Izborni leksikon: Uvod

Multimedijalni on-line magazin Liburnija.net pokrenuo je feljton vezan uz predstojeće lokalne izbore. Svakih nekoliko dana objavit ćemo novi autorski tekst, a kroz sljedećih nekoliko mjeseci analizirat ćemo političku situaciju i izborne šanse aktera u svih pet jedinica lokalne samouprave.

Izlazak na izbore nije racionalan čin – da jest, nitko ne bi glasovao. Naime, paradoks racionalnog birača kaže da što je pojedinac više usmjeren na računanje vlastitog omjera utrošenog truda i postignutog rezultata, to je skloniji razmišljanju da njegov glas u konačnim izbornim brojkama ima praktički nikakav značaj. Među tisućama ili milijunima drugih, taj glas vrijedi manje od benzina koji smo potrošili da dođemo na izborno mjesto.

Izlaz iz krize bit će ključno pitanje

Izbori su, stoga, više ispunjeni emotivnim nabojem nego logičkim razmišljanjem, što njihove rezultate čini tako teško predvidivima. No, mi se ne predajemo lako – tijekom sljedećih mjeseci kroz ovaj ćemo feljton nazvan ‘Izborni leksikon’ analizirati političku situaciju u svih pet liburnijskih jedinica lokalne samouprave, ključne aktere u pojedinim gradovima i općinama te njihove potencijalne izborne šanse.

Činjenica jest da je politička kampanja tek u povojima, iako nas od izbora dijeli tek pola godine, ali upravo zato smatramo da je sada pravo vrijeme za pokretanje ovakve serije tekstova – jednostavno, umjesto da se dovedemo u situaciju u kojoj političari imaju slobodne ruke za ”postavljanje dnevnog reda” odnosno otvaranja ključnih tema u kampanji (koje se onda pretvaraju uglavnom u međusobno prepucavanje umjesto u argumentiranu raspravu), želimo stvoriti referentni okvir izborom tema o kojima smatramo da bi se svaka kampanja trebala očitovati i koje će biti od velikog utjecaja na svakodnevni život naših čitatelja.

Naravno, treba očekivati da će ključno pitanje lokalnih izbora 2013. godine – na Liburniji, ali i šire – biti ekonomska kriza, odnosno adekvatni odgovori na sve veće probleme nezaposlenosti, negativnog gospodarskog rasta, suženih perspektiva stanovništva, sniženog standarda, zatvaranja radnih mjesta… To je ujedno i dvosjekli mač – činjenica jest da je to pitanje doista prioritet velike većine građana, ali također, politička teorija i iskustvo uči nas da gospodarska kriza rađa kod građana apatiju i smanjuje izbornu participaciju.

Izbori – jesu li emocije jače od razuma?

Drugim riječima, razgovorom o gorućim ekonomskim problemima kandidati ”riskiraju” alijenaciju biračke populacije. Najbolje rješenje u takvim situacijama jest nuđenje rješenja za gospodarske probleme – iako je u izborne odluke birača uključena emotivnost, svakako su dovoljno racionalni da odaberu onu opciju čije argumente smatraju najkonkretnijim putem prema rješavanju prioritetnih političkih pitanja.

Ekonomska problematika u prvom planu gurnut će u drugi plan ideološke rasprave, što je praktički i razumljivo na našem području. Naime, Liburnija je kao cjelina politički iznimno lijevo orijentirana, što strankama koje se jasno deklariraju promicateljima desne ideologije automatski drastično sužava šansu za uspjeh u borbi za vlast (iznimka na ovom području, naravno, jest Mošćenička Draga koja pokazuje zanimljivi i ”shizofreni” obrazac glasovanja – na izborima nacionalne razine najvećom većinom na Liburniji bira lijevu opciju, dok je na prošlim lokalnim izborima podržala HDZ). Stoga će većina ”mainstream” stranaka (uglavnom sve osim HDZ-a) pokušati čim više isticati svoju pripadnost lijevoj opciji, ili barem ideološku neutralnost (kao, recimo, nezavisne liste ili HSU). Uostalom, što je razina izbora niža, to ideologija igra manju ulogu – gradska vijeća ne raspravljaju o pobačaju i gay brakovima.

