župna crkva Veprinačkog kaštela, jednog od važnijih srednjovjekovnih urbanih središta na sjevernom Jadranu. Izvana crkvica djeluje jednostavno. Pročelje je simetrično, u sredini su vrata i sa svake strane kvadratni otvor (prozor), iznad pročelja je kameni zvonik, na lijevom zidu je lučni otvor (prozor) i uklesana godina 1442. U unutrašnjosti šiljatog je svoda sa lučnim nišama na pokrajnjim zidovima, apsida je lučna i polukružna. Kompozicijski crkva je simetrična. Ispod četiri sloja vapnenog premaza i kalcifikacije pojavili su se originalni crteži koji su vrlo jednostavni, zanimljivi, dvanaest križeva i tekst na glagoljici.”
Tko je uz vas još radio na restauraciji?
Restauratorski zahvat izveden je uz stručnu potporu Konzervatorskog odjela u Rijeci pod nadzorom mr. Radovana Oštrića. Arhitekt Danko Grigić proveo je istraživanja i pripremio izvedbeni projekt uz financijsku pomoć Grada Opatije, a na poziv tadašnjeg župnika dr. Đure Puškarića.
Crkva sv. Ane – obiteljska crkva
Za potrebe velikaške obitelji sagrađena je pred gradom, gotovo tik uz gradska vrata , nasuprot gradskoj loži, na prijelazu XIV. Stoljeća u XV. Stoljeće gotička obiteljska crkvica sv. Ane. Crkvica sv. Ane može u svoj prostor primiti deset do dvanaest vjernika. To nas upućuje da je crkvica doista bila namijenjena samo za članove plemićke obitelji. Prema godini 1442. Valja pretpostaviti da je to bila kapela članova obitelji Walsee. To potvrđuje i njihov grb uz godinu i na nadvratniku ulaza.
Elizabeta Devinska, šogorica Ane rođene Walsee, Riječkom je kaptolu ostavila različite terene na području Veprinca i kapelu u kaštelu s dužnošću njezina čuvanja, te da se u njoj održe mise u vrijeme blagdana Majke Božje.
Nikola Cvjetović

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net