Vjekoslav Rubeša uime grupe građana: Stabla na Crekvini posječena su samo zato jer je to zamislio arhitekt @ Kastav
Istaknuo je kako je projekt u izradi od 2006. godine dovršen 2015. godine, a radovi su počeli krajem 2020. godine. No, kako je prva analiza zdravlja stabala naručena je tek 2019. godine, odnosno „tek kada je bilo sigurno da kreću radovi i kada je anticipirano da građani to neće lako podnijeti“.
Kastav – Stabla na Crekvini posječena su samo i jedino zato što je tako zamislio arhitekt u projektu uređenja Crekvine, kazao je Vjekoslav Rubeša, vijećnik Akcije mladih u kastavskom Gradskom vijeću, koji se medijima obratio uime grupe građana.
Istaknuo je kako je projekt u izradi od 2006. godine dovršen 2015. godine, a radovi su počeli krajem 2020. godine. No, kako je prva analiza zdravlja stabala naručena je tek 2019. godine, odnosno „tek kada je bilo sigurno da kreću radovi i kada je anticipirano da građani to neće lako podnijeti“.
Vjekoslav Rubeša (lijevo)
– Prva analiza koju grad naručuje (od tvrtke koja je inače održavala gradsko zelenilo za 1.358.117,57 HRK) rekla je da su stabla trula, ali je analiza bila toliko aljkava da je to mogao vidjeti svaki laik (potpisala ju je nedovoljno stručna osoba, stabla su mijenjala vrstu od pasusa do pasusa, a rađena je u prosincu 2019. godine, što nije pogodno vrijeme za pregled listopadnih sorti). Još jednu „studiju“ grad je naručio od sljedeće tvrtke sa platnog spiska koja održava zelenilo od 2020., koja će svoje usluge za dvogodišnje održavanje naplatiti 2.950.775,71 HRK (milijunski iznosi). Spomenute tvrtke na crekvini nisu tih godina (2019., 2020.) stabla ni održavale prema ugovorima, a 2020. su i prestali sa zaprašivanjem od nametnika koji navodno ista ta stabla ugrožavaju. Sve u svemu jasno je da se stabla režu zbog projekta a analize su se počele naručivati 5 do 12, kao opravdanje, od tvrtki financijski vezanih na grad, poručio je Rubeša, uime grupe građana.
Dodao je kako je krajem 2020. godine, s približetkom početka radova, Grad Kastav krenuo u medijsku ofenzivu i u svim dostupnim medijima prezentirao projekt „naljepše ljetne pozornice“.
– Doduše, konstantno koriste vizualizaciju projekta iz neke starije faze, kada je projekt imao širi obuhvat, uključivao javne wc-e kojih neće biti kao ni gledališta i pozornice jer ti segmenti ostaju montažni. Svejedno, građani iz vizualizacije zaključuju da stabla ne stoje na pozicijama kao do sada te se počinju brinuti. Traže dokumentaciju i odgovore zašto se uklanjaju stabla, a gradonačelnik odgovara da su stabla bolesna i da ima analize koje to potvrđuju (za što se i spremao). Po uvidu u jednu od spomenutih analiza (drugu nam valjda od srama nisu u početku ni dostavili, prekršivši odredbe zakona o pravu na pristup informacijama, jer smo tražili sve analize…) postaje nam sasvim jasno da su analize naručene kao opravdanje i da su nestručne. Dok se to odvijalo, usred listopada, sva ta stabla još su imala zdrave krošnje. Grupa građana tada je angažirala prvu pravu i stručnu analizu stanja stabala (dakle PRVU analizu od čovjeka prave struke za navedeni problem naručili su građani, a grad je već naveliko reklamirao projekt kojim su stabla poništena, tako da nema govora da je grad uopće mario za stabla, dok nije počela pobuna). Na sastanku građana sa gradonačelnikom, gdje se tražila dozvola da gospodin iz tvrtke Urbani šumari pristupi lokaciji i obavi analizu, upoznali smo gradonačelnika da uopće postoji relevantna struka koju je grad zaobišao te i sami predložili da grad upita i za drugo mišljenje. “Čovjek” je tada prvi puta čuo da uopće postoje stručnjaci za urbana stabla, za što treba 2 minute na guglu. Sa tog sastanka postoji i tonski zapis, pun lažnih obećanja da će se poštivati nalaz stručnjaka i sačuvati stabla ako je moguće. Već tada dalo se naslutiti da to neće biti tako, jer je stvaran razlog projekt, projekt je dijelom financiran od EU, a raditi izmjene bi značilo puno posla, poručio je Rubeša.
