Ribom protiv tjeskobe
Lovran – Na tradicionalnom sajmu ribarstva koji je u Umagu održan jubilarni 5. put, od 7. do 9. Svibnja, ove godine učinjen je inovativan iskorak u promociji ribe kao zdrave hrane za poboljšanje mentalnog zdravlja. Skup je održan pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH u organizaciji Istarske županije i grada Umaga a uz sudjelovanje stručnjaka za ribarstvo EU.
Središnji događaj sajma je bilo predavanje o nužnosti udruživanja proizvođača hrane u Zadruge kako bi zajednički ojačali svoj nastup na tržištima EU o čemu su govorili Milan Antolović, Vedrana Stecca, Zvonko Čokljat i Michael Tasić. O potrebi da se marketing proizvoda od riba kombinira sa suvremenom znanosti o prehrani i tako postigne sinergijski efekt za jače tržišno pozicioniranje, u svom predavanju govorio je Lovranac mr.sc. Sandi Krstinić, dr.med. autor knjige ”Neuronutricionizam – prehrana prema emocijama”.
Cilj prezentacije je promocija zdrave hrane iz mora kao jeftinog obroka koji je nedovoljno zastupljen u jelovnicima Hrvata koji žive u primorju a situacija je još lošija u unutrašnjosti naše zemlje gdje je riba slabije dostupna za nabavku. Službeni podaci kažu da potrošnja ribe u Hrvatskoj iznosi oko 10 kg po stanovniku dok je u Italiji 24 kg, a u Španjolskoj 44 kg. Iz ovog je vidljivo da postoji ogroman prostor za povećanje potrošnje ribe za prehranu ljudi što je u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije koja promovira mediteransku prehranu bogatu ribom kao najzdraviju.
Sandi Krstinić
– Kako je uže područje moga rada neuronutricionizam odnosno mlada znanstvena disciplina koja se bavi utjecajem hrane na emocije i zdravlje mozga istaknuti ću da je u kolovozu prošle godine objavljena jedna znanstvena studija koja pokazuje da one osobe koje učestalo jedu ribu i hranu iz mora imaju 50 % manji rizik za razvoj simptoma depresije. Ova studija se može vidjeti na www.neuronutricionizam.blog.hr kao i mnoštvo drugih informacija o neuronutricionizmu. Već ranije je poznato da omega 3 masne kiseline iz ribe imaju povoljan učinak na sniženje koncentracije triglicerida i kolesterola te na taj način štite od nastanka srčano žilnih bolesti. Studije provedene na velikom uzorku ispitanika pokazuju da ovo smanjenje bolesti srca iznosi 9 % ali je zanimljivo da novi podaci govore i o 6 % nižoj učestalosti karcinoma te 13 % nižoj pojavnosti demencije. Dakle osim što nam štiti srce i žile riba nas čuva od pojave raka i sprječava propadanje mozga u starosti. Riba ima i protuupalno djelovanje pa nam podiže imunitet čime postajemo otporniji na sve bolesti, kazao je Krstinić.
Plava riba kao što su srdela, skuša, tuna i inćuni je bogatija omega 3 masnim kiselinama. Ali i masnija riba je bogatija ovim visokovrijednim mikronutrijentom kao što je jegulja koja ima 10 % masnoća. Najmanje masnoća imaju bakalar, oslić, list i raža a srednje su masni zubatac, cipal i trlja. Riba je i bogat izvor mineralnih tvari i vitamina.
– Mala riba koja se jede sa kostima opskrbiti će nas kalcijem i fosforom. Od ostalih mineralnih tvari riba je bogata jodom, kalijem, bakrom, natrijem, selenom i cinkom. Upravo se cink kojem su bogate kamenice proglašava odgovornim za njihovo afrodizijačko djelovanje. U knjizi ”Neuronutricionizam – prehrana prema emocijama” jedno poglavlje govori o učinku cinka na jačanje spolne želje. Od vitamina riba je bogata vitaminima B1, B2, B6, B12 koji su važni za funkciju živčanog sustava a masnija riba ima i vitamine A i D koji pomažu u regeneraciji stanica te su nužni za rast i razvoj. Zato je riba idealan obrok i za djecu jer će pomoći u razvoju mladog organizma. Riba je lako probavljiv obrok koji ne opterećuje probavni sustav pa tako probava ribe traje oko tri sata a crvenog mesa i do devet sati. Kako se preporuča da čovjek uzima manje obroke više puta na dan opet je riba hrana izbora koja je dobro došla za bilo koji obrok osim doručka kada treba dati prednost ugljikohidratnim namirnicama koje će nas obogatiti energijom za novi dan koji je pred nama. Za sve druge obroke riba kao proteinska namirnica je odličan izbor i tu ne možemo pogriješiti jer se sastoji od kvalitetnih proteina koji se dobro iskorištavaju u ljudskom organizmu.
Preporuka je konzumirati ribu minimalno dva puta tjedno u obroku ne manjem od 170 grama ribe. Treba podsjetiti i na povijesne ličnosti kao što su Bartolomeo Scappi koji je u Veneciji još 1570. godine napisao najbogatiju riblju kuharicu tog doba u kojoj je spomenuo Malvaziju kao obavezan dodatak u spravljanju ribe. Istra ima najbolju Malvaziju pa je za očekivati da u Istri i riba bude najbolja, zaključio je Sandi Krstinić.
Davor Žic
Vezane vijesti:
Prehrana prema emocijama
…na kafe: Sandi Krstinić
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net