Bez rasta ‘režija’ – Vijećnici većinom glasova odbili povećanje komunalne naknade @ Matulji

Nakon uzavrele rasprave, vijećnici su odbili povećati komunalnu naknadu, dok je prijedlog nove raspodjele zona načelnik Mario Ćiković povukao nakon rasprave te će se o njemu vijećnici očitovati na idućoj sjednici.

Mario Ćiković

Matulji – Kaotična je situacija bila večeras na Općinskom vijeću, uz duge i užarene rasprave vijećnici su teško postizali suglasnost, pa čak i kod onih pitanja koje su, kako se navodilo u javnosti, već unaprijed usuglašene. Naime, mediji su izvijestili o tome da su načelnik Mario Ćiković i vijećnička većina – koju čine njemu „suprotstavljene“ političke opcije – dogovorili poskupljenje komunalne naknade. Prema prijedlogu, od 1. siječnja vrijednost boda trebala je porasti sa 30 na 40 lipa po kvadratnom metru, a broj zona smanjiti se sa šest na četiri – čime bi se prihodi Općine Matulji povećali za oko 5,7 milijuna kuna. Uostalom, taj dogovor ugrađen je i u samo obrazloženje prijedloga o povećanju „komunalija“.

Darjan Buković

– Predloženo smanjenje broja područja zona u Općini Matulji s korekcijom koeficijenata zona, te povećanje vrijednosti boda s 0,30 kune na 0,40 kuna po kvadratnom metru tek će približiti fakturirani iznos s osnova komunalne naknade s Programom održavanja komunalne infrastrukture za tekuću 2017. godinu, koji iznosi 6,4 milijuna kuna. Dogovor s predstavnicima političkih stranaka i liste grupe birača zastupljenih u Općinskom vijeću postignut je 7. studenog, kada je utvrđeno da se umjesto u sadašnjih šest zona, naselja na području Općine Matulji raspodjele u četiri zone s pripadajućim koeficijentima, ovisno o pogodnosti položaja i komunalnoj opremljenosti, naveo je načelnik Mario Ćiković u obrazloženju odluke. Vijećnici su jednom već ranije odbili povećanje komunalne naknade, a u tadašnjem prijedlogu vrijednost boda trebala je poskupjeti na 0,5 kuna po kvadratnom metru.

Slobodan Juračić

– Slažem se da se dogovorili da je nužno podignuti komunalnu naknadu, međutim u razgovoru s našim članovima i sumještanima dogodio se jedan moment kada smo shvatili da možda to i ne treba napraviti sada. Smatramo da loše planiranje, loše odluke i sve što se loše radilo u općini u posljednjih devet godina ne možemo samo ovako prenijeti na naše sumještane. Voda će poskupiti za četiri kune, struja je poskupila, očekuje nas  poskupljenje odvoza otpada i komunalne naknade. Da je ovo nova odluka  koja bi poboljšala staru, i da su uvedene neke nove kategorije, poticanje gospodarstva ili da je uvedena nagrada za one koji uredno podmiruju komunalnu naknadu bilo bi ok. Najgora stvar koja se može dogoditi je prebacivanje tereta krize na leđa gospodarstvenika. Što se u ovom prijedlogu direktno vidi da će najveća povećanja trpjeti gospodarstvenici u drugoj, trećoj i četvrtoj zoni. Mišljenja sam da je bilo prilike da ovu odluku donesete kada ste imali većinu u vijeću. Vi ste sami izabrali ovaj moment, i to iz isključivog razloga da zakrpate rupu u proračunu, kazao je Darjan Buković te istaknuo da je državna revizija dala uvjetno mišljenje koje se ponavlja od 2011. godine uz iste primjedbe.
– Ja se isto slažem da se naknada trebala povećati postepeno u nekoliko navrata i ja sam to predlagao. U tri navrata, u posljednjih nekoliko godina, to nije prošlo, no imali smo dodatne porezne prihode pa smo tu stavku mogli puniti. Na posljednjem zajedničkom sastanku dali smo vam grafikone koje ste pohvalili kako su pripremljeni te vas izvijestili da naplata iznosi 96%. Za postojeći standard izdvajamo 6,4 milijuna kuna, a ako se naknada ne podigne zaustavit ćemo se na nešto manje od 4 milijuna. Općina će zarasti u korov i pasti u mrak. Ja imam čistu savjest, jer sam tri puta tražio da se poveća naknada. Ako vi mislite da povećanje nije potrebno, vidjet ćemo kako će nam općina izgledati s postojećim budžetom, istaknuo je Mario Ćiković.