Kazao je kako „Grad tada shvaća da će njihove prethodne analize, pored one koju su građani naručili, izgledati smiješno, pa doista naručuju još jednu, konačno stručnu, od gospodina Poštenjaka“.
– Od njega doduše kao naručitelj, traže da obradi više scenarija, pa tako Poštenjak doista spominje u studiji i varijantu očuvanja stabala i varijantu zamjene stabala novima (što grad sada koristi da bi rekao da je struka predložila rezanje). Desilo se tako da smo za ovaj slučaj dobili stručne analize doista dva najbolja stručnjaka u Hrvatskoj, no ni to nije pomoglo istini. Naime, analize su podudarne, stablima je stanište ugroženo, zbog parkiranja, sabijanja zemlje, radova koji slijede, betonskog poda koji dolazi na Crekvinu i nestručnog orezivanja. Ali ona su vitalna, listaju, jedno je za uklanjanje, a jedna veća grana za orezivanje. No, grad tada počinje novu ofenzivu, poziva se na stručnu analizu a onda ju pogrešno i selektivno interpretira a do medija ne dolaze činjenice, niti o projektu, niti o sadržaju analize. Građani započinju prosvjede, a na društvenim mrežama započinje borba za istinu, gdje su građani slabije naoružani. Paralelno, gradonačelnik sada u javnim istupima više ne manipulira nego laže. Govori da su imali analize od početka projekta, a prva je naručena pred početak radova, 4 godine nakon dovršetka izvedbenog projekta. Ono što je još bitno za napomenuti, analize su zapravo pokazale da je stanište stabala nepogodno. Što to znači? Da stogodišnja stabla već stoje tamo. Ali nova? Ona nemaju baš nikakvu šansu da opstanu, pogotovo zbog procesa truljenja korijenja uklonjenih stabala koji će ih zahvatiti, naveo je Rubeša u dopisu.
Govoreći o novim stablima, istaknuo je kako su prema projektu zamišljena oko dva metra pored starih i trebaju predstavljati drugi, urušeni, istočni zid crkve.
– Po projektu i troškovniku (a to je EU projekt, nema mrdanja!), to su lipe od 800 kuna komad. (Između ostaloga Grad Kastav je sadio lipe sa već navedenim firmama po 2.300 kuna komad). Kako je pritisak javnosti rastao, rasle su i lipe u izjavama gradonačelnika, od 2-3 m, do 4 metra (izrečeno na Gradskom vijeću), te su se na kraju pretvorile u kestene od 7 metara (Novi list) pa kestene od 5-6 metara (Radio Rijeka). Svakome tko zna nešto o projektima jasno je da se ne može samo tako mijenjati bilo što. Naravno da nama ne smeta da stabla budu što veća (po mogućnosti 20 metara i 100 godina kao do sadž), ali nešto tu smrdi. A ako se pristupilo izmjenama projekta, znači da se moglo projekt mijenjati i na način da se lipe od 800 kuna zamijene sa zadržavanjem postojećih stabala. Ali to nije po volji arhitekta Fabijanića. Tu je još i sumnja u pravilno postupanje po nalozima konzervatora i sumnja da će tamo biti vršen adekvatan arheološki nadzor koji je obavezan za ovaj lokalitet, jer zaustavljanje radova zbog nekog nalaza znači da neće projekt biti po planu. Do sada, od početka radova nije bilo tog nadzora, a obavezan je za 100% vremena izvođenja projekta! Sve za projekt, projekt nizašto. Ni za baštinu. A u nazivu ima ‘baštinu’. I konačan problem: nova stabla glume istočni zid. Nalaze se na poziciji nekadašnjeg istočnog zida. Ali pod zemljom se još uvijek nalaze temelji tog istog zida! Nova stabla neće biti moguće posaditi bez devastacije zida koja im nije dozvoljena pošto se temelj jasno vodi kao kulturna baština i arheološko nalazište, zaključio je Rubeša.
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net