Opatija Coffeehouse Debates: Održivost mirovinskog sustava RH u fokusu posljednje debate @ Opatija

Dok je 1991. godine starije od 65 godina bilo tek 12% stanovništva, očekuje se da će do 2050. godine udio starijih od 65 premašiti 30%. Još je značajniji problem u odnosu broja radnika i broja umirovljenika – dok je 1950. za mirovinu 1 umirovljenika uplaćivalo preko 8 radnika, danas se omjer gotovo izjednačio, tako da na 1 umirovljenika ide tek 1,14 radnika.

opatija – Kavana Hotela Continental prošle srijede ugostila je još jednu u nizu panel-diskusija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates, kojeg zajedničkim snagama provode Udruga “Kulturni front”, Amadria Park hoteli i Filozofski fakultet u Rijeci. Pedesetak zainteresiranih slušatelja, privučenih aktualnošču i relevantnošću tema, imalo je prilike saznati nešto više o održivosti mirovinskog sustava RH od vodećih stručnjaka u ovom području, ali i sudjelovati u diskusiji, postaviti pitanja i podijeliti svoja iskustva.

Panel-diskusiju je otvorio prof. dr.sc. Zdravko Petak, redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, koji je istaknuo da sve veća financijska zahtjevnost mirovinskih sustava (kao udio u ukupnom BDP-u) pogađa sve države zapadnog svijeta, iako je Hrvatska ovdje u još nepovoljnijem stanju iz više razloga. Starenje stanovništva jedan je od glavnih uzroka nestabilnosti sustava (iako po sebi nema ništa loše u tome što ljudi dulje žive) – dok je 1991. godine starije od 65 godina bilo tek 12% stanovništva, očekuje se da će do 2050. godine udio starijih od 65 premašiti 30%. Još je značajniji problem u odnosu broja radnika i broja umirovljenika – dok je 1950. za mirovinu 1 umirovljenika uplaćivalo preko 8 radnika, danas se omjer gotovo izjednačio, tako da na 1 umirovljenika ide tek 1,14 radnika.

Na Petaka se nadovezao drugi panelist, dr.sc. Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik u trjanom zvanju na Institutu za javne financije, koji je istaknuo da (uz ranije navedene uzroke) dodatni problem predstavlja i sve ranije izlaženje s tržišta rada: dok se prosječna dob odlaska u mirovinu u zemljama EU povećava, u Hrvatskoj se smanjuje. Bejaković kao moguća rješenja ne vidi daljnje zaduživanje u inozemstvu, već povećanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu na 67 ili 68 godina i izjednačavanje dobi umirovljenja za muškarce i žene. Također, podupire postojanje 2. stupa i smatra da bi njegovo potencijalno ukidanje, koje se ponekad spominje u medijima, bilo izrazito štetno, ali i nepravedno prema budućim generacijama.

U raspravi koja je uslijedila otvorena su brojna pitanja i izloženi kvalitetni komentari. Bejaković je ustvrdio kako istraživanja pokazuju da su ljudi koji dulje rade i kasnije odlaze u mirovinu u prosjeku zdraviji i sretniji, ali i istaknuo da zadržavanje ljudi u sustavu rada ne znači nužno i manje radnih mjesta za mlade – budući da broj radnih mjesta nije fiksan i ovisi o razvoju gospodarstva, moguće za zapošljavati mlade bez da se starije prerano šalje u mirovine. S time se složio i Petak, koji je pak istaknuo da za porast gospodarstva treba više ulagati u obrazovanje i znanost, što također može utjecati na stabilnost mirovinskog sustava. Naime, smatra Petak, javne politike u različitim sektorima međusobno utječu jedna na drugu, te je zbog toga dobra koordinacija među javnim politikama (što se, prema njegovu mišljenju, u Hrvatskoj grozno provodi) od ključne važnosti za razvoj zajednice.

Organizatori su zahvalili Gradu Opatiji i Primorsko-goranskoj županiji na potpori u provođenju projekta, te najavili sljedeće događanje – predavanje Aleksandra Šušnjara, doktoranda sa Filozofskog fakulteta u Rijeci, koji će 3. travnja u prostorijama Udruge “Kulturni front” govoriti o evolucijskoj psihologiji i njenom utjecaju na etiku i moralne intuicije.

Ivan Cerovac / PodUčkun.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net