Drvo je prvo?

admin 14 years ago Novosti Vele Mune – Posljedice svjetske gospodarske krize stigle su i do Velih Muna i to čak u pozitivnom smislu, čini se. Ovo maleno selo smješteno u zaleđu Hrvatskog primorja uz samu granicu sa Slovenijom te okruženo gustom bukovom šumom izgleda kako postaje sve zanimljivije ljudima koji se bave drvnom industrijom.
Neki (pesimisti) će možda reći kako stanovništvo u mjestima kao što su Vele Mune postaje sve starije i nemoćnije te sve rjeđe odlazi u šumu po drva pa zato te poslove sve više obavlja jeftina radna snaga koja u tome vidi priliku da se zaposli kod lokalnih vlasnika zemljišta kako bi prerađivali drva. No, upravo zbog rasta cijena ostalih energenta na tržištu, ove godine se višestruko povećala potražnja drva za ogrjev u cijeloj Primorsko-goranskoj županiji.
Slavko Zadković, već šesnaest godina vlasnik poduzeća koje se bavi preradom i transportom drva za ogrjev te vlasnik nekoliko privatnih zemljišta na području Velih Muna tako ističe kako se potražnja samo u njegovom poduzeću prošle sezone (od kolovoza do listopada) povećala za više od 50%.
“Drva se naručuju u proljeće”, poručuje g. Zadković svojim budućim mušterijama. Iako je posao sam po sebi težak jer uključuje ponekad i vuču drva iz nepristupačnih predjela na nadmorskim visinama od oko 1000 m i to tzv. konjima samaricama, g. Zadković nam je otkrio kako proizvodnju dodatno usporavaju i neke odrednice zakona o šumama koje se odnose na privatne šume. “To nam stvara dodatne probleme jer mi praktički svoje drvo ne možemo voziti sa svojim dokumentima kao firma i onda moramo čekati na službenika iz Šumarske savjetodavne službe bez čije se potvrde drvo ne može prevoziti”, istaknuo je g. Zadković.
No, nije uvijek bilo tako. “Prije smo kupovali drva od udruge Hrvatskih šuma, ali to nije slučaj već nekih 5-6 godina”, rekla nam je gđa Zadković. Tako je ove godine osnovana Savjetodavna služba za privatne šume koja regulira sječu i preradu drva. Budući kako za transport dugačkog drveta moraju čekati izdavanje odgovarajuće popratnice od strane Savjetodavne službe, većina se manjih poduzeća sve više odlučuje na proizvodnju piljenih i cijepanih drva. “Ponekad tako treba čekati i do 10 dana da se otpremi roba, što frustrira nas koji spremamo drvo, ali i mnoge kupce koji su nam već spremni platiti”, objasnio nam je g. Zadković.
Dodatni problem predstavljaju i odredbe prema kojima poduzeća koja se bave preradom drva su u slabijem položaju od privatnih vlasnika koja se bave prodajom drva.
“Mnogi ljudi u Munama imaju svoje privatne šumske posjede, a mi kao poduzeće moramo ta drva prodavati po cijeni s PDV-om, čime gubimo na konkurentnosti”, kažu Zadkovići.
Iako prodaju drva raznim tvrtkama i udrugama kao što su Liburnia Riviera hoteli, Udruga umirovljenika u Kraljevici ili Sindikat policije te posluju s tvrtkama za drvnu opremu i elemente kao što je primjerice DENDRO d.o.o. iz Opatije, Zadkovići također često nailaze i na pritužbe ljudi koji se ne razumiju u proizvodnju i norme kod prerade drva.
“Ljudi ponekad očekuju kako će za cijenu od 350 kuna dobiti cijeli kubični metar drva. No, mi prodajemo drva u jedinicama po prostornom metru, što onda iznosi 0.7 kubičnih metara”, objasnio nam je Slavko Zadković.
“Prije je samo na opatijskom području bilo četvero lugara koji su mogli žigosati drva za sječu”, prisjeća se g. Zadković. Danas na cijelom području Primorsko-goranske županije djeluju samo trojica lugara što dodatno usporava sječu i brigu o privatnim šumama. Valja reći kako oko 20% šumske površine u cijeloj Republici Hrvatskoj zauzimaju privatne šume, od čega ih je samo oko polovice na primorskom kršu. U najvećem broju slučajeva vlasnici tih posjeda pripadaju starijoj populaciji seoskog stanovništva te uglavnom ne mogu voditi brigu o svom šumskom posjedu dok mlađi vlasnici obično nisu zainteresirani za ulaganja i bavljenje šumom.
Državne potpore privatnom šumarstvu gotovo da ne postoje, kao ni relevantna znanstvena istraživanja, a gospodarenje malim šumskim posjedom nepoznanica je za većinu šumarskih stručnjaka. Dodatnu poteškoću predstavlja i nesređenost katastra te njegova neusklađenost sa zemljišnim knjigama, odnosno imovinsko-pravni odnosi, što najčešće dolazi do izražaja kod nasljeđivanja posjeda kad promjena vlasnika uglavnom nije zabilježena u zemljišnim knjigama.
Ipak, mnogi projekti i reforme za razvoj drvne industrije Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske provode se kako bi se pokrenula inicijativa revitalizacije privatnih šuma. Tako je primjerice i 31. srpnja prošle godine u prostorijama Gradskog poglavarstva Križevci održana sjednica Izvršnog odbora Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika. Na sjednici je, između ostalog, donesen Program rada Saveza, prijedlog Financijskog plana za 2008. te odluka o pristupanju CEPF-u (Confederation of European Forest Owners) što bi trebao biti važan korak u približavanju Hrvatske sličnim organizacijama na europskoj i svjetskoj razini. Što će to značiti u praksi- hoće li doista drvo biti prvo ili će vlasnici privatnih šuma na dar dobiti svojevrsnog drvenog konja – ostaje da vidimo.
Marino Maljavac

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net