Željko Grbac

– Ovo vijeće ne može biti krivac nečijih loših odluka i lošeg planiranja. Nismo vatrogasci da gasimo tuđe požare, i smatramo da se može donijeti puno bolja odluka, pa ako treba i s lokalnim referendumom, na kojem će svi imati prilike reći što misle, dodao je Buković.

– Meni se telefon nije užario, a i ja se krećem među ljudima i nitko nije prigovarao zbog podizanja komunalne naknade, već naprotiv pohvalili su postojeći komunalni standard kojeg su ocijenili odličnim. Na nama je da odlučimo idemo gore ili ćemo rasporediti koliko imamo u vreći. Na nama je odluka dal’ ćemo zadovoljiti one koji su zvali Bukovića ili one koji su zvali mene, dodao je Slobodan Juračić.

– Kao i obično vijeće je krivo. Ako dignemo mi smo krivi, ako lampe ne budu svijetlile opet smo mi krivi. No, sad kad u vreći nema novaca, sada treba to prevaliti na nekoga. Ovo strašenje o padu komunalnog standarda možete okačiti ‘mačku o rep’. U ovoj općini za komunalne aktivnosti bit će onoliko koliko ovo vijeće odluči. I svi djelatnici ove općine i dužnosnici izvršavat će to u skladu s proračunom, pa ako ovo vijeće odluči da će bit 4,5 milijuna bit će toliko, ako kaže da će biti 8 bit će 8 milijuna. A onaj toko to ne bude mogao izvršiti odstupit će s dužnosti. Na nama je da posložimo cijelu priču kako treba i da se pokrijemo s ‘ponjavun koliko je duga’, a ako stvarno sve to napravimo i vidimo da drugačije ne ide onda treba izaći pred ljude s ‘čistemi kartami i čisten obrazun i da rečemo da smo se provali, ali da ne gre i da jedini način da ganemo napred je da podignemo naknadu’. Uz sve ono što je predsjednik Buković naveo i koja nas sve povećanja usluga čekaju, jedno da nam uvedete porez na zrak pa da s time spasimo općinu. Ako se već poziva na dogovor, ja se sjećam dogovora o kupovini Gajanića, dokapitalizaciji Miklavije i još puno stvari koje nisu ispoštovane, dodao je Željko Grbac.
 
– PGS je ispočetka bio protiv povećanja komunalne naknade, no zbog međustranačkog dogovora dignut ćemo ruku za povećanje, kazao je Mladen Prenc, koji je prilikom glasovanja zajedno s kolegom Harijem Jurdanom ostao suzdržan.

Eni Šebalj


 
– Mislim da je bitno ovdje građanima reći koliko to iznosi u kunama, a ne u postocima. To je nekoliko desetaka kuna koje garantiraju čiste ceste, javnu rasvjetu, autobusni prijevoz…, dodala je Eni Šebalj po završetku rasprave.
 
Nije prošao niti prijedlog nove raspodjele komunalnih zona, prema kojem se 1. zona trebala proširiti i na područje sadašnje druge zone, što znači da bi obuhvaćala praktički čitavo područje naselja Matulji, omeđeno granicom s Rijekom na jugu, Šmogorima na sjeveru, Mihotićima na zapadu te Frlanijom na istoku. Drugu zonu činilo bi područje dosadašnje 3. i 4. zone, odnosno ostatak naselja Matulji te naselja Mihotići, Kućeli, Bregi, Rukavac, Jušići, Jurdani, Mučići i Permani. Treća zona odnosila bi se područje dosadašnje pete zone, odnosno naselja Rupa, Pasjak, Šapjane, Brešca i Ružići kojima će se priključiti Veli i Mali Brgud, a posljednja, četvrta zona, na naselja koja su dosad bila u šestoj zoni – Zaluki, Zvoneća, Male Mune, Vele Mune, Žejane, Brdce i Lipa, ali bez Brguda.

Zbog dodatnog usaglašavanja pojedinih djelova zona, načelnik Ćiković prijedlog je povukao s dnevnog reda Vijeća, a o njemu će vijećnici raspravljati na idućoj sjednici.

Nikola Cvjetović / PodUčkun.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net