U oku kamere: Obilježen Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama @ Opatija
Republika Hrvatska je još početkom 2013. potpisala Konvenciju Vijeća Europe o suzbijanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, poznatiju kao ”Istanbulsku konvenciju“ čija je svrha zaštititi žene od svih oblika nasilja te spriječiti i ukloniti nasilje nad ženama i nasilje u obitelji te doprinijeti suzbijanju svih oblika diskriminacije žena i promicati punu ravnopravnost žena i muškaraca.
Opatija – Na inicijativu Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a Opatije, a u suradnji s Odborom za ravnopravnost spolova Grada Opatije, jučerašnje jutro na Mrkatu obilježeno je performansom naziva (Ne)Bitna sam!
– Cilj obilježavanja ovog dana je podizanje razine svijesti i senzibiliziranje javnosti za ovaj važan društveni problem, a taj je datum ujedno i prvi dan 16-dnevnog aktivizma tijekom kojega se nizom manifestacija i kampanja ukazuje na potrebu borbe protiv nasilja, za ljudska prava, dostojanstvo svakog čovjeka, za mir, toleranciju i nediskriminaciju. Nažalost, nasilje nad ženama događa se u raznim aspektima i obuhvaća narušavanje društvenih, građanskih, političkih, ekonomskih i kulturnih prava žena. Nasilje nad ženama i dalje je jedan od velikih problema većine zemalja Europe i svijeta. Ono potkopava temeljna prava žena, njihovo dostojanstvo, pristup pravdi i jednakost spolova, a poguban utjecaj nasilja nad ženama seže puno dalje od same žrtve i počinitelja, prema obitelji, zajednici, društvu u cjelini, istaknule su članice Foruma.
Jednakost žena i muškaraca jedno je od temeljnih odredbi Europske unije, ona je priznata u ugovorima Europske unije i u Povelji o temeljnim pravima EU. I Europska komisija potvrđuje odlučnost Europske unije u suzbijanju rodno uvjetovanog nasilja u svojoj ”Strategiji za ravnopravnost između žena i muškaraca 2010-2015“.
U tom području, čak i u odnosu na mnoge države EU, u Republici Hrvatskoj imamo razrađene zakonske odredbe, koje prate strategije, protokoli, politike, ali borba protiv nasilja nikada ne prestaje. Podaci Europske komisije govore da je svaka šesta žena u Europi žrtva obiteljskog nasilja, dok sedam žena svaki dan umire od posljedica takvog nasilja. Republika Hrvatska je još početkom 2013. potpisala Konvenciju Vijeća Europe o suzbijanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja, poznatiju kao ”Istanbulsku konvenciju“ čija je svrha zaštititi žene od svih oblika nasilja te spriječiti i ukloniti nasilje nad ženama i nasilje u obitelji te doprinijeti suzbijanju svih oblika diskriminacije žena i promicati punu ravnopravnost žena i muškaraca. Cilj Konvencije je izraditi sveobuhvatni okvir, politike i mjere za zaštitu i pomoć svim žrtvama nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, promicati međunarodnu suradnju radi suzbijanja nasilja nad ženama i nasilja u obitelji te pružiti potporu i pomoć organizacijama i nadležnim tijelima za provedbu zakona.
Države potpisnice Konvencije moraju biti potpuno posvećene prevenciji, zaštiti, procesuiranju i sankcioniranju nasilja, a budući da žene nisu jedine žrtve obiteljskog nasilja, Konvencija poziva i na zaštitni okvir za muškarce, djecu i starije osobe koje su bili izložene nasilju unutar obitelji.
Ministarstvo socijalne politike i mladih bilo je nositelj potpisivanja Konvencije, u suradnji s drugim nadležnim tijelima poput Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva unutarnjih poslova i dr.
– Ministarstvo socijalne politike i mladih je 2013. po prvi puta uvelo dugoročni, trogodišnji natječaj za financijsku potporu radu skloništa i savjetovališta koje vode organizacije civilnog društva (autonomna ženska skloništa), što je pretpostavka sigurnosti u njihovom financiranju i radu u sljedećem razdoblju, ali i sigurnost za žrtve. Ministarstvo financira i psihosocijalnu podršku za žrtve kako bi se osnažile za život bez nasilja. Nažalost, Republika Hrvatska još uvijek nije ratificirala Konvenciju. Sama Konvencija predviđa sveobuhvatan pristup problematici nasilja, što znači da je potrebno uzeti u obzir djelovanje čitavog sustava. Nacionalno je zakonodavstvo u pretežitom dijelu usklađeno s Konvencijom, a to će se posebno pokazati i s najavljenim usvajanjem izmjena i dopuna Kaznenog zakona koje su potpuno u duhu Konvencije. Mi socijaldemokratkinje se zalažemo za to da se Konvencija što prije ratificira jer će to, sigurne smo, ubrzati te nužne promjene i prilagodbe u cijelom sustavu, a ne samo u pojedinim njegovim dijelovima. Za potpunu provedbu Konvencije znamo svi da će biti potrebno još vremena i osiguravanja financijskih sredstava, ali to nas ne bi trebalo priječiti da se, na osnovu višegodišnjeg planiranja, postepeno prilagođavamo svemu što Konvencija traži i na što se, njenim ratificiranjem, kao društvo obvezujemo, poručile su članice Foruma.
N. Cvjetović / PodUčkun.net
Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.
Kreni od početne stranice - Poduckun.net