Čakavska seksualna i prokreacijska kolumna (Da se sorta ne zatare)

sperm“Malo nas je ma nas je, a kad me ne bu nek me jebu”, užali su reć stari judi. Ne bin otel špekulirat okol tega su naši nonoti voleli više nekrofiliju od grupnega seksa ali grupnu nekrofiliju od “obične”, samo mi se para da se va našen čakavsken mentalitete dosta tega vrti okol nekakove vrsti dominantne kopulacije.
Dosti se spametit seh teh nekeh stareh izrek va kemi je vavek govora od kakoveh zvončari ki “oprćuju zvonci” i popele ženske, pa onda te ženske imaju brhan, a “brhan” se rimuje s “češan”, i tako daje i tako bliže. “Ja, vi ste vavek bili jena takova mića, primitivna, zaprta sredina”, povedal mi je jedan moj kolega, “i vavek ste nekako znali ‘obrnut rit’ sakemu ki je prišal va vaš kraj, bili to Austrijanci, Nemčini, Taljani, al ki drugi”. Onaj ki je jači, taj kači, mislel je reć, ko da to valjda tako mora bit. No, si mi volimo seks, ovakov al onakov, a gušti su gušti…
Neki dan šećal san se po parke Angiolina. Dva muška breka, jedan mići i jedan veli, jedan črni i jedan beli (no, ala, žuti, samo to se ne rimuje) naganjali su se po grmićeh, potaracali dve al tri kamelije, prestrašili dve al tri šinjore… Ovisti veći pentral se j’ na mićega, valjda mu je bila “kriza” (kuje okole ni za lek, a “škuja je škuja”). Mići je bežal, škvical i otel pobeć, ma ni mogal. Večer prej tega na televizije su prikazali jedan stari filmić od Ante Babaje – “Pravda”, po novele Vladana Desnice. Muški na sred belega dana na ceste se oteje “popentrat” na jenu žensku, a judi okole gjedaju, teli bi neč storit ma ne znaju ča ni kako. Razjadil san se, dal san vritnjak črnemu velemu breku ki je pobegal, a mići beli se je fermal, va čude stal, zagjedal se va me i kot da mi je otel reć – “mona, ma za ča si to storil?!” Evo, toliko od utjecaja umjetnosti na pravedne ljudske postupke.
ca1E, a va toj filmskoj emisije na televizije judi ki se razumeju va film povedali su zač je Ante Babaja, ki je pred malo umrl, bil jako veli redatelj, ma sejno va svete niki ne zna za njega. Ja, povedali su školani, to je zato aš ga mi ne umemo promovirat, i on da bi jedanput bil štiman va svete moral bi najprej bit štiman pul nas, a to ni tako. Čuda judi va Hrvackoj ne zna baš ki je bil Ante Babaja ni s čen se on točno bavil. Pa san se ja spametil da san samo par dan prej tega bil na jenoj fešte, jušto va vile Angioline, ka je parićana za Ivanku Glogović Klarić. A ka je pak tista? Ja, ni bila va nekakoven šou “Super Guzim Talents” ni “Sarme” ni “Big Brudete”, ako ste to pomisleli, nego ženska piše pjesmice po domaći. Dosta dobre pjesmice, mane se pijažaju.
I uglavnon, na toj fešte od domaće besedi isto su bili neki školani ki su povedali o ten kako je naš čakavski mići zajik i kako ga one vele face va Zagrebe ne oteju promovirat. Šinjor Nikola Petković, moj bivši profešur (njega jur valjda znate, piše one malo čudne kolumne na stranicah rubrike Kultura va Noven liste, a nonić mu je bil Nikola Luzer z Bakra) povedal je o ten ča je to domaći čovek. “Samozatajan i nenametljiv”, rekal je šinjor Nikica, jušto kot i Ivanka Glogović Klarić, ka “mučeć” piše jako dobru poeziju, a oniste “face” va Zagrebe ne umeju to prepoznat. (A potle je Ivanka za se rekla da je zovu Baba Riga. Jako san se smel.) Uglavnon, šinjor Nikica misli da bi ovi va Zagrebe više trebali cenit naše “ča” i više pomoć da se ono očuva. I potle tega je još pol uri čital svoj tekst na hrvacken kade nan je se to još boje pojasnil. Nismo ga niš razumeli.
ca-manŠinjor Nikica je kot moja mat. Ona mi smiron govori da moran više promovirat Brgujce i njihove užance va novinah, aš drugačje će se zatrt. Zato se nadan da ovo neće nikad pročitat aš bi me oprala da zač pišen po “kastafski”. Ne reče se “češan”, nego “česan”, “deca” su “dica”, a “crevo” je “črivo”. I brgujski zvončari su najstareji i najboji na svete, samo ča su si đelozi i ne oteju to priznat pa ih se vavek pozabi spomenut va novinah. Neće bit kruha (ni brgujskega kapuza) se mi se vidi se dokle ne proglasimo Republiku Brgud. Zato Brgujci delajmo dicu i navadimo ih govorit kako Bog zapovida. Samo boje ne mej sobun da imaju veće šanse da na oke ne dobiju Brgujski glaukom.
Ča-man (aka Marino Maljavac)

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net