Panel diskusija o modernim pokretima u psihijatriji i psihoterapiji izazvala veliki interes javnosti

panel_diskusija_psiho_2015 (2)

Danas učitelji i nastavnici u školama znaju prepoznati česte probleme poput disleksije ili disgrafije (dok u prošlosti to često nije bio slučaj), te se posljedično djeci mogu pružiti terapije koje im pomažu u rješavanju tih problema i u normalnom funkcioniranju u društvu.

Opatija – Ovog je utorka kavana Hotela Continental ugostila još jednu u nizu panel-diskusija održanih u sklopu projekta ‘Opatija Coffeehouse Debates’. Podsjetimo, riječ je o projektu koji organiziraju Udruga za razvoj kulture mladih ‘Kulturni front’ i Milenij hoteli, a kojem je cilj promicanje kritičkog promišljanja i kulture civiliziranih javnih rasprava o temama od općeg interesa. Kao središnja tema ovomjesečne rasprave postavljeni su moderni pokreti u psihijatriji i psihoterapiji, a velik interes je pokazalo preko 70 posjetitelja, od kojih su neki svoja mjesta u prvim redovima ispred raskošnog kamina kod kojeg se odvijaju diskusije zauzeli više od sata prije samog početka.

S brojnim posjetiteljima razgovarale su i svoja im viđenja pobliže pojasnile pozvane panelistice; dr.sc. Daniela Petrić, viša asistentica sa Katedre za psihijatriju i psihološku medicinu na Medicinskom fakultetu u Rijeci, također liječnica i psihoterapeutkinja u Sveučilišnom bolničkom centru Rijeka i, Inka Miškulin, poznata psihoterapeutkinja s dugogodišnjim iskustvom, psihologinja i doktorandica suvremene filozofije na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Panelistice su, budući da obije imaju čvrstu i bogatu akademsku pozadinu koja im pruža uvid u najsuvremenije rasprave u ovom području, kao i dugogodišnje iskustvo rada u praksi (u bolnicama i savjetovalištima), tako pružile izrazito sveobuhvatan prikaz teme, pazeći pri tome da teze ostanu zanimljive i osvježavajući ih primjerima iz prakse u Hrvatskoj i svijetu.

panel_diskusija_psiho_2015 (1)

Daniela Petrić je istakla kako u današnje vrijeme u javnosti postaje sve jasnije kako je mentalno zdravlje dio općeg zdravlja, te se intenzivno radi na destigmatizaciji osoba obljelih od mentalnih smetnji ili bolesti. Naglasila je kako destigmatizacija donosi brojne pozitivne pomake u pristupu ljudima koji imaju probleme, kao i u samoj prevenciji i ranom otkrivanju problema. Primjerice, danas učitelji i nastavnici u školama znaju prepoznati česte probleme poput disleksije ili disgrafije (dok u prošlosti to često nije bio slučaj), te se posljedično djeci mogu pružiti terapije koje im pomažu u rješavanju tih problema i u normalnom funkcioniranju u društvu. Također, Petrić je naglasila kako su brojne mentalne bolesti degenerativne i kako dovode do postepenog uništavanja živčanog sustava, tako da je od velike važnosti rano otkrivanje bolesti i njen tretman lijekovima kako se šteta na živčanom sustavu ne bi povećala.

Inka Miškulin je izlaganje započela primjerom Gillian Lynne, poznate britanske balerine koja je u djetinjstvu odvedena liječniku jer se sumnjalo da je njezino neprestano plesanje posljedica nekog mentalnog poremećaja ili bolesti. Srećom, liječnik je zabrinute roditelje uvjerio kako im kćer samo jako voli plesati, što danas ne bi bio vjerojatan scenarij, uzevši u obzir učestalost kojom se djeci pripisuju problemi ponašanja, poput ADHD-a. Miškulin je naglasila neke od značajnih uspjeha psihoterapije u liječenju shizofrenije, uzevši za primjer zapadnu Laponiju (pokrajinu u Finskoj) koja je nekada imala najvišu stopu ljudi oboljelih od shizofrenije, dok danas (nekoliko desetaka godina kasnije) ima jednu od najnižih stopa u svijetu. Ovaj je uspjeh postignut, naglasila je Miškulin, ne korištenjem lijekova (antipsihotika), već individualiziranim psihoterapijskim pristupom poznatim kao ‘opet dialog’, u koji je uz oboljelog uključena u cijela njegova obitelj.

Obije su se panelistice složile da je u pristupu ljudima koji boluju od mentalnih bolesti i poremećaja važno staviti naglasak na prihoterapijske metode, ali i da se pri tome ne treba u potpunosti odustati od farmakoterapije (korištenja antipsihotika), već da se oba pristupa trebaju kombinirati kako bi se na najbolji način pomoglo pacijentu.

Organizatori su panel-diskusiju zatvorili najavom sljedeće debate koja nas očekuje već 12. ožujka, s temom klimatskih promjena (globalnog zatopljenja ili pak zahlađenja). Također su zainteresirane pozvali na prvi sastanak čitalačke grupe posvećene knjizi ‘Kapital u 21. stoljeću’ poznatog francuskog ekonomista Thomasa Pikettya, koji će se u organizaciji Udruge ‘Kulturni front’ održati ove subote s početkom u 16 sati u prostorima Mjesnog odbora Tošina.

Ivan Cerovac / PodUčkun.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net