‘Neurološki poremećaji’ i ‘Migracije u profesiji’ glavne teme 6. kongresa Udruge medicinskih sestara i tehničara
Ilustracija: Grand hotel 4 opatijska cvijeta @ Opatija
Neurološki poremećaji za koje Svjetska zdravstvena organizacija predviđa porast smrtnosti do 2030. godine su Alzheimer i ostale demencije, neurološki poremećaji uzrokovani malnutricijom, bol povezana sa neuroimunološkim poremećajima i traumatske ozljede glave.
Opatija – 6. Kongres Udruge medicinskih sestara i tehničara započeo je jučer svečanim otvorenjem u dvorani Orhideja Grand hotela 4 opatijska cvijeta, a ovogodišnje glavne teme skupa su ”Neurološki poremećaji – globalno opterećenje” i “Migracije u profesiji”.
Kako stoji u priopćenju koje potpisuje Lenka Kopačević, predsjednica Udruge medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za neurologiju, neurološki poremećaji glavni su uzrok smrtnosti u 12% svih smrtnih slučajeva u svijetu. Neurološki poremećaji za koje Svjetska zdravstvena organizacija predviđa porast smrtnosti do 2030. godine su Alzheimer i ostale demencije, neurološki poremećaji uzrokovani malnutricijom, bol povezana sa neuroimunološkim poremećajima i traumatske ozljede glave. Procjena i projekcija globalnog opterećenja neuroloških poremećaja uključuje identifikaciju prvih znakova poremećaja. Jedan od glavnih zadataka zdravstvenog sustava je edukacija stanovništva koje će biti nakon prve identifikacije spremno prihvatiti promjene u svom zdravstvenom stanju, a nakon toga i prihvaćanje preporuka zdravstvenog tima (dijagnosticiranje, terapija). Od iznimne važnosti za cijeli tijek liječenja je vrijeme proteklo od zamjećivanja prvih znakova poremećaja i javljanje zdravstvenom timu. Samo globalno opterećenje definirano je kompleksnosti liječenja neuroloških poremećaja koji u najvećoj mjeri zahtijevaju kako zdravstveni tako i socijalni pristup pacijentu i njegovoj obitelji. Uspješnost liječenja u velikoj mjeri ovisi i o procjena težine bolesti od strane osobe i obitelji koja je tek tada spremna uključiti sve zdravstveno socijalne službe u zbrinjavanje bolesnika. Upravo u tom segmentu moguće je evaluirati prednosti i koristi kontinuiranog zbrinjavanja neuroloških poremećaja i na tim smjernicama definirati preporuke za pravovremeno prepoznavanje pacijentovih potreba.
Dostupne studije o međunarodnim migracijama u sestrinskoj profesiji ističu četiri osnovna motiva zbog kojih se medicinske sestre odlučuju za odlazak na rad u drugu zemlju.
– Identificirajući prioritete razlozi njihovog odlaska su mogućnost učenja i profesionalnog razvoja, osobno napredovanje, napredovanje u karijeri i poboljšanje uvjeta života. Neurološke bolesti uzrokuju invaliditet u 8 od 10 bolesti. Neurološki poremećaji reduciraju godine zdravog života za 23% i predstavljaju ishodišni uzrok invaliditeta u 50% bolesnika. Medicinska sestra, kao osoba koja uz bolesnika provede 80 % vremena tijekom liječenja, svjedokom je težine zbrinjavanja takvog pacijenta. Uvjeti rada su jedan od glavnih faktora koji utječu ne samo na uspješnost liječenja nego i na samu odluku rada sa takvim bolesnikom. Na medicinskim sestrama je velika odgovornost prema bolesniku. Razlog tome su i proširene uloge uslijed razvoja suvremene dijagnostike i tehnike, koje one svakodnevnom moraju prihvaćati. Žene, kao većina u sestrinskom zvanju, nosioci su i obiteljskog života koji je teško uskladiti sa zahtjevnim potrebama posla u zbrinjavanju tako teških bolesnika. Sve više se pružanje sestrinske zdravstvene skrbi se temelji na neuroznanstvenim dokazima koji su stečeni na temelju istraživanja i kliničke prakse. Navedeno iziskuje dodatne napore u njenom radu i stavlja teret koji nosi odgovornost njenog vitalnog značaja za promicanje budućih promjena u cilju poboljšanja kvalitete zdravstvenih usluga, stoji u priopćenju koje potpisuje Lenka Kopačević.
N. C. / PodUčkun.net
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net