Zelena politika – Održivi razvoj zelenih površina Opatije

Tekst : Petar Banda

Portal PodUčkun.net 4 years ago Novosti

Kritički osvrt krajobraznog arhitekta Petra Bande na planiranje, uređenje i održavanje zelenog sustava grada Opatije donosi naš partnerski portal Lanterna.news, koji uz portale Torpedo.media, PodUckun.net i Tunera.info čini jedinstvenu Regionalnu news mrežu.

„Zelena politika ili Zelena ideologija je ideologija koju propagiraju stranke Zelenih u svijetu, a temelj im je ekologizam, ekologija i održiva ekonomija a za cilj ima stvoriti ekološki održivo društvo.“ U ovom članku neću se direktno baviti zelenom politikom kao takvom već politikom održavanja i tretmana zelenih površina grada Opatije, što smatram potrebnim i važnim, jer o tim pitanjima postoji niz nedorečenosti, a zbog tih ne­dorečenosti i niz problemskih situacija vezano za gradske službe (Parkovi d.o.o.) ali i nevladine organizacije koje se posredno ili neposredno bave tom problematikom.

1. GRAD, OKOLIŠ-OKOLINA

Grad je najsloženija čovjekova tvorevina. Ujedno je i najsloženija kompozicija oblika (volumen zgrada, kuća, općenito izgrađenog djela ali i zelenila) u prostoru (ulice, trgovi, parkovi, avenije, itd.). Tek u njihovom jedinstvenom skladu postiže se najveća vrijednost grada. Postoji čitav niz razloga za osnivanje grada, al onaj temeljni je potreba da veći broj ljudi živi na jednom mjestu (prostoru). Opatija je naselje mlado po izgledu i vremenu postanka, iako se njen zametak (crkvica sv. Jakova) spominje jos u srednjem vijeku (u pisanim dokumentima spominje se 1453. godine kao „Abbatia sancti Jacobi ad Palum).

Okoliš je prirodno okruženje u ukupnosti uzajamnog djelovanja, te kulturna baština kao dio okruženja koje je stvorio čovjek, dok je okolina, prirodno i od čovjeka stvoreno okruženje. Održivi razvoj je skladan odnos ekologije i gospodarstva koji generalno usmjeruje, teži ideji za stvaranjem „boljeg“ svijeta, balansirajući socio-kulturne, ekonomske i faktore zaštite čovjekove životne sredine.

2. ARHITEKTURA I ZELENILO, ZELENILO ZA ARHITEKTURU

Da bismo lakše pristupili rješavanju problematike zelenila u gradu potrebno je prethodno utvrditi ulogu i značaj zelenila u urbanim sredinama. Zelenilo je nenadomjestiva komponenta grada a ističe se već i samim svojim biološkim porijeklom. Dakako i da dobro oblikovani krajobraz u gradu povećava i ekonomsku vrijednost grada. Ono što svakako još treba istaknuti jest i da je zelenilo skladni kontrast prostorno jasnoj arhitekturi i da „arhitektura bez zelenila“ postaje nametljiva. Zelenilo također oblikuje prostor, a sa arhitekturom tvori skladnu cjelinu, što nas dovodi do zaključka da nema dobro oblikovanog grada bez skladnog krajobraza.

Često se zelenilu, ne samo laički, već i među strukom pripisuje dekorativna, u žargonu i „kozmetička“ uloga što naravno nije točno, jer se kod uređenja grada ne radi o ukrašavanju već o promišljenom stvaranju otvorenih površina. Tu se svakako radi i o neprestanoj potrebi čovjeka za susret s „prirodom“ (u obliku parkova, šetnica, nasipa, itd.), jer je čovjek i sam neotuđivi dio prirode i dio velike „tkanice života“.

Kada govorimo o otvorenim zelenim površinama, ne bi trebali razmišljati doslovno o velikim travnatim površinama ili parkovima već o svakoj neizgrađenoj površini unutar grada ili naselja, kruga različitih ustanova, pa čak i ponekom soliternom krošnjom koja može služiti pasivnom ili aktivnom odmoru čovjeka i zadržavanja na tom mjestu. Dakle zeleni prostor grada uključuje (što se često zaboravlja) i sve drvorede, soliterna stabla, povijuše na zgradama, itd.

3. ZELENILO U URBANOM TKIVU GRADA

Danas se pitanju zelenila ne pristupa na ispravan način zbog čestog shvaćanja zelenila kao dekoracije grada. Treba shvatiti da su poslovi oblikovanja, uređenja i održavanja zelenila posebna specijalnost i struka kojom se bave krajobrazni arhitekti. Današnja slika grada međutim, pokazatelj je politike koja se godinama prije vodila u Opatiji počevši od trenutka kada se počela stvarati kao „ladanjska“, u trenutku kada se počeo stvarati fiktivni ambijent. Opatija predstavlja skladnu sliku između arhitekture i zelenila, novog i starog, te je kao takva prepoznata i zaštićena 1968. godine (zaštićeni su gotovo svi dijelovi Opatije, Voloskog te Veprinac).

