Razgovor – Velimir Šonje: Lokalna samouprava je ključna za razvoj Hrvatske @ Opatija

admin 7 years ago Novosti

Ako ikada uspije teritorijalni preustroj koji će stvoriti manji broj razvojno i fiskalno potentnih cjelina koje će se međusobno na neki način natjecati tko će biti razvojno uspješniji, to može biti pokretač ukupnoga razvoja. Jasno je kakvi su čelni ljudi potrebni za to. Pošteni, kompetentni i posvećeni, ljudi s idejama i menadžerskim sposobnostima koji će biti u stanju voditi brigu o ravnoteži između lokalnog poduzetništva i tržišta s jedne strane, jer bez njih nema rasta, i socijalnog standarda s druge strane.

Opatija – Velimir Šonje gostovat će u petak na tribini u organizaciji multimedijalnog on-line magazina PodUčkun.net, a u sklopu teme ”Može li u Hrvatskoj nastati konkurentno moderno društvo” govorit će o utjecaju turizma na hrvatsko gospodarstvo, značaju lokalne uprave i ”idealnim” osobinama čelnih ljudi, ulozi obrazovanja te potencijalnim rješenjima najvećih problema koji koče razvoj Hrvatske.

Definirajmo pojam o kojem ćemo razgovarati: što znači konkurentno moderno društvo?
– Ako želimo biti kratki, služimo se usporedbama. Ako mislimo da su sjevernoeuropska društva od Skandinavije do Njemačke predaleka za usporedbu, referentna točka je Austrija. Ako nam je i Austrija predaleka, možemo se ugledati na Češku. Reperi su nam Beč i Prag, baš kao i našim djedovima i pradjedovima, kao da se ništa nije promijenilo. Konkurentno moderno društvo ima gospodarstvo koje se uklapa u svjetsku odnosno europsku podjelu rada i tržišta, a gospodarstvo posluje u uvjetima stabilnih institucija, predvidive regulacije i administrativnih postupanja. I jednake šanse za sve članove društva su ključ konkurentnosti i modernosti.

Na putu do takvog uređenja, gdje je Hrvatska danas?
– Jako daleko. Mi smo na začelju EU, a Rumunjska nas polako sustiže i u ne tako dalekoj perspektivi prestiže. Većina zemalja koje su pred 20 godina bile iza nas, baltičke zemlje – Poljska, Slovačka, danas su ispred nas. Rat je ostavio dubok trag, ali problemi su većinom naši, subjektivni.

Koji su naši osnovni problemi? I postoje li za njih jednostavna rješenja?
– U Hrvatskoj se predugo razvijao model političkog ili državnog kapitalizma i klijentelizma koji nije počivao na jačanju tržišnog natjecanja i međunarodnoj integraciji nego na zatvorenim poznaničkim i koruptivnim političko-ekonomskim krugovima i vjeri u moć države da osigura razvoj i životni standard. Kriva uvjerenja i modeli pustili su preduboke korijene. Na tehničkoj razini, sve izgleda jednostavno: bolja regulacija, efikasnija administracija, borba protiv korupcije, pametna privatizacija, tjeranje politike i političara iz upravljanja poduzećima i profesionalizacija i depolitizacija svih vidova upravljanja, reforma pravosuđa i modernizacija obrazovanja. Lako za nabrojati, ali teško za provesti, jer se još uvijek postavlja pitanje političke volje. U politici je previše ljudi kojima to nisu prioriteti, nego nešto drugo. Zato u javnom sektoru nedostaje i upravljačkih kompetencija, no taj problem je sekundardan, primaran je onaj politički.

Turizam: koristimo li ga na pravi način?
– Tu su dva podpitanja: prvo, što se događa u samom turizmu, a drugo, kakvi su efekti turizma na cjelokupno gospodarstvo i društvo. U samom turizmu se vide pozitivni procesi. Ovaj rast potražnje pogoduje okrupnjavanju i rastu turističkih kompanija koje su sve snažnije i ulažu te dalje ubrzavaju investicijski ciklus. Kapaciteti se moderniziraju, rast će dodana vrijednost po turistu, a čini se da se turizam postupno i uspješno integrira s industrijama rekreacije i zabave, što je uz korištenje društvenih mreža ključno u novome svijetu. Što se drugoga tiče, stvari su nešto lošije. Još uvijek nismo shvatili što turizam može značiti za prepoznatljivost zemlje, privlačenje talenata i ključnih globalnih ljudi, za to da se turistički posjeti i događaji pretvore u razmjenu informacija o investicijskim prigodama od kojih će koristi imati i drugi sektori gospodarstva. No, to je dio širih problema o kojima sam ranije govorio.

Kakva je uloga lokalne samouprave u razvoju zemlje, i kakvi bi nam čelni ljudi onda trebali?
– Lokalna samouprava je ključna. Hrvatska je organizacijski i fiskalno vrlo centralizirana, što je jednim dijelom posljedica atomiziranosti lokalnih razina i straha od pogrešaka u razvojnom i financijskom upravljanju u manjim cjelinama koje nemaju adekvatne razvojne i financijske kapacitete. U Hrvatskoj zbog toga postoje vrlo striktni limiti na zaduživanje lokalnih proračuna, a kada neka jedinica prekorači izdatke, brzo se akumuliraju oni sivi, neplaćeni dugovi. Mislim da bez teritorijalnog preustroja taj problem neće biti riješen. No, ako ikada uspije teritorijalni preustroj koji će stvoriti manji broj razvojno i fiskalno potentnih cjelina koje će se međusobno na neki način natjecati tko će biti razvojno uspješniji, to može biti pokretač ukupnoga razvoja. Jasno je kakvi su čelni ljudi potrebni za to. Pošteni, kompetentni i posvećeni, ljudi s idejama i menadžerskim sposobnostima koji će biti u stanju voditi brigu o ravnoteži između lokalnog poduzetništva i tržišta s jedne strane, jer bez njih nema rasta, i socijalnog standarda s druge strane.

Davor Žic / PodUčkun.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net