Foodoris: Tradicija s daškom promjene – Krpice sa zeljem na moj način
Kulinarska blogerica Doris Valković za PodUčkun.net svake druge srijede donosi svježe veganske recepte. Više slasnih kreacija dostupno je i na njenom blogu Foodoris. Ovog puta predstavlja tradiciju s daškom promjene…
Je li vam se ikada dogodilo da vas je netom pojedeni kolačić odmah vratio u djetinjstvo i neodoljivo testiranje bakinih kolačića? Jeste li ikada pojeli jelo koje vam je probudilo uspomene na drage ljude, događaje i izazvalo emocije? Ili pak pojeli toplu juhu za vrijeme zimske, hladne noći i osjetili sreću i ugodu? Vjerujem da su odgovori na ova pitanja potvrdni. Hrana je nešto više od samog nutrijenta, hrana je medij prošlosti i sadašnjosti, poznatog i nepoznatog, ugode i neugode, zadovoljstva i nezadovoljstva. Hrana je svemoćna. Ona nas hrani, spaja ljude, sadržava emocije, njeguje. Znam da ovo što pišem zvuči pomalo neobično i pomislit ćete kako sam opsjednuta hranom, no prije bih rekla kako cijenim hranu i smatram je vrlo bitnim segmentom naših života. Za razliku od većine ljudi koji jednostavno ne stignu ili ne pomišljaju zastati i uživati u okusima i mirisima prave hrane, ja, priznajem, hranu gledam potpuno drugačije od te većine. No svjesna sam toga da je možda teško za razumjeti toliku strast prema, za neke, tek pukoj namirnici no pokušat ću u sljedećih nekoliko redaka.
Oduvijek sam bila znatiželjna i zanimala su me prošla vremena i ostaci istih. Načini na koje je neko društvo funkcioniralo, kako je provodilo svoju svakodnevicu, na koji način se hranilo i sl. Upravo iz tog razloga proučavala sam stare civilizacije i njihovu kulturu te sam shvatila da je osim vidljivih artefakata ostalo nešto što je ujedno dio prirode ali i kulture, tzv. kultivirana priroda, a to je hrana. Hrana je dio ljudske svakodnevice od pamtivijeka, od pradavnih civilizacija do današnjeg dana iz vrlo jednostavnog razloga – bez hrane ne možemo živjeti. Iako se većina originalnih namirnica putem pogubila u bespuće genetskih modifikacija i ostalih čudesa „moderne“ civilizacije, ona je i dalje centralna točka obiteljskih okupljanja, slavlja te bilo kakvih događaja. Hrana je dio apsolutno svake kulture te upravo zato ne čudi što svaki narod ima svoju tradicionalnu kuhinju kojom se diči i koju njeguje. Postoje tako razni oblici samih namirnica, kombiniranja, pripreme, začinjavanja i sl. Proučavajući recepte raznih podneblja možete puno toga iščitati o samom narodu i mjestu na kojemu obitava. Tako primjerice možemo proučiti što to jedu najdugovječniji ljudi te možda primijeniti neke od njihovih navika kako bi si omogućili što kvalitetniji životni vijek.
Živimo u području gdje dominira mediteranska prehrana koja slovi za jednu od najzdravijih i upravo moja težnja je ponukati ljude da jedu domaće, lokalno i sezonsko. Ugledajmo se u naše djedove i bake, none i noniće jer su oni zadnja generacija koja je jela pravu hranu. Izvadimo prašnjave recepte naših baka i nona i napravimo repliku njihovih delicija kako bi se prisjetili dana koji su prošli, ali i održali dio tradicije te unijeli novine i dašak vlastite kreativnosti. No to ne znači da ne treba probavati i druge kuhinje i, povremeno, uživati u blagodatima koje nam priroda diljem svijeta daje.
Mogla bih replicirati mnogo recepata koje su me moja baka i nona učile no odlučila sam se napraviti modificiranu, zdraviju varijantu krpica sa zeljem (kupusom) koji nisu toliko uobičajeni za naš kraj, no moja nona ih je često radila. Modificirala sam recept kako bi ga učinila zdravijim i podnošljivijim za osjetljive organizme, poput mog. Krpice sam radila sa slanutkovim i prosenim brašnom te se ne morate bojati njihove pripreme, vrlo su jednostavne i brzo gotove. Koristila sam mljevene lanene sjemenke koje su odlična zamjena za jaja u ovakvim receptima, a daju dodatno vlakana i nutrijenata te čiste organizam.
Brašno slanutka je odličan izvor nutrijenata, proteina i ugljikohidrata, vlakna te ima niski glikemijski indeks. Proso je žitarica koja pripada alkalnoj skupini namirnica te sadrži čak 15 posto bjelančevina, a uz to je i bogato vlaknima, vitaminima B-kompleksa te mineralima. Naglašavam kako obje žitarice ne sadrže gluten te ih mogu konzumirati svi, bez obzira na intolerancije, alergije ili još teže probleme s glutenom.
Kurkuma, ili čudo prirode, ne potječe iz naših krajeva no zbog brojnih ljekovitih svojstava zaista je šteta ne konzumirati ju. Ona je jedan od najmoćnijih prirodnih lijekova jer sadrži aktivni ljekoviti sastojak kurkumin koji jača i njeguje organizam. Brojna su istraživanja sprovedena na ovoj biljci te su otkriveni blagotvorni učinci kurkume kod mnogih tegoba. Nutritivno govoreći, kurkuma je bogat izvor željeza, mangana, vitamina B6, dijetalnih vlakana i kalija. Poduži je popis onoga što ona čini našem organizmu te vas potičem da potražite na internetu kvalitetne članke koji će vas možda dodatno ponukati da ubacite kurkumu u vašu prehranu. U ovom receptu ona nije nužna, no zbog navedenih blagodati i boje volim je stavljati u jela.
RECEPT
KRPICE OD SLANUTKA I PROSA
Sastojci:
130 g brašna od slanutka (cca. 1 šalica)
95 g brašna od prosa (cca. ¾ šalice)
2 žlice mljevenog lana + 6 žlica vode
Priprema:
Mljeveni lan pomiješati s vodom i pustiti 10 minuta da odstoji, sve dok se ne stvori želatinasta masa. Brašna staviti u posudu i dodati želatinasti lan. Sve zajedno umijesiti u tijesto. Napraviti kuglu od tijesta te zamotati plastičnom folijom i pustiti da stoji 30 minuta na sobnoj temperaturi. Kuglu podijeliti na dva dijela te na pobrašnjenoj površini razvaljati tijesto što tanje pritom pripaziti da se ne raspadne jer je tijesto vrlo krhko. Izrezati tijesto u obliku kocki i staviti u kipuću, slanu (!) vodu s malo ulja, na 2-3 minute. Obavezno stavljati kuhati tijesto u više navrata kako se ne bi polijepilo.
KUPUS S KURKUMOM
Sastojci:
250 g mladog kupusa narezanog na kockice
½ glavice luka
2 žlice maslinovog ulja
½ žličice kurkume u prahu
sol i papar prema ukusu
Priprema:
U dublju tavu staviti dinstati sitno narezani luk na maslinovom ulju. Nakon nekoliko minuta, kada je luk omekšao, dodati kupus narezan na kockice. Dodati malo vode i poklopiti. Pustiti da se dinsta te kada je kupus omekšao začiniti (sol i papar), promiješati i dodati kuhane krpice. Promiješati i poklopiti te pustiti još dvije minute na laganoj vatri te zatim umiješati kurkumu i poslužiti.
Na blogu možete vidjeti još nekoliko recepata inspirirani tradicijom kao što su Knedle sa šljivama ili Veganske makovnjače.
U slast!
Želite li mi uputiti komentar, kritiku ili pratiti moje kuživanje, posjetite me na facebook stranici Foodoris, pratite me na instagram profilu Foodoris_ te na blogu istoga imena.
Doris Valković / Foodoris
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net