FOTO “Prepoznavanje odsustva” – privremeni umjetnički radovi u javnom prostoru Lipe

Pored komemoriranja povijesnog stradanja Lipe, program ujedno ima za cilj ispitati potencijale suvremene umjetnosti u poimanju teško pojmljivih kategorija (gubitka, traume, stradanja, genocida) te osvijestiti simbolički potencijal Lipe u suvremenim procesima gradnje mira. Nekoliko fotografija iz Lipe pogledajte na ovom linku

Lipa – Umjetnički program “Prepoznavanje odsustva” predstavljen je jučer ispred Memorijalnog centra Lipa pamti.

Naime, Memorijalni centar Lipa pamti je od svog otvorenja posvećen sjećanju na 269 stradalih Lipljana, te trajnom ukazivanju na razorne posljedice rata te nepoštivanja temeljnih ljudskih prava.

– Odlučili smo se prisjećati kroz različite programe koji neće nužno biti samo povijesne tematike. Odlučili smo se prisjećati na način koji će uključivati zainteresirane pojedince različitih struka i pristupa, ne bi li naše promišljanje teškog povijesnog nasljeđa stvaralo uvijek nove vrijednosti i značenja te bilo u toku s aktualnim načinom života. Zadali smo si jedno pitanje na koje ćemo uvijek i iznova tražiti odgovor: Kako odsustvo stradalih Lipljana učiniti dijelom našeg postojanja danas? Program “Prepoznavanje odsustva” – ciklus privremenih umjetničkih radova u javnom prostoru Lipe na spomenuto pitanje odgovara iz perspektive suvremene umjetnosti. S programom smo započeli još prošle godine, umjetničkim radom Nike Rukavina naziva Linija, a ove smo godine objavili Javni poziv na koji se prijavilo 18 umjetnika s prijedlozima novih site-specific među kojima je žiri odabrao za realizaciju radove dvoje umjetnika Paska Burđeleza te Silvije Đolonga. Interesantno je da su oba rada na tragu umjetnosti Arte povera, tzv. siromašne umjetnosti koja se javlja krajem 60-tih godina u Italiji, a usmjerena je uklanjanju podjela između života i umjetnosti. Arte povera koristi “siromašne” materijale preuzete iz svakodnevnog života, a mi ih prepoznajemo u zvukovima svakodnevice te iskopanoj zemlji kod Paska Burđeleza, ili isprepletenom šiblju kod Silvije Đolonga. Nadalje, Arte povera, već tada, prepoznaje da rastuća modernizacija, tehnologizacija i komercijalizacija života – ta konstantna usmjerenost isključivo na budućnost – nagriza i ugrožava našu potrebu da zastanemo i osvijestimo naše iskustvo povijesti. Od 60tih godina do danas tempo se samo ubrzao, pa ovaj program donosi prije svega nužni predah, predstavlja simboličku gestu usporavanja kako bi kroz osobni i intimni doživljaj izloženih umjetničkih radova svoje misli usmjerili ka stradalima, odsutnima, poručili su organizatori.

Pored komemoriranja povijesnog stradanja Lipe, program ujedno ima za cilj ispitati potencijale suvremene umjetnosti u poimanju teško pojmljivih kategorija (gubitka, traume, stradanja, genocida) te osvijestiti simbolički potencijal Lipe u suvremenim procesima gradnje mira.

– Rad Laku noć, Lipa umjetnice Silvije Đolonga donosi nam primjer land arta ili pejzažne umjetnosti. Izrađen od materijala preuzetih iz prirode i podložnih propadanju, rad sugerira prolaznost i protok vremena pa 74 dana njegova trajanja podsjeća na 74 godine odsustva stradalih Lipljana. Svojim oblikovanjem, rad se ipak obraća preživjelima. Služeći se snažnim metaforama počinka i sna, Silvija nastoji kreirati jednu utješnu misao – jedan trenutak olakšanja kolektivne traume preživjelih. Rad Prisutnost umjetnika Paska Burđeleza predstavlja audio instalaciju čija se usmjerenost na nematerijalnost i evokativnost zvuka pokazuje izrazito podesnom u posredovanju čuvstava i sjećanja. Pasko u radu tematizira različite zvukove svakodnevice kao označitelje života koji je zločinom nasilno utišan. Izgubljenu svakodnevicu prošlosti on iznova pronalazi u zvučnom krajoliku današnje Lipe, dodali su organizatori.

Silvija Đolonga rođena je u Splitu 1974. Diplomirala je slikarstvo na Accademia di Belle Arti u Veneciji 2000.godine, u klasi profesora Eugenia Comencinia i Mirelle Brugnerotto. Od 2001. članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka. Dobitnica je godišnje nagrade HDLUR-a za 2005. godinu u kategoriji crtež-grafika. Članica je HZSU-a, sa statusom samostalne umjetnice. Živi i radi u Rijeci.

Pasko Burđelez rođen je 1969. u Dubrovniku. Po zanimanju je vrtlar i umjetnik autodidakt koji se formirao u okružju dubrovačke Art radionice Lazareti. Autor je niza videoradova i performansa. Izlaže od 1997. godine. Sudjelovao je na međunarodnim festivalima novih medija. Godine 2005. bio je jedan od 6 hrvatskih predstavnika na 51. Venecijanskom bijenalu. Živi i radi u Dubrovniku.

Program “Prepoznavanje odsustva” provodi Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka (Memorijalni centar Lipa pamti) u partnerstvu s Muzejom moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke i TD Rijeka 2020 d.o.o., kao dio programskog pravca Doba moći Rijeke 2020 – Europske prijestolnice kulture. Program se financira sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Primorsko-goranske županije te Općine Matulji.

Tehnički postav radova potpisuje Damir Kustić, dok su žiri činile Mirna Gurdon, koordinatorica programskog pravca Doba moći projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture; Ksenija Orelj, kustosica Muzeja moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke; Biserka Dumbović-Bilušić, pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci; Vana Gović, kustosica Memorijalnog centra Lipa pamti

Radovi će se moći razgledati do 15. studenog.

Nekoliko fotografija iz Lipe pogledajte na ovom linku

N. C. / PodUčkun.net
Foto: Karlo Čargonja

#wpdevar_comment_3 span,#wpdevar_comment_3 iframe{width:100% !important;}
error: Content is protected !!