Foodoris: Hrana kao užitak i kultura + Galetta od borovnica

galetta_borovnice_2016 (2)_01

Kulinarska blogerica Doris Valković za PodUčkun.net ovim tekstom zaključuje svoju gastrokoumnističkoj seriji u kojoj je predstavljala svježe veganske recepte. Više slasnih kreacija možete pratiti na njenom blogu Foodoris.

Često se dovedem u razmišljanje o prehrani i odnosu ljudi naspram hrane. Čini mi se da su ljudi zaboravili uživati u njezinoj pripremi i samom procesu hranjenja. Moglo bi se reći kako je fast food ”dotukao” razmišljanje o hrani kao o kulturnom činu. Naravno i fast food je dio kulture ali i kultura za sebe. Hrana, i sve ono što dolazi s njom, dio je svake nacije i kulture i to doista njezin značajan segment. (Pre)hrana je dio svakog življenog identiteta i ne postoji narod koji ne posjeduje svoju kulturu prehrane koja uključuje uzgoj namirnica, vrstu namirnica, njezina priprema ali i okupljanja oko stola. Često na putovanjima proučavam kako lokalni ljudi jedu, što jedu, kako to pripremaju, okuse koje spajaju, strast koju posjeduju pri pripremi i posluživanju, njihov pogled na namirnicu, značaj koji pridodaju određenoj vrsti namirnice (što jedu za blagdane, rođendane, slavlja ili pak svakodnevno). Kroz hranu možemo naučiti mnogo o povijesti ali i sadašnjosti određenog naroda te koliko smo slični i koliko različiti. Talijane se povezuje s tijestima, Francuze s macaronsima, baguettima, kroasanima, sirevima i ostalim, Amerikanci su hamburger i fast food nacija itd. Hrana je dio identiteta i to se neće promijeniti. Nema boljeg nego li sjesti u neki lokalni, po mogućnosti obiteljski, restoran i pojesti kvalitetnu domaću hranu. No, turisti će se najčešće zadržati na hamburgeru, pizzi, i onoj ”provjerenoj” hrani iz najčešće praktičnih (ušteda vremena) i sigurnosnih razloga. Eto, to je grijeh. Grijeh je ne probati okuse lokalne kuhinje i otkrivati nove začine i načine pripreme već poznatih (ili malo manje poznatih) namirnica.

Uz globalne trendove fast food-a i širenja industrijske hrane, kultura prehrane lokalaca jedva preživljava, no posljednjih nekoliko godina sve više jača trend ekološki uzgojene hrane i uživanja u pripremi i kuhanju koje su popularizirali razni TV showovi, kulinarske emisije i blogeri. Kuhanje je postao trend i sve se više ljudi upušta u pripremu hrane i eksperimentiranje ili pak fotografiranje onoga što jedu te postavljanje fotografija na društvene mreže. No opet, to je jedna druga tema o kojoj neću ovdje govoriti.

galetta_borovnice_2016 (3)_01

Uz kulturu prehrane čvrsto stoji i kultura dijete. Vjerojatno ste i sami osjećaja da su dijete toliko rasprostranjene te da postoji milijardu knjiga napisanih na temu ”nove, najbolje, najučinkovitije dijete do sada”. Ljudi su spremni svoje tijelo podvrgnuti raznim suludim režimima prehrane kako bi što prije smanjili svoju kilažu. Čisto da razjasnimo, zdravo i brzo mršavljenje ne postoji. Postoji samo nezdravo i brzo. Želite li smršaviti dugoročno, morate si imati u cilju biti zdrav/a. Kojekakve dijete gdje se izbacuje sva hrana iz određene skupine a da se pritom ne isplanira adekvatna zamjena, ili jesti jednom dnevno ili pak jesti samo određenu skupinu namirnica je pogubna za organizam. Šok koji tijelo proživi odražava se kasnije kroz zdravstvene probleme iako ih se možda ne sjetimo povezati s dijetnim režimom.

Riječ dijeta veoma je problematična jer zapravo označava ukupnu količinu hrane i pića koje osoba unosi u svoj organizam. Prehrambene navike i konzumacija hrane najčešće su definirane kulturom i podnebljem u kojemu osoba živi, ali sve više i individualnim odabirom. Postoji i drugo značenje riječi, koje se najčešće koristi, a označava prehrambeni režim koji je najčešće kratkotrajan i radikalan u svrhu, najčešće, regulacije tjelesne težine ili poboljšanja zdravlja (kako se vjeruje). Korijen riječi dijeta / diet (eng.) leži u latinskoj riječi diaeta koja označava brigu za zdravo tijelo kroz pravilnu prehranu, piće i odmor. Iako se riječ kod nas udomaćila kao strogi režim prehrane u svrhu postizanja manje kilaže te ima negativne konotacije, riječ zapravo označava postizanje ravnoteže u organizmu kroz prehranu i ostale oblike odnosa prema tijelu.

