Opatija zaslužuje 24-satno dežurstvo Hitne medicinske pomoći

Koalicija AM-List-PGS postavlja si kao jedan od strateških ciljeva povratak 24-satnog dežurstva u prostorijama HMZ u Opatiji, te ustroj Ureda za penzionere unutar gradske uprave.

Opatija – Naša generacija svjedokom je postupnog razmontiravanja socijalne države koji nas sve više vodi prema neoliberalnom modelu koji se može sažeti ovako: živiš koliko možeš platiti. Prije skoro godinu i pol dana reforma sustava hitne pomoći ministra Milinovića ukinula je Hitnu pomoć u Opatiji, najstariju ispostavu u Hrvatskoj. Akcija mladih pokrenula je tada skupljanje peticije na prostoru čitave Liburnije te je skupljeno 3800 potpisa za očuvanje standarda Hitne medicinske pomoći u vidu jednog tima T2 u prostorijama HMZ odnosno 24satnog dežurstva liječnika. Početkom prosinca 2011. gradska uprava Ive Dujmića iskazala je spremnost preusmjeravanja dotadašnje subvencije HMZ u cjelodnevni rad turističke ambulante što je potvrdio i sam gradonačelnik na gostovanju na Radio Rijeci, a slično je odgovorila i općina Matulji. Prilikom predaje peticije tadašnjem županu Komadini koji je bio u jeku predizborne kampanje za Sabor, dobili smo čvrsta uvjerenja da će i županija participirati kako bi se osigurao stečeni standard građana Liburnije koji je bitan i za status iste, kao perjanice hrvatskoga turizma, u međuvremenu su prošli parlamentarni izbori, a obećanja za povratak 24-satnog dežurstva su zaboravljena od strane vladajućih (Dujmića, Ćikovića i Komadine) dok je novac, kako se u narodu kaže, popapala maca, istaknuo je na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji Robert Kurelić, ispred koalicije Akcije mladih, Liburnijske stranke i Primorsko – goranskog saveza.

Koalicija AM-LIST-PGS postavlja si kao jedan od strateških ciljeva povratak 24-satnog dežurstva u prostorijama HMZ u Opatiji.

– Mi smo svjesni da je preustroj Hitne pomoći kao posebne jedinice poboljšao efikasnost rada terenskih timova, ali čvrsto ustrajemo u tome da na Liburniji mora postojati ambulanta u koju će građani i gosti Opatije, Lovrana, Matulja i ostatka Liburnije moći doći 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. To nije nikakav luksuz, već osnovna ljudska potreba, pogotovo ako se želi zadržati tradicija Opatije i Liburnije kao bisera Jadrana. Prije godinu dana Grad Opatija izračunao je da bi doprinos Opatije iznosio oko 400 tisuća kuna. Toliko se potroši na proslavu Nove Godine! Našu peticiju potpisalo je 3800 građana. Grad i županija možda i nije briga, ali mi građane nismo zaboravili, dodao je Tomislav Lesinger, član koalicije.

Jan Bernd Urban podsjetio na povijesnu činjenicu da je Opatija druga u Europi imala ustrojenu Hitnu medicinsku pomoć.

– 1881. godine utemeljena je Hitna medicinska služba u Beču, kao prva organizirana zdravstvena služba takve vrste u svijetu. Njen osnivač je bio liječnik barun dr. Jaromir von Mundy koji je time ostvario svoj višegodišnji san, a uz veliku potporu svojih prijatelja grofa Johanna Wilczeka, grofa Eduarda von Lamezana i poznatog kirurga dr. Theodora Billrotha. Kako je barun dr. Jaromir von Mundy bio česti posjetitelj Opatije, kao tada već poznatog lječilišnog mjesta, pokrenuo je inicijativu za osnivanjem hitne medicinske službe i u Opatiji. Svoju ideju uspio je realizirati početkom 1894. godine, a grof Johann Wilczek je novoformiranoj hitnoj službi u Opatiji poklonio kompletnu potrebnu medicinsku opremu, dok je Hitna medicinska pomoć grada Beča donirala je jedna kola za prijevoz ozlijeđenih osoba. Svečano otvaranje Hitne medicinske pomoći Opatija održano je 14. siječnja 1894.godine, uz nazočnost bivše prijestolonasljednice princeze Stephanie, grofice Pauline Palffy (sestra od Johanna Wilczeka, inače rođena Opatijka), glavnog liječnika bečke hitne medicinske pomoći dr. Vragassya i brojnih drugih uzvanika. Prva lokacija opatijske hitne pomoći bila je u tadašnjoj vili Slatina, u neposrednoj blizini današnje benzinske crpke, napomenuo je Jan Bernd Urban.

Osim brige za mlade, koalicija AM, LIST i PGS planira formirati – Ured za penzionere – unutar gradske uprave.

– Svjesni smo činjenice da na području Grada živi sve više stanovnika treće životne dobi. Smatramo da su naše nonice i nonići zadužili i Grad i nas, mlađe generacije i da je civilizacijski doseg briga za starije. Stoga ćemo formirati Ured za penzionere i ustrojiti volontersku službu koja će stajati na raspolaganju građanima treće životne dobi, te im pomagati u raznim stvarima, od posredovanja sa gradskim i državnim službama, do nabavke špeže ukoliko su sami fizički onemoćali, te rješavanja dnevnih potreba vezanih uz normalno funkcioniranje domaćinstva poput plaćanja računa i sl., dodao je Kurelić.

Serena Calderara / Liburnija.net

error: Content is protected !!