Vujčić iz Opatije: Rast gospodarstva u 2021. godini 8,5 posto

Vujčić je u uvodnom govoru naveo i da se u ovoj godini očekuje rast viška tekućeg i kapitalnog računa, uz poboljšanje pokazatelja inozemne zaduženosti te da je zabilježen nastavak rasta međunarodnih pričuva HNB-a

Opatija – “U trećem kvartalu ove godine očekuje se visoki godišnji rast BDP-a, a u nastavku godine njegovo usporavanje pa bi se realna gospodarska aktivnost na razini 2021. mogla povećati za 8,5%”, ustvrdio je guverner Boris Vujčić na 24. znanstveno-stručnoj konferenciji “Financijsko tržište” u Opatiji u organizaciji Hrvatske udruge banaka, uz programsku potporu Hrvatske narodne banke i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. U 2021. bi se inflacija u osnovnom scenariju mogla ubrzati na 2,3%, a u 2022. blago usporiti, na 2,1%. U izlaganju pod naslovom “Izgledi za oporavak i monetarna politika” guverner je kazao i kako je ubrzavanje inflacije tijekom 2021. uglavnom pod utjecajem rasta cijena energije i prehrane te da su rizici za gospodarstvo uravnoteženi, a za inflaciju pretežu rizici koji bi mogli dovesti do viših ostvarenja.

U osnovnom scenariju, naglasio je Vujčić, rast gospodarstva u ovoj godini trebao bi biti 8,5 posto, a u idućoj godini 4,1 posto, što će povoljno utjecati na zaposlenost i na plaće. No, ako se ostvare negativni rizici, tada bi u alternativnom scenariju rast gospodarstva u ovoj godini bio na razini od 7,7 posto, a u idućoj 2,5 posto. Negativni rizici za gospodarstvo odnose se na mogućnost da će u četvrtom tromjesečju ove godine u europodručju doći do pogoršanja epidemiološke situacije i posljedičnog pooštravanja restriktivnih mjera, što bi moglo rezultirati sporijim intenzitetom oporavka europodručja. To bi onda dovelo do slabije inozemne potražnje pa bi kretanja domaćega robnog izvoza mogla biti nepovoljnija od očekivanja u osnovnom scenariju. Također, u alternativnom se scenariju očekuje slabija investicijska dinamika zbog rasta cijena građevinskog materijala i usluga te dinamika korištenja sredstava iz fondova EU-a sporija od očekivane. Ipak, istaknuo je guverner, trenutačna je situacija, uz prisutne rizike, istovremeno i prilika za dovođenje u Hrvatsku dijela proizvodnje koja se seli iz Azije u Europu zbog nefunkcioniranja proizvodnih lanaca.

Kada je inflacija u pitanju, guverner je istaknuo da manjak materijala i opreme utječe na rast proizvođačkih cijena, dok je rast inflacijskih očekivanja potrošača vjerojatno povezan s ubrzanjem rasta cijena hrane. Negativni rizici za inflaciju odnose se na mogući brži rast osobne potrošnje od očekivane, više cijene sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu, izrazitiji rast cijena poluproizvoda zbog zastoja u opskrbnim lancima te na mogući porast određenih administrativno reguliranih cijena.

Vujčić je u uvodnom govoru naveo i da se u ovoj godini očekuje rast viška tekućeg i kapitalnog računa, uz poboljšanje pokazatelja inozemne zaduženosti te da je zabilježen nastavak rasta međunarodnih pričuva HNB-a. Govoreći o stanju u bankarskom sektoru, istaknuo je kako je višak likvidnosti na povijesno najvišim razinama uz istovremeni nastavak smanjenja troškova financiranja. “Vidljiv je i prigušeni rast plasmana poduzećima unatoč blagom ublažavanju standarda odobravanja kredita i oporavku potražnje tijekom drugog kvartala ove godine, s tim da je rast kredita stanovništvu pod utjecajem programa subvencioniranja”, rekao je guverner.

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net