Istraživajući prve režime prehrane (nazovimo ih ”dijetama”) otkrila kako su bizarni načini prehrane nastali još u 11. stoljeću, no vjerujem da je i puno prije toga bilo raznih odricanja od hrane. Prvi engleski kralj William Osvajač (11. st.) započeo je trend dijeta kada je ostao zaglavljen u kadi. Njegova dijeta zvala se ”dijeta tekućinom”, ali alkoholnom tekućinom, naravno. Dobar dio godine nije jeo, već samo pio alkohol. Povijest, ali i sadašnjost, prepuna je bizarnih dijeti: viktorijanska dijeta, dijeta octom, nikotinska dijeta, trakavica dijeta, trnoružica, Prolinn dijeta, zračna dijeta, vata dijeta te brojne suvremene.

galetta_borovnice_2016 (1)_01

No, gdje je nestala kultura prehrane kod većine ljudi? Zašto se izgubila strast prema pripremi hrane i prema prirodnoj hrani? Jesu li ljudi vječiti ekstremisti ili jednostavno današnji tempo ubrzanog života ostavlja tragove i na kulturu prehrane pa se traži što brže rješenje problema (u ovom smislu -gladi)?

Smatram da svi trebamo posvetiti više vremena samom činu prehrane. Uzeti si trenutak više u danu i promisliti što jedemo. Neka nam hrana ne bude usputni dio, već sastavni dio dana. Moja dijeta (u smislu riječi pravilne prehrane) sastoji se od kupovanja namirnica, pripreme te dnevnog unosa hrane raspoređenog na više manjih obroka. Veliki dio mojih misli vezan je uz hranu, osmišljavanje novih mogućnosti kroz recepte, priprema jela te kušanje. Hrana je moja strast. Ne tražim od vas da neprestano razmišljate o hrani, već tražim da se osvijestite kako hrana nije samo usputni nutrijent već i užitak ali i društveni agens. Hrana može biti zdrava i hranom dolazimo do zdravog organizma. Ne ulazite u radikalne dijete već, kako Pollan kaže: ”Jedi hranu. Ne previše. Većinom biljke”. Jedite s užitkom pritom stvarajući kulturu prehrane.

Kako bi vam pomogla u stvaranju užitka te naposljetku i kulture prehrane donosim vam recept za Galettu od borovnica. Ono što je obavezno jest da uz galettu napravite i šalicu kave/čaja te sa svojim bliskim osobama uživate uz, kako hranu tako i, druženje.

RECEPT
Prhko tijesto

Sastojci:
• 1 šalica + 4 žlice (cca 195 g) polubijelog pšeničnog brašna T850
• 4 žlice integralnog pšeničnog brašna
• 2 žlice kokosovog šećera
• prstohvat soli
• 8 žlica hladnog veganskog maslaca (može i običnog)
• 4 žlice + 4 žličice (cca 60 ml) ledene vode

Priprema:
U multipraktik staviti brašna, šećer i sol te promiješati. Dodati hladan maslac i miksati nekoliko trenutaka dok se krenu stvarati malene grudice. Dok mikser radi dodati malo po malo vode sve tok se ne počne povezivati smjesa u tijesto. Smjesu prebaciti na prozirnu foliju i oblikovati kuglu te zamotati i staviti u hladnjak na minimalno sat vremena. Za to vrijeme pripremiti nadjev od borovnica.

Nadjev od borovnica
Sastojci:
• 3 šalice borovnica (cca 400 g)
• 3 žlice kokosovog šećera (može i više)
• 1 žlica psyllium ljuskica (može i kukuruzno brašno/škrob)
• 1 žličica cimeta
• 1 žličica vanilije u prahu

Priprema:
Pomiješati borovnice s preostalim sastojcima i pustiti da odstoji 15-ak minuta.
Kada je tijesto odstajalo minimalno sat vremena u hladnjaku, staviti grijati pećnicu na 170 stupnjeva. Pripremiti papir za pečenje i pobrašniti ga te izvaditi tijesto iz hladnjaka, odmotati od folije te staviti na papir za pečenje. Lagano pobrašniti tijesto te valjkom ga pažljivo razvući u kružni oblik. Tijesto mora biti vrlo tanko te ravnomjerno razvaljano. Na tijesto ravnomjerno rasporediti smjesu od borovnica, također u obliku kruga, pritom pustiti 1 cm prazno do rubova. Rub koji je ostao bez nadjeva pažljivo podignuti uz pomoć papira za pečenje te dio po dio prebaciti preko smjese. Po želji možete premazati rubove biljnim mlijekom ili vodom. Pažljivo prebaciti papir za pečenje u pleh te peći cca. 45 minuta u zagrijanoj pećnici na 170 stupnjeva.

Pečenu galettu izvaditi iz pećnice te pustiti nekoliko trenutaka da se malo ohladi. Pažljivo izvaditi iz pleha te servirati, najbolje toplu, uz gore navedena uputstva

Na blogu možete pronaći recept za rustikalnu Galettu od kupina. U slast!

Želite li mi uputiti komentar, kritiku ili pratiti moje kuživanje, posjetite me na facebook stranici Foodoris, pratite me na instagram profilu Foodoris_ te na blogu istoga imena…

Doris Valković / Foodoris

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net