Vijeće bez odluke o poskupljenju komunalne naknade – Radna skupina će utvrditi koliko će rasti vrijednost boda @ Matulji

Mi smo donošenjem prostornih planova, građenjem prometnica, uvođenjem vodovoda, javne rasvjete omogućili im da dođu u posjed nekretnine koja je prije vrijedila 100, a sad vrijedi 700, i oni za to ne plaćaju ni lipe, već čekaju i špekuliraju kada će im to narast na 1200. Mislim da je to bazen u koji trebamo dobro zagrabiti, i naplati ono što je općina tim ljudima dala, istaknuo je Željko Grbac.

Matulji – Dugotrajna rasprava o povećanju vrijednosti boda komunalne naknade rezultirala je povlačenjem točke s dnevnog reda 18. sjednice općinskog vijeća i osnivanjem koordinacije vijeća koje će donijeti zajednički prijedlog o budućoj visini ovog nameta.

U narednom periodu Slobodan Juračić, Mladen Prenc, Gordana Galešić, Bojan Šustar, Željko Grbac, Iva Letina, Ivana Vasilić Polić, koji čine koordinaciju vijeća za razmatranje prijedloga odluke o vrijednosti boda komunalne naknade, programa gradnje i održavanja, morat će donijeti zajednički stav o povećanju boda koji će ponovo stići vijećnicima na potvrdu.

Prijedlog o povlačenju točke došao je nakon što su podnesena tri amandmana. Prvi amandman podnio je Bojan Šustar ispred Akcije mladih koji je predložio da vrijednost boda ostane ista, s obzirom na to da su građani ionako preopterećeni s davanjima, a da su posljednja poskupljenja od strane općine Matulji sumještanima uzela pola mjesečne plaće na godišnjoj razini. Prijedlog Slobodana Juračića ispred SDP-a Matulja bio je da se cijena boda poveća na 5,04.

– Ovdje se govori o povećanjima koje su u rangu od 4 do 12 kuna. Predlažem da se ide na desetogodišnji prosjek te da se poveća za 40%. Mi bi godišnje išli s 3,6 na 5,04, što bi u zoni jedan, za stan od 100 kvadrata poskupilo s 30 na 42