Izborni leksikon: B kao Birači

Multimedijalni on-line magazin Liburnija.net pokrenuo je feljton vezan uz predstojeće lokalne izbore. Dvaput tjedno objavit ćemo novi autorski tekst, a kroz sljedećih nekoliko mjeseci analizirat ćemo političku situaciju i izborne šanse aktera u svih pet jedinica lokalne samouprave.

Politička participacija, kao grana politologije ili političke psihologije, bavi se dvama osnovnim pitanjima – zbog čega ljudi (ne) izlaze na izbore, odnosno kako odlučuju za koga će glasati. Međutim, prije svega toga, moramo se zapitati i – tko su uopće birači? I kakve su im navike na našem području?

Oko 27 posto građana nezainteresirano je za politiku

Prema velikoj anketi koju je proveo Jutarnji list, i koja je imala za cilj utvrditi ”profil prosječnog Hrvata”, oko 13 posto građana (s pravom glasa) članovi su neke političke stranke. Naravno, to ne znači da oni nisu birači, ali možemo pretpostaviti da će u najvećem broju slučajeva glasati za političku opciju čiji su članovi. Drugim riječima – njihovi su glasovi unaprijed ”podijeljeni”. Prema istoj anketi, oko 27 posto građana uopće nije zainteresirano za politiku, i ne planira izaći na izbore. Uvijek, doduše, postoji mogućnost da se predomisle, no to se uglavnom rijetko događa – prema podacima dosadašnjih izbornih rezultata u Hrvatskoj, izlaznost praktički nikad ne prelazi 70 posto, a uglavnom je i daleko niža.

Ostaje tako otprilike 60 posto građana koji će izaći na izbore, ali nisu članovi niti jedne stranke. To je, čini se, naše temeljno biračko tijelo… I ono je posljednjih godina na liburnijskom području bilo izrazito sklono SDP-u i njegovim ”koalicijskim satelitima”.

Opatija – dva bloka praktički su izjednačena

Prije nešto manje od četiri godine, na lokalnim izborima 2009., u Opatiji je pravo glasa imalo gotovo 12 tisuća ljudi (prema najnovijem popisu stanovništva, to je i daleko više nego što danas u Opatiji živi ljudi pa će ova brojka 2013. biti daleko manja), od čega ih se na izbore odazvalo 47 posto ili 5.600 birača. Kad bi se njihovi glasovi ”pretočili” u sadašnju političku situaciju, dobili bismo dvije potpuno izjednačene strane – na jednoj bi bila koalicija SDP-HNS s 1.691 glasom, IDS sa 694 glasa i HSU s 358 glasova što bi značilo da aktualna vladajuća koalicija ima podršku 2743 Opatijca, odnosno nešto manje od polovice izašlih na izbore.

S druge strane, imali bismo trenutnu oporbu tj. Nezavisnu listu Amira Muzura s 880 glasova, HDZ s 652 glasa, Akciju mladih s 591 glasom, Nezavisnu listu Nikice Pažina s 529 glasova i PGS sa 149 glasova, dakle ukupno 2801 glas ili nešto više od 50 posto podrške izašlih na izbore (dio glasova je i nevažeći, pa je ukupni broj veći od zbroja dvije strane).

Neodlučni birači najveće su ”lovište”

Ta dva bloka sresti će se vjerojatno i na predstojećim izborima, naravno, s nekim izmjenama – pitanje je hoće li (zbog zbivanja u Istri) IDS biti dio vladajuće koalicije ili će nastupiti samostalno, a samostalno će na izbore ići i HDZ (ukoliko obje stranke budu ”nezavisno” izašle, procijenjujemo da će se dogoditi da podrška HDZ-u bude veća od podrške IDS-u što bi bio pravi skandal i nezamisliv razvoj događaja prije 20 ili samo 12 godina). Također, Amir Muzur više nije dio aktualne politike, no njegova je lista postala sastavni dio Liburnijske stranke uz Nikicu Pažina, pa s te strane možemo smatrati da smo ostali na istome.

Drugim riječima, u Opatiji vlada prava ”blokovska” podjela, i čini se da će opet o pobjedniku odlučivati tek šačica glasova – pitanje je stoga, tko je uspio više ”suprotnih” privući na svoju stranu?

U Kastvu, od 9000 upisanih birača, glasalo je njih 40 posto ili 3.600, a gotovo polovica glasova otišla je vladajućoj koaliciji SDP-HNS-IDS koja je dobila 1.624 glasa. Prva ”pratilja” ovdje je HDZ, neuobičajeno jak za liburnijsko područje, koji je osvojio dvostruko manje ili 821 glas. Koalicija PGS-HSU dodala je 424 glasa, ARS još 273, a u Vijeće je ušao i Marin Rančić čija je nezavisna lista osvojila 270 glasova. Sudeći prema ovim rezultatima, ako se održi trostranačka koalicija (što je upitno zbog IDS-a) kojoj bi se mogli pridružiti i umirovljenici, čini se da je gradonačelniku Ivici Lukanoviću ”zajamčen” još jedan mandat. Uostalom, na prošlim izborima ”glatko” je prošao u prvome krugu…

Raskol PGS-a komplicira situaciju

Matulji su, pak, specifična priča. Prije četiri godine, tamo je na izbore izašlo 4.550 od ukupno 10.500 birača ili 44 posto. Međutim, posljednji su mjeseci donijeli toliko pretumbacija na lokalnoj sceni, da su tadašnji rezultati teško primjenjivi na aktualno stanje. Doduše, vladajuća koalicija SDP-HNS-ARS vjerojatno će i dalje ostati na okupu, pa postoji mogućnost da ponovo osvoji 1.435 glasova svojih sumještana ili da taj rezultat poboljša, pogotovo ako im se pridruži i HSU sa svoja 233 glasa. No, najjača samostalna stranka – PGS, doživio je ozbiljan raskol jer se od nje odvojio predsjednik Vijeća Željko Grbac, pa će 1.029 glasova biti teško dostižan cilj. Nezavisni vijećnik Vinko Surina mogao bi se povući s političke scene, no jezgra njegove liste navodno je bliska Grpcu, a njenih će mu 253 glasa itekako dobro doći. Samostalni HDZ osvojio je solidna 643 glasa, što je rezultat na koji može računati i ove godine, što se vjerojatno ne može reći za IDS koji je prije četiri godine imao 526 glasova. Ni Akcija mladih nije prošla loše s 316 glasova na svojoj matuljskoj političkoj premijeri, no pitanje je koliki će dio ”kolača” uzeti nove liste, jer uz Grpca, na izbore se spremaju Hrvatski laburisti i Liburnijska stranka.

Velika ”gužva”, malo birača @ Lovran

U Lovranu je gužva bila najveća, jer za glasove 4.133 glasača (izašlo ih je nešto manje od polovice ili 2.061) borilo se čak 11 lista, od čega čak tri nezavisne. Najuspješniji je bio SDP koji je samostalno osvojio 494 glasa, a na sljedećim bi izborima možda mogao ”pridobiti” i HNS-ovce s njihovih skromnih 37 glasova. Najveći broj lista osvojio je između 222 (NL Edvard Primožić) i 253 (IDS) glasa – tu su se ”stisnuli” i Akcija mladih (229 glasova) i HSU (236 glasova). HDZ je dodao 194 glasa, a iznad ”stotke” bile su i nezavisne liste Drage Korošaka (122 glasa) i Marijana Mikačevića (121 glas). Na začelju su se smjestili – uz ”narodnjake” – ARS sa 62 glasa i PGS sa 40 glasova, a predviđanje izbornih rezultata u novom ciklusu nemoguće je bez neke ideje o tome u kakvim će kombinacijama sve te stranke i poneka nova (Liburnijska stranka) izaći pred birače…

Najmanje stranaka natjecalo se u Mošćeničkoj Dragi, a zanimljivo je da dva ”glavna igrača” otprije četiri godine – bivši i sadašnji načelnik, Anton Rudan i Ratko Salomon – ove izbore provest će ”na klupi”. Draga bilježi i najveću izlaznost – od ukupno 1.508 birača na izbore je izašlo njih 66 posto ili 1.006, a najveće je pitanje kome će glas dati onih 437 koji su glasali za Rudanovu listu. Salomonov HDZ dobio je 284 glasa, a koalicija SDP-PGS-IDS 253, a najvjerojatnije je da će upravo ta lista dati novog kandidata za načelnika – aktualnog predsjednika Vijeća Nedjeljka Dražula.

Davor Žic / Liburnija.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net