RAZGOVOR Ivica Rubeša – Pripremamo feštu za 55 godina od izgradnje spomenika Partizanu @ Kastav

Ivica Rubeša

Storit ćemo jenu lepu pučku veselicu. Nan je bogomdana Spinčićeva muzika, ona se odazove na saku takovu manifestaciju, tako da će i sad prit. Naše ženske antifašistkinje će storit kolači, ja ću dat pijači – ne fali je se…

Kastav – Ove godine obilježava se 55. obljetnica izgradnje Partizana, dvanaest metara visokog kastavskog stražara koji svojim pogledom bdije nad čitavim Kvarnerskim zaljevom. Rođendanska proslava održat će se početkom srpnja, no već i prije toga krenulo je uređenje platoa oko spomenika, koji bi trebao postati uistinu pravim parkom. Predsjednik kastavske Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Kastva, Ivica Rubeša, jedan je od inicijatora fešte povodom pola stoljeća Partizana, a uz kolege iz udruge u suradnji s Muzejskom zbirkom Kastavštine organizirao je i izložbu „Spomenici sjećanja“ posvećenu kastavskim biljezima NOB-a.

– Vlatko Matković, jedan od napoznatejeh rečkeh kipari, je storil model Partizana. Taj model su naši klesari i zidari pretočili va jeno neponovljivo djelo, va neč ča san uvjeren – uza su današnju mehanizaciju – to nikad više niki ne bi ovako storil. Slagana je bunja do bunji da se formira taj Partizan.

Kako je odabran upravo Kastav za lokaciju tog monumentalnog spomenika?

– Tu je bilo velo stradanje va rate. Kastafšćina je bila nevjerovatno posebna va oven dele, bila je sa zaokružena žicun. Italija je bila praktički na pedeset metar od sake kuće pul Rubeš. Neki ki pride semo čudi se kako to da je skoro pa sto posto ljudi bilo naklonjeno partiznanon… Evo, va mojoj kuće od mojega oca i moje materi – jedanast partizani, a još se druge žene ke su bile va kuće su „hodile i nosile“. A zač? Radi tega ča im je fašizam zel su zemlju njihu ka je bila do mora. Žal mi je da naša djeca va škole danas nisu svjesna da bi se šla va Italju kupat da ni bilo ZAVNOH-a i AVNOJ-a, kadi su se si ti kraji s pobjedun partizani priključili Hrvatskoj, odnosno Jugoslavije. Sama Kastavština je doživela Golgotu, strašnu… U ratu je sudjelovalo 415 mještana, a 140 ih je poginulo. Još 63 civila bile su žrtve fašista. Oko 900 ljudi je internirano va logore – muške su slali va logor na Rabe, a žene i decu va Gonars, Visco, Treviso, 140 kuć je spaljeno. Spaljeni su Rubeši, Spinčići, Trinajstići, Jurčići, Bani, Turki, Jelovičani, Jelušići, Jadrasi, pa i ova kuća je bila spaljena aš su va njoj bili partizani, kot i kuća od suseda.

Kastav je oslobođen kad i Rijeka, 3. maja?

– Da, 6. brigada 19. divizije IV. Armije Narodno-oslobodilačke armije oslobodila je Kastavštinu 3. maja 1945. Odmah drugi dan od oslobođenja su formirani narodni odbori po seleh i krenulo se zajeno va obnovu, saka kuća ka je bila spaljena je obnovljena do fazi da se more va nju poć živet. I ova kuća je tad obnovljena. Entuzijazam obnovi je bil strahovit jer je među ljudima vladala apsolutna pozitivnost jer je se do mora oslobođeno, opet je to bilo naše.

Kao podsjetnik na to vrijeme već nekoliko godina organizirate prigodne izložbe u Muzejskoj zbirici Kastavštine. Ove godine tema su bili upravo spomenici?

– Ovo je već četrto leto kako imamo tu tradiciju. Prva izložba nan je bila „Štamparije u ratu na području Kastavštine“. Slučajno san tu izložbu videl v Reke i zamolil autora da nan tu izložbu da i va Kastav na dan oslobođenja. Tadašnjemu gradonačelniku Lukanoviću se zapjažala ta ideja da se saki 3. maj z nečeren obilježi i va samen muzeje. Jedan predivan mladi čovek, Marko Badurina, je gore kustos i jako je lepo š njin surađivat, tako da smo drugu izložbu imeli o logorima i našim ljudima ki su internirani, treća se izložba zvala „Granice“ i upravo smo naznačili kako je suludo ta granica vijugala ovuda. A četrta izložba, kako je povod bil taj naš Partizan pul Rubeš, odlučili smo storit jedan spomen na spomenike. To nisu samo obeliski, ni samo kamen, ploča, iza tega neš stoji – stotine ljudi ki su bili del jedne bitne povijesti ovega našega kraja.

U kakvom su stanju danas spomenici NOB-a u Kastvu?

– Va oven trenutke, va nevjerojatno dobrem stanju. Grad Kastav si je dal truda zadnja dva leta da su svi spomenici ispjeskareni, obnovljena slova, okoliš uređen…

Posebno je uređenje planirano upravo za spomenik Partizanu?

– Da. Od Urbane aglomeracije je osigurano 250 tisuć kun i krenulo se u uređenje tega prostora. Stablas su se sva zrušila, bilo je malo i kritika zbog tega, ali ona su bila u strašno lošen stanju. Osim tega, ta stabla su trebala bit patuljasti borovi, a prišal je libanonski cedar dvajset metar visok. Oni su pokrili spomenik ki ni bil vidljiv od nikuda, a sada se taj prostor počistil i spomenik se sada more videt iz celega kraja. Storil se jedan projekt kade bi se na podnožje spomenika, kako bi bil posjećen i od najmanjeh, će se storit jedno malo dječje igralište s tri igrala, gore bi se uredilo oko spomenika, postavilo bi se par klup. Dislociralo bi se lati za smeti, storil bi se primjeren ulaz, da ni ono kamenje velo ko smo mi navajali aš su judi šli z auti nutra. Spomenik je prej bil saku noć osvjetljen, to je bilo predivno aš bi ga se moglo videt od sakuda – i z Učki i Drage, a sad bi se to trebalo ponovo storit. Nismo na žalost arivali točno za 3. srpnja, kad mu je baš 55 let, ali se je ovo leto krenulo pa će kroz leto i malo va idućen bit taj kompleks uređen.

Što pripremate za proslavu 55. rođendana Partizana?

– Storit ćemo jenu lepu pučku veselicu. Nan je bogomdana Spinčićeva muzika, ona se odazove na saku takovu manifestaciju, tako da će i sad prit. Naše ženske antifašistkinje će storit kolači, ja ću dat pijači – ne fali je se… Na pedeset let je to bila jedna spontana feštica, va jedan dan smo sused i ja to organizirali, bilo je morda 150 judi. Vidin da to jednostavno rabi storit, jer taj spomenik je i jedna generacijski interesantna lokacija – tu su i prvi fraji storeni, tu se j’ prvi put neki bušnul, tu su se mladi judi nalazili i sad, za trejset let, tega se domišljaju. Tako da je to jedan poseban punkt, ki mora i daje živet.

Davor Žic / PodUčkun.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net