Palež u sjećanjima: Izložbom u Memorijalnom centru i Lipa se uključuje u međunarodni projekt

zejane_palez_1944

Postav uključuje arhivske snimke spaljenih sela na području nekadašnje Julijske krajine za vrijeme 2. svjetskoga rata, koji su u akcijama tzv. ”čišćenja terena” izvršili nacisti i fašisti. Na izložbi je predstavljeno i stradavanje selȃ na području današnje Općine Matulji (Lipa, Male Mune, Vele Mune, Žejane) te naselja u Općini Klana (Breza, Lisac, Studena), u proljeće 1944. godine.

Lipa – Ovo je prvi projekt takve vrste koja se bavi prikupljanjem i istraživanjem informacija o spaljivanju sela na tom području. Uhvatili smo posljedni vlak, jer je puno svjedoka tih događaja već preminulo, kazao je dr. sc. Gašper Mithans, voditelj projekta Palež u sjećanjima o provedenim aktivnostima koje će kulminirati izložbom fotografija o spaljenim selima za vrijeme 2. svjetskog rata u Lipi.

Naime, u utorak, 9. kolovoza, u Memorijalnom centru Lipa pamti u Lipi s početkom u 20 sati bit će upriličeno svečano otvaranje putujuće izložbe o spaljenim selima za vrijeme Drugoga svjetskoga rata na području tršćanskog zaleđa, Krasa, Goričke, Brkina, slovenske i hrvatske Istre, Opatijskoga i Liburnijskoga krasa te zapadnog riječkog zaleđa. Izložba je jedna od aktivnosti međunarodnoga projekta Palež u sjećanjima, koji na inovativan način pristupa gotovo zanemarenoj tematici spaljivanju sela na multietničkom području Italije, Slovenije i Hrvatske.

Postav uključuje arhivske snimke spaljenih sela na području nekadašnje Julijske krajine za vrijeme 2. svjetskoga rata, koji su u akcijama tzv. ”čišćenja terena” izvršili nacisti i fašisti. Na izložbi je predstavljeno i stradavanje selȃ na području današnje Općine Matulji (Lipa, Male Mune, Vele Mune, Žejane) te naselja u Općini Klana (Breza, Lisac, Studena), u proljeće 1944. godine.

Izložbu u Lipi uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja organiziraju UP ZRS, Općina Matulji, Memorijalni centar Lipa pamti, Udruga ”Žejane” i partneri projekta Palež u sjećanjima. Moći će se pogledati do 22. rujna.

– U posljednjih 100 godina na području Julijske krajine bilježimo brojne promjene granica i političkih režima. Ta je regija od 1920. godine bila dijelom Italije, no slovensko i hrvatsko stanovništvo razvilo je ustanički otpor protiv režima i agitiralo za priključenje k ”domovini” – Jugoslaviji – ili u nekim slučajevima za autonomiju Julijske krajine. Za vrijeme 2. svjetskoga rata na tom su području nacističke i fašističke sile dijelom ili u potpunosti spalile više od 200 sela. Spaljena sela nose simboliku područja koje je okupator pokušao ”izbrisati”, kazao je Mithans.

Naglasio je kako je cilj projekta koji predvodi putem različitih aktivnosti povećati osviještenost, osobito među mlađim generacijama, da je sjećanje na ratna razaranja važan dio njihovog lokalnog identiteta, u duhu međugeneracijskoga poštovanja prekinuti međunacionalne i međukulturne sukobe, kolektivnu krivnju i netrpeljivost te pridonijeti povezivanju europskih pograničnih regija.

– Da bi pobudili sjećanja na događaje, osim putujuće izložbe fotografija, u sklopu projekta snimit će se kratki dokumentarni film, organizirati okrugli stol u obliku internetskoga seminara, u odabranim spaljenim selima postaviti spomen-ploče. U sklopu projekta u listopadu prošle godine za studente i studentice provedeno je osposobljavanje iz usmene povijesti, zaključio je Mithans.

Davor Žic / PodUčkun.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net