Liburnijske vode gube samostalnost: Od iduće godine postaju dijelom riječkog vodovoda?

Već u prvoj polovici iduće godine Liburnijske vode trebale bi se „utopiti“ u aglomeraciji koji će činiti vodovodi Rijeke, Gorskog kotara, Cresa i Lošinja. Tako nalaže trenutačna verzija Vladine uredbe, iako liburnijsko vodno poduzeće zadovoljava sve zakonske uvjete za samostalnost.

Opatija – Sudbina Liburnijskih voda, komunalnog poduzeća u vlasništvu Opatije, Matulja, Lovrana i Mošćeničke Drage osnovanog s ciljem upravljanja vodovodnim sustavom i pružanja vodnih usluga stanovništvu, pod velikim je znakom upitnika. Naime, na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća član Unije Kvarnera Vedran Kružić aktualizirao je važnu temu koja gotovo da i nije prisutna u javnosti – Sabor je usvojio set reformskih dokumenata na području vodnih usluga, temeljem kojih će „nestati“ oko 80 posto sadašnjih komunalnih društava što se bave tom djelatnošću. Među njima su trenutačno i Liburnijske vode koje su Vladinom uredbom predviđene za spajanje sa susjednim vodovodima.

– Kako će Liburnijske vode proći pod novim zakonskim propisima, hoće li ih spojiti s riječkim vodovodom ili će ostati samostalni pružatelj usluge, za što ima sve preduvjete? Što dobivamo ako se spojimo, hoće li nama pojeftiniti voda ili će poskupiti u Rijeci? Hoće li ljudi koji sada rade u Liburnijskim vodama ostati bez posla? Hoće li Opatija imati uopće imati utjecaja na odluke u razvoju, kao što imamo danas nikakav utjecaj na Autotrolej ili zračnu luku? Hoćemo li svojim novcem financirati vodovode drugih gradova i općina, pitao je Kružić direktora Liburnijskih voda Ervina Mraka i gradonačelnika Ivu Dujmića.

Pročelnica Ureda Grada Helena Masarić pojasnila je kako su reformski zakoni doneseni i „sva tri su u kolovozu stupila na snagu“.

– Vlada mora uredbom odrediti koja vodna područja se povezuju, a prema prijedlogu Liburnijske vode se spajaju s Rijekom, Delnicama, Cresom, Lošinjem i Vrbovskim. Ako dođe do spajanja društava, novo društvo preuzima sve koji su bili stalno zaposleni 31. 12. 2018. godine, kazala je Masarić, koja je kazala kako – ukoliko skupštine društva ne donesu odluku o spajanju, vlada će to umjesto njih učiniti svojim rješenjem. Iako se nije izravno očitovala, Masarić je dala naslutiti kako ne smatra da je takav čin u skladu s ustavnim propisima.

– Prema posljednjoj verziji, bit će četrdesetak vodnih područja u Hrvatskoj. Liburnijske vode zadovoljavaju sve uvjete – od mogućnosti vođenja investicija, praćanja i smanjenja gubitaka vode, godišnjeg prometa vodom – da ostanemo samostalni. Na skupštini pred godine, sva četiri vlasnika tražila su da Liburnijske vode ostanu samostalno poduzeće. Mislim da bi, s obzirom na projekte koje su u tijeku, najviše napravili sami. Ne bih rekao da smo najskuplji po pitanju vode, već imamo najviši standard – uz najveću kvalitetu vode, praktički stopostotnu pokrivenost područja i značajno smanjene gubitke. A vrlo je upitno da bi cijena vode mogla biti niža ako se spojimo s Rijekom, Cresom i Lošinjem te cijelim Gorskim kotarom. Ovo područje je osjetljivo jer se bavimo turizmom, pa nije svejedno tko će upravljati i hoće li intervencije biti unutar 24 sata ili u nekoliko dana, stoga ima jako puno argumenata da ostanemo samostalni, kazao je Mrak, dodavši kako je jedna od varijanti o kojima se govori i mogućnost da se Liburnijske vode povežu samo s Cresom i Lošinjem.

No, iznenađuje i brzina prema kojoj bi se trebala provesti spajanja – već u prvoj polovici iduće godine.

– Svi moji kolege su dali podršku da naše komunalno društvo Liburnijske vode ostane samostalno, za što postoje svi uvjeti. Puno je nepoznanica, nemamo odgovore na brojna pitanja koje ste postavili, ali naš prvi prijedlog je da Liburnijske vode ostanu samostalno poduzeće. Puno smo investirali, proširili mrežu infrastrukturu, kazao je Dujmić.

Kružić je komentirao i sustav odvojenog prikupljanja otpada, pa je naveo i podatke analize koju je za 2018. godinu objavila Hrvatska agencija za prirodu i okoliš. Prema njima, Opatija odvaja 4 posto otpada, Kraljevica 8 posto, Rijeka 10 posto, Malinska 46 posto, a Krk čak 63 posto, što je nazvao poraznim rezultatom za Opatiju.

– Prošla godina bila je prijelazna na cijeloj Liburniji, tada je uveden novi sustav odvojenog prikupljanja otpada te taj rezultat nije relevantan za sadašnju situaciju. Ta brojka svakako nije za pohvaliti se, ali će svakako u 2019. godini biti bolji. Mi redovito dajemo izvještaje o količinama stvarno prikupljenog otpada, a krajem godine bit će poznati i konkretni podaci po jedinicama lokalne samouprave. Sigurno da Krk, koji od 2005. godine provodi sustav odvojenog prikupljenja otpada, prednjači u cijeloj Hrvatskoj, ali vjerujem da ćemo im se u ovoj godini približiti, rekao je direktor Mrak.

 

error: Content is protected !!