Istarski planinari proslavili 140. obljetnicu postojanja aktivnosti koja ne poznaje granice
Danas u Istri djeluje oko 1.600 planinara okupljenih u deset planinarskih društava i dvije specijalističke službe. To su redoslijedom osnivanja – PD Opatija, Pazinka iz Pazina, Glas Istre iz Pule, Planik iz Umaga, Skitaci iz Labina, Lisina iz Matulja, Knezgrad iz Lovrana, HGSS Stanica Pula, Montero iz Rovinja, Elektroistra iz Pule, Ćićarija iz Buja i Stanica Planinarskih vodiča Istra iz Pule.
Pazin – Planinarstvo je više od sporta, to je filozofija života, a vidljivo je da Istarski planinarski savez (IPS) okuplja velik broj članova, te ovom prilikom čestitam 140. obljetnicu postojanja najstarije sportske udruge u Istri, rekao je to na obilježavanju 140. obljetnice organiziranog planinarstva u Pazinu i Istri, predsjednik Sportske zajednice Istarske županije Mladen Pavićević koja je uz pokroviteljstvo župana Istarske županije Valtera Flega održana u Plavoj dvorani Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrile u Pazinu.
Pred osamdesetak uzvanika i gostiju koji su pristigli uveličati ovu veliku obljetnicu istarskog planinarstva skup je otvorio predsjednika Istarskog planinarskog saveza Vladimir Rojnić te je u svom govoru napravio kratki povijesni pregled razvoja i početaka istarskog planinarstva koje je započelo baš na jučerašnji dan – 25. studenog 1876. godine osnivačkom skupštinom Società Alpina dell’ Istria u Pazinu. Uz brojne povijesne dramatične događaje i osvrt na udio planinara u njima, Rojnić se osvrnuo na sadašnje stanje.
U deset planinarskih društava okupljeno 1.600 planinara
– Danas u Istri djeluje oko 1.600 planinara okupljenih u deset planinarskih društava i dvije specijalističke službe. To su redoslijedom osnivanja – PD Opatija, Pazinka iz Pazina, Glas Istre iz Pule, Planik iz Umaga, Skitaci iz Labina, Lisina iz Matulja, Knezgrad iz Lovrana, HGSS Stanica Pula, Montero iz Rovinja, Elektroistra iz Pule, Ćićarija iz Buja i Stanica Planinarskih vodiča Istra iz Pule. Uz njih, U Istri djeluje i niz udruga iz srodnih djelatnosti – speleologije, sportskog penjanja i brdskog trčanja koje su se dijelom razvile iz planinarskih društava, a objedinjavaju ih posebne strukovne udruge. U nadahnutom tonu Rojnić je istaknuo: – Istarski planinari popeli su se na sve hrvatske vrhove, posjetili su većinu svjetskih gorja od Tibeta do Anda, organizirali dvije daleke ekspedicije Pisang Peak (Himalaja) 1990. i Ande 2008., te bili pojedinačni učesnici u više hrvatskih ekspedicija. Ostvarili su značajne uspjehe u lednom penjanju i penjanju velikih stijena, posebice na 900-metarski El Capitan u SAD-u. Usporedno s time, istarski planinari izgradili su i uredili desetak planinarskih objekata od kojih je pet danas u funkciji, te vode brigu o 548 km markiranih planinarskih putova u Istri. Za svoje članove organizirali su uz stručnu pomoć HPS-a oko 300 edukacija, kao što su: osnovne planinarske škole i alpinističke škole, te razna predavanja, seminare, prezentacije i slično. 2001. otvoren je Istarski planinarski put (IPP), koji pod geslom “od mora do mora po zelenoj Istri”, u duljini od 150 km prolazi najljepšim planinskim predjelima u Istri. I konačno, planinarski spisatelji objavili su desetak planinarskih knjiga i zemljovida, a danas uređuju više zapaženih internetskih stranica i blogova, te u medijima godišnje objave 50-tak članaka s planinarskom tematikom. U svom govoru Vladimir Novak, predsjednik Izvršnog odbora Hrvatskog planinarskog saveza, istaknuo je kako planinarstvo pokriva više društvenih aktivnosti „od A- alpinizma do Z – zaštite prirode“ te kako je bitan odnos prema ljudima koji žele biti u prirodi i koji žive u planinama i teško pristupačnim krajevima. Istaknuo je prigodu koju istarsko planinarstvo ima u turističkom sadržaju.
Povelje i priznanja Istarskog planinarskog saveza
U svečanom dijelu sjednice dodijeljene su tri Povelje počasnog člana IPS-a. Dobili su ih prof.dr. Željko Poljak iz Zagreba, Antun Filipčić iz Pule i Milivoj Topić iz Buja. Poljak je dobio priznanje za svoj značajni publicistički rad kao najplodnijeg autora planinarske publicistike u Hrvatskoj. Njegovim je radom istarsko planinarstvo uz radove Nerine Feresini stavljeno na planinarsku kartu Hrvatske, a 1967. Godine je objavio knjigu „Učka i istarske planine“ . Antun Filipčić – Filac smatra se ocem istarskog alpinizma budući da po preseljenju u Pulu 1984. godine osniva Alpinistički odsjek pri Glasu Istre, 1990. vodi ekspediciju na Himalaju. Domovinski rat provodi kao dobrovoljac u sklopu specijalne Planinarske satnije “Velebit”. Prvi je instruktor i među osnivačima pulske stanice Gorske službe spašavanja. Milivoje Topić je prvi predsjednik IPS-a, podupire i potiče akcije istarskih planinara od javnog značaja – protiv rušenja vidikovca-kule na Vojaku zbog vojnog radara, regulaciji enduro i off road vožnje, a kao organizator Dana istarskih planinara, ustrajno je radio na uspostavljanju novog Istarskog planinarskog puta od Umaga do Crne Punte. Priznanje za doprinos planinarstva u Istri dobili su planinarsko društvo Željezničar iz Zagreba, riječki PD Kamenjak i HGSS Stanica Pula. Priznanja i zlatnu značku za obilazak IPP-a u jednom pohodu dobili su Denis Kurtagić iz Medulina, Nikola Ikić iz Premanture te Matej Perkov iz Zagreba.
Promocija zemljovida Istarskog planinarskog puta (IPP-a)
U završnom dijelu sjednice predstavljen je zemljovid IPP-a od strane Gorana Šepića, njegovog autora. Šepić je istaknuo da je ovo prva topografska karta koja pokriva cijelu trasu IPP-a te kako je baza karte na besplatnoj Open Street podlozi. Na karti je prikazano 150 kilometara planinarskog puta, korištena je službena numeracija, a digitalni trag (gpx) svakog puta se nalazi na stranicama Hrvatskog planinarskog saveza. Iza izrade karte stoji veliki trud – otprilike oko 250-ak sati volonterskog rada, napominje Šepić. Karta se može nabaviti putem Istarskog planinarskog saveza.
Planinari ne poznaju granice
Među brojnim uzvanicima skupštini su se obratili izaslanici planinarskih društava iz Opatije, PD Kamenjak iz Rijeke, Lisina iz Matulja, a posebnu internacionalnu notu dali su članovi Med društvenog odbora PD Primorske i Obalnog planinskog društva Koper, koji su u nadahnutom govoru istakli kako planinari u svojim glavama ne poznaju granice.
Tekst i fotografije: Anton Finderle / PodUčkun.net
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net