Naime nekada je unutar lokalnih zakona postojalo pravilo u kojemu se nalaže da svaki vrt u Opatiji treba biti uređen skladno s arhitekturom koju nadopunjuje, propisani su minimumi za kvadraturu vrta, te što je i najzanimljivije propisane su određene biljne vrste koje bi svaki vrt trebao posjedovati (npr. Magnolia grandiflora – Velecvijetna Magnolia, Trachycarpus fortunei – Kineska žumara ili Kineska vjetrenjača, Cupressus sempervirens – Mediteranski čempres, itd) a sve kako bi slika grada bila skladna i ujednačena. Naravno da je svatko imao na izbor da se vrtovi urede po vlastitom nahođenju no to je bilo pravilo koje se poštovalo. A to je i naša, današnja slika Opatije.

4. NOVO vs STARO

Često se zaboravlja kako bilju „treba vremena“ da se pokaže u svom punom sjaju. Nekada je to par godina a nekada je to preko 50 godina, tako da fundus koji posjeduje Opatija treba pomno proučiti i valjano valorizirati.

Uz Opatijske parkove tu svakako valja istaknuti „Lenucijevu zelenu potkovu“, „park-šumu Maksimir“ i groblje „Mirogoj“ u Zagrebu, te Varaždinsko groblje. S druge strane, Hrvatska je uistinu bogata zaštićenim krajobraznim spomenicima (arboretum „Opeka“ u Vinici, vrtovi renesansnih Dubrovačkih ljetnikovaca, arboretum „Trsteno“ kraj Dubrovnika, perivoji dvoraca i kurija Hrvatskog Zagorja,…), no većina je u lošem stanju, što zbog zuba vremena, što zbog ne postojanja tradicije u uređenju krajobraza, što zbog inertnosti poduzeća koja se bave krajobrazom. Kada pogledamo Opatiju na jednoj globalnijoj razini, kada je uspoređujemo s ostatkom Republike Hrvatske, svakako zauzima mjesto pri vrhu ljestvice što se tiče uređenosti i održavanja krajobraza. U prilog tome svakako idu i faktori duge tradicije njegovanja i oblikovanja vrtova, parkova, šetnica uz obalu („Lungo mare“), šumska šetnica („Carmen Sylva“), ali i činjenica da je Opatija pošteđena u I. i II. svjetskom ratu (uz minimalnu štetu), ali i u nedavnom Domovinskom. No bez obzira na sve već spomenute blagodati, pojavljuju se greške prilikom planiranja. Generalno te greške proizlaze dijelom iz inertnosti i nezainteresiranosti lokalnog poduzeća koje se bavi uređenjem, održavanjem i planiranjem zelenih površina grada, a dijelom zbog toga što se ne izdvajaju dovoljna novčana sredstva za neke nove površine.

Ono što je također generalna greška jest i to što se već postojeći biljni fundus ne obnavlja, tako da će za neki određen broj godina neke biljke jednostavno nestati (neke već i jesu; Citrus trifoliata – Trolisna naranča, Jubaea spectabilis – Jubeina palma, Araucaria araucana – Čileanska araukarija, Syringa vulgaris – obični Jorgovan, itd.).

Također treba dobro promisliti da li je biljni fundus potrebno obnavljati u totalu ili su s novijim vremenima povećane mogućnosti intervencije novim materijalima, novim biljem i novim oblikovanjem (u svrhu unapređenja i stvaranja nove ambijentalnosti prilagođene potrebama suvremenog života ljudi u Opatiji, ali i turistima).

Nakon svega prezentiranog u ovom članku zaključujem neke smjernice koje bi mogle pomoći kod nekih odgovora vezano za pitanja planiranja, održavanja i uređenja krajobraza grada Opatije:

Urbanističko planiranje, strateško planiranje, prostorni planovi

• uređenje (novih i starih) zelenih gradskih površina trebalo bi projektirati istovremeno s ostalim prostornim komponentama, jer su njihove funkcije međuzavisne. Na tom poslu trebali bi biti uključeni krajobrazni arhitekti, samostalno ili kao članovi grupe, ovisno o karakteru zadatka.
• izraditi / definirati zeleni sustav Grada Opatije + prostorni plan = strategija uređenja otvorenih i javnih površina Grada Opatije sa smjernicama. Strategija uređenja vezana je za djelovanje, sa stajališta održivog razvoja, radi osiguranja redovite brige o krajobrazu, s ciljem vođenja i usklađenja promjena nastalih uslijed socijalnih, gospodarskih i procesa u okolišu.
• trebalo bi izraditi dugoročne programe i planove uređenja postojećih površina pod zelenilom, te potencijalnih otvorenih površina u novim prostorima grada (naseljima, prometnicama). Za primjer treba uzeti vrlo dobro održavane djelove krajobraza kao što su Park Angiolina i Park Sv. Jakova, te „preslikati“ princip i na ostale dijelove grada koji nizu vezani za sam centar („Park Margerita“, šetalište „Carmen Sylva“, prostor iznad luke Dražica, „Trg Vladimira Gortana“, „Kupališta Slatina“ i „Lido“, Luka Opatija, prostor izvora i perilo na Vrutkima,…)
• u izradu Prostornih planova uključiti plan zelenog sustava Grada Opatije (kojeg je potrebno prethodno i izraditi)