Ivo Sanader ruši šansu HDZ-a

Uz ključne teme i stranačku ideologiju, treća stvar o kojoj valja voditi računa jest i izborni sustav u kojem se ova kampanja vodi, a koji je u jednoj mjeri ”podvojen”. Naime, građani će svoja vijeća izabirati razmjernim sustavom uz izborni prag, što doprinosi fragmentaciji političke scene jer omogućava malim (ali ne premalim) strankama pristojnu šansu u borbi za sudjelovanje u vlasti. Međutim, istovremeno se provode i izravni izbori za gradonačelnika, i to većinskim sustavom – dakle, pobjednik mora osigurati podršku većine građana koji izađu na izbore (u jednom ili dva kruga), a takva situacija ima suprotan efekt, jer osnažuje polarizaciju političke scene na dva snažna bloka. Stoga, možemo očekivati da će se u prvoj fazi kampanje pojaviti veći broj stranaka u igri za vijeća, no da će se u utrci za (grado)načelničke fotelje profilirati manji broj (ozbiljnih) kandidata uz široku (i dijelom neslužbenu) podršku pojedinih stranaka. U konačnici, umjesto blokova ili snažnih koalicija, mogli bismo dobiti relativno labave ”mreže” političke suradnje – što bi, opet, moglo utjecati na stabilnost vlasti u trenutku kada bude izabrana, ali i osnažiti demokratsku proceduru ublažavanjem centralizacije odlučivanja.

Prilikom razmišljanja o izbornim utakmicama i njihovim rezultatima, u obzir treba uzeti i veličinu lokalne samouprave, jer što je ona manja, to su birači skloniji u većoj mjeri podržavati jednu opciju (tako, recimo, u jedinicama s manje od 1.000 birača pobjednička lista redovito odnosi preko 50 posto podrške, a u jedinicama s preko 20.000 birača ta podrška rijetko prelazi 30 posto).

Slavko Linić reže i podršku SDP-u

Konačno, važno je i koja je stranka na vlasti u kojoj jedinici lokalne samouprave, te u kakvoj koaliciji – osim što kod birača često proradi instinkt retroaktivnog glasanja (razmišljanje o tome je li im život danas bolji nego prije četiri godine i koliko je to zasluga vlasti), liburnijski su birači skloni brzom zasićenju političkom elitom i njihovim čestim promjenama. Također, budući da je u većini jedinica lokalne samouprave na vlasti SDP u raznim kombinacijama, možemo očekivati negativni odraz činjenice da ista stranka drži nacionalnu vlast u trenutku kada se zbog ekonomske krize ”trenira strogoća”, povećavaju porezna opterećenja i smanjuju osobna primanja. Ipak, negativnog odraza nacionalnih događanja neće biti pošteđen ni HDZ, jer stvari poput suđenja bivšem premijeru Ivi Sanaderu, pa i samoj stranci, ruše njen kredibilitet kod birača i na nižim razinama.

Stoga, možemo zaključiti – pred vlasti u svim jedinicama lokalne samouprave nalazi se težak put, u koji kreću već s minusom na računu (i u proračunu) i hipotekom događanja na nacionalnoj razini, što znači da se otvara prostor nezavisnim listama, regionalnim opcijama i strankama nešto radikalnijih stavova bilo na lijevoj, bilo na desnoj strani (primjerice – laburisti i pravaši). Kakav će biti njihov uspjeh ovisti će o tome koliko će dobra rješenja akutnih i aktualnih problema ponuditi (dakle, njihova izborna platforma) te koliko će ih dobro znati prezentirati javnosti i uvjeriti ih u svoju sposobnost da ta rješenja doista i izvrše (dakle, njihova izborna kampanja).

Davor Žic / Liburnija.net

Similar articles

Tjedni retrovizor

8 years ago

Tjedni retrovizor

8 years ago

Tjedni retrovizor

1 week ago
error: Content is protected !!