Katici Hauptfeld nagrada županijske komore za životno djelo, Zlatna kuna kastavskoj tvrtki Montelektro @ Rijeka

admin 6 years ago Novosti

Zanimljivo je da je među „jubilarcima“ nagrađen i Komunalac Jurdani za 65 goina poslovanja, jednako koliko slavi i riječko KD Čistoća.

Rijeka – Katica Hauptfeld, vlasnica tvrtke Katarina Line koja je ove godine proslavila 25 godina uspješnog poslovanja, nagrađena je nagradom za životno djelo na jučerašnjoj dodjeli plaketa Zlatna kuna i posebnih priznanja Hrvatske gospodarske komore Županijske komore Rijeka.

Radi se o tradicionalnoj manifestaciji dodjele priznanja najuspješnijim tvrtkama za ostvarene poslovne rezultate u protekloj godini i trgovačkim društvima koje slave visoke obljetnice poslovanja.

Među najbolje je stala i jedna liburnijska tvrtka, Montelektro d.o.o. iz Kastva, nagrađena Zlatnom kunom u kategoriji srednjih tvrtki, dok je istu nagradu u kategoriji velikih tvrtki zaslužio JGL d. d. Rijeka, a u kategoriji malih tvrtki TSI d.o.o. Rijeka.

Zanimljivo je da je među „jubilarcima“ nagrađen i Komunalac Jurdani za 65 goina poslovanja, jednako koliko slavi i riječko KD Čistoća. Sedam desetljeća rada proslavile su tvrtke Autotrans, Brodogradilište Cres, Dezinsekcija, GPZ, Jadranka Mali Lošinj, Jadroagent, KD Vodovod i kanalizacija, MGK-pack, PIK i Transadria u stečaju. Posebna priznanja dobile su tvrtke Manšped, Dezinsekcija, Jadran Crikvenica, Bimont, 3. maj, In Tech, Terminalni poslovi, Rinels, Vectrino, e-Glas, Palfinger te Travelana.

Predsjednik komore Rijeka prof.dr.sc. Vidoje Vujić naglasio je, kako su prema podacima FINA-e, na području Primorsko-goranske županije ukupni ostvareni prihodi u 2016. godini iznosili 35 milijardi kuna, što je povećanje za oko pet posto u odnosu na rezultate iz 2015. Ostvareno je 1,2 milijarde kuna dobiti, što predstavlja rast od 64 posto u odnosu na 2015. godinu, a približno toliko sredstava tvrtke su uložile u novu materijalnu imovinu.

– Inozemna konkurencija nameće potrebu za većim stručnim znanjima, novim tehnologijama i inovacijama. Gospodarstvo na nacionalnoj razini nema okvire održivosti, stoga su potrebne reforme i promjene. Od naših poduzeća se očekuje da pomognu razrješavanju sve većih demografskih deficita, da doniraju i sponzoriraju društvene potrebe. Naše gospodarstvo ne postiže rast koji bi udovoljio svim tim zahtjevima, kazao je Vujić.

Vujić neophodnim smatra uspostavu efikasnije javne uprave i samouprave te izgradnju društvene strukture koja cijeni i pruža logistiku poduzetnicima i menadžerima. Uočava se i nedostatak djelatnika, potrebnih znanja i kompetencija, stoga HGK u svojoj Strategiji razvoja prioritete usmjerava na internacionalizaciju i digitalizaciju poslovanja, gospodarsku diplomaciju i uspostavu sustava dualnog obrazovanja.

Gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel je kazao kako su riječki poduzetnici u 2016. ostvarili neto dobit od preko 772 milijuna kuna, što u odnosu na 2015. godinu predstavlja povećanje od 60 posto. Broj poduzetnika je povećan za 1,3 posto, a povećan je i broj zaposlenih za 3,6 posto. Ukupni prihodi prešli su 18,5 milijardi kuna, a na međugodišnjoj razini porasli su za 4 posto, što predstavlja i prosjek porasta prihoda u posljednje tri godine. Mali i mikro poduzetnici zadržavaju većinu u strukturi riječkog gospodarstva sa visokih 99 posto u ukupnom broju poduzetnika sa ostvarenih 45 posto ukupnih prihoda. Riječki su poduzetnici u 2016. godini, u odnosu na poduzetnike ostalih većih gradova (izuzev Zagreba) ostvarili najveći Izvoz od 3,77 milijardi kuna i najveću dobit od 772 milijuna kuna.

– Prema mjerilu produktivnosti poslovanja među velikim gradovima, gdje se Zagreb nalazi na vrhu, sa ostvarenom neto dobiti po zaposlenom od 42.170 kuna, Rijeka se kao i prošle godine nalazi na drugom mjestu s 25.942 kuna i s povećanom produktivnosti na međugodišnjoj razini od 4.746 kuna po zaposlenom, kazao je gradonačelnik te dodao kako rentabilnost poslovanja riječkih poduzetnika pokazuje zavidan položaj i prednost u odnosu na ostale gradove, što znači da su efikasnije ulagali vlastiti kapital, ostvarivši veću dobit u odnosu na poduzetnike iz ostalih gradova.

Usprkos izvrsnim rezultatima, Županija i gradovi te općine bilježe stagnaciju proračuna, pa čak i manje proračune od prethodnih zbog loših zakonskih i rješenja i loše porezne reforme.

– Strategija razvoja Primorsko-goranske županije jasno govori o tri cilja: razvoj konkurentnog gospodarstva, održivi razvoj i kvaliteta života svih naših građana. Jedno ne ide bez drugoga. Naša županija je prelijepa, možda jedan od najljepših dijelova Hrvatske, iznimnih kulturnih bogatstava, kultorno-povijesne i prirodne baštine. Hvala svima koji zapošljavaju barem jednoga jer prema podacima imamo razloga za optimizam, ali ne i zadovoljstvo jer prema podacima za 2018. godinu sustižemo 2008. Činimo što je u okviru mogućega, rekao je župan Zlatko Komadina.

Davor Žic / PodUčkun.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net