Istraživanja

• Opatija (ali i cijelo područje Opatijske rivijere, na potezu Volosko – Mošćenička draga) svoju tradiciju uređenja krajobraza i izbor biljnog materijala bazira na egzotama i stvaranju „fiktivnih“ ambijenata. Neke od tih vrsta danas su postale već i alohtone, zbog izrazito pogodne klime (blage zime i vlažnog ljeta). Iako se Opatija nalazi na Istarskom poluotoku, ona nije dio vegetacijskog podneblja kao i ostatak Istre (redovite padaline, Učka kao „zid“ za obranu od sjevernih vjetrova). Upravo iz tih prirodnih datosti, Opatija može zahvaliti za bujnu i trajnu vegetaciju egzota. Upravo te egzote su postale i prepoznatljiv simbol grada ali i tradicija koju je izrazito važno očuvati, jer je jedinstvena u Hrvatskoj ali i šire.

Kako bi se spriječile drastične promjene slike parkova ali i krajobraza općenito, radi obnove biljnog materijala potrebno je izraditi detaljan katalog biljnog materijala i njegovog zdravstvenog stanja, te ga periodično nadopunjavati, kako bi se pravovremeno mogle dobavljati i „školovati“ nove biljke (npr. procjenjuje se da će neko stablo biti uklonjeno za 3-5 godina i već se danas dobavlja 7-godišnja sadnica i „doškoluje“ se za dotičnu lokaciju – oblik i veličina krošnje, prilagodba na klimu, oblikovanje korjenova sustava i slično; smanjuju se praznine nastale rušenjem starih stabala i stvara se pozitivna slika upravljanja i održavanja gradskih zelenih površina.

• trebalo bi bez odlaganja početi s dosljednom provedbom odredaba Odluke o zaštiti zelenila (podosta se krši ta odluka iz razloga što se ne traži nikakva autorizacija i odobrenje za određene akcije kao što su rezanje ili krčenje određenih zelenih površina, a Opatijski Parkovi su uvršteni u prostore iznimne vrijednosti kao spomenici krajobrazne – parkovne arhitekture sačuvane u cijelosti). Osim poštivanja navedenih Odredbi svakako bi bilo dobro da postoji periodična inspekcija ali i sankcije, ako su potrebne.
• da bi se osigurao pravilan i kvalitetan pristup oblikovanju, njezi i zaštiti zelenila svih kategorija kao i kvalitetna proizvodnja bilja (za te potrebe), te izbjeglo nestručno mišljenje u poslovima srodnih ili bliskih struka, svakako se dobro savjetovati i na županijskoj razini (ustanovama koje se bave zaštitom kulturnog krajobraza ali i općenito ustanovama vezano za prirodu, ekologiju i uređenje krajobraza).

Smjernice

• sredstva za uređenje i održavanje zelenila trebalo bi planirati tako da osiguravaju kvalitetan rad i jačanje „Parkova“ kao firme koja se time bavi. Rad „Parkova“ pomaže zaštiti i unapređenju čovjekove sredine na Opatijskom području, što je od velikog značaja i za normalan život stanovnika ali i ugodan boravak turista.
• optimizaciju troškova održavanja ostvariti kroz unaprjeđenje sustava navodnjavanja (trenutno se zelene površine navodnjavaju bez obzira na meteorološke uvjete i vlagu tla; navodnjavanje pročišćenom kišnicom, što je u startu skuplje, ali je u skladu s održivim razvojem)
• subvencije za uređenje okućnica, prozora, terasa i balkona. Grad je potrebno podijeliti po zonama zaštite – udaljenost od centra, postotak subvencije za uređivanje okućnica. Subvencija ne mora nužno biti financijska, već kroz povoljne cijene uređenja tvrtke „Parkovi“ ili nižih cijena biljnog materijala (potrebno voditi računa o mogućim postojećim tvrtkama koje se bave tim poslom i pravima tržišnog natjecanja zajamčenih ustavom).
• stručno savjetovanje oko izbora sadnica, plana uređenja i sadnje s inžinjerima „Parkova“.

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net