FOTO Filozofski laboratorij – Mia Biturajac i Ivan Cerovac održali dva zanimljiva predavanja @ GEK

Nikola Cvjetović 4 years ago Novosti

Predavanja su nastavak izvrsne suradnje između opatijske Gimnazije i riječkog Odsjeka za filozofiju, u sklopu koje su i prethodnih godina organizirana predavanja i radionice za opatijske gimnazijalce.

Opatija – Prošle srijede u Gimnaziji Eugena Kumičića održana su dva predavanja u sklopu ovogodišnjeg školskog aktivističkog projekta “Cijena života”, a unutar niza aktivnosti objedinjenih pod nazivom ‘Filozofski laboratorij’ koji vodi i koordinira nastavnica filozofije, Ivana Černeha. Predavanja su nastavak izvrsne suradnje između opatijske Gimnazije i riječkog Odsjeka za filozofiju, u sklopu koje su i prethodnih godina organizirana predavanja i radionice za opatijske gimnazijalce.

Pred pedesetak zainteresiranih učenika iz više razrednih odjeljenja prvo je predavanje održala Mia Biturajac, doktorandica filozofije i suradnica na istraživačkom projekt “Odgovori na antisocijalne osobnosti u demokratskom društvu”. Biturajac je, u sklopu svog izlaganja o stoičkoj etici, uvela učenike u svijet antičke filozofije pojasnivši grananje glavnih atenskih škola, te objasnivši zašto stoička filozofija može biti izrazito aktualna i danas, u 21. stoljeću. Istaknuvši razlikovanje između stvari koje možemo i stvari koje ne možemo kontrolirati u svom životu kao jednu od bitnih odrednica stoičke filozofije, Biturajac je istaknula kako se brinuti trebamo samo o onim stvarima koje ovise o nama – ne vrijedi se sekirati oko stvari na koje ionako ne možemo utjecati. Bogatstvo, ugled, društveni položaj i zdravlje neke su od stvari koje ne ovise isključivo o nama samima – uvijek nam ih netko može oduzeti ili ih možemo izgubiti zbog nesretnog skupa okolnosti. Ono što je u potpunosti u našoj kontroli je kakva ćemo osoba biti, odnosno kako ćemo reagirati na izvanjske stvari, hrabro ili kukavički, mudro ili nesmotreno, pravedno ili pristrano, umjereno ili raskalašeno. Zbog toga, podučavaju stoici, vrlina (hrabrost, mudrost, umjerenost, pravednost) je jedino što je bitno i čemu trebamo bezuvjetno težiti, budući da nam je sama vrlina dovoljna za dobar i vrijedan život. Biturajac već neko vrijeme aktivno radi na proučavanju i popularizaciji stoicizma, o čemu svjedoče i intervjui za razne medije, kao i najavljeno predavanje u sklopu aktivnosti mladih znanstvenika koje će krajem ove ili početkom sljedeće godine održati u Opatiji, u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates.

Drugo je predavanje održao Ivan Cerovac, poslijedoktorand sa riječkog Odsjeka za filozofiju i suradnik na istraživačkom projektu “Dobrobit, pripadnost i društvena pravednost”. Kroz svoje izlaganje “Ima li ljudski život cijenu? Pravednost i zdravstveni sustav” Cerovac se prvo dodirnuo pitanja moralnosti određivanja cijene ljudskog života, zaključivši kako, iako ne možemo govoriti o apsolutnoj ili objektivnoj vrijednosti ljudskog života koja se izražava u dolarima, eurima ili kunama, ima smisla tako promišljati kada, u okolnostima ograničenih resursa, gradimo javne politike ili odluke koje će utjecati na brojne ljudske živote. U takvim nas situacijama ne gledanje na vrijednost ljudskog života kroz prizmu novca može dovesti do nekih pogrešnih odluka, primjerice da potrošimo resurse na neku mjeru sigurnosti (npr. sigurnost u željezničkom prometu) koja će spasiti značajno manje života nego neka druga mjera (npr. sigurnost u cestovnom prometu, ili ulaganje istih resursa u zdravstveni sustav). U drugom je dijelu izlaganja primijenio zaključeno na slučaju zdravstvenog sustava, te istaknuo kako se u raspodjeli ograničenih medicinskih resursa i usluga trebamo voditi nekim prioritetima, poput broja ljudi koje neka mjera može spasiti (efikasnost mjere, tj. omjer cijene i učinka), ozbiljnosti bolesti koju možemo spriječiti (bitnije je spriječiti dječju paralizu nego mušku ćelavost), količine dobara koje su ljudi uživali tijekom života (zato prioritet dajemo spašavanju djece pred umirovljenicima), te odgovornosti pojedinaca za stanje u kojem se nalaze (čini se opravdanim resurse za liječenje jetre prvo dati djetetu koje je rođeno s urođenim problemom nego alkoholičaru koji sustavno radi na uništavanju vlastite jetre). Naravno, istaknuo je Cerovac, ovi prioriteti nisu dani prema nekom posebnom redoslijedu važnosti, već je na etičkim povjerenstvima da odrede njihovo promjereno rangiranje ovisno o relevantnim situacijama.

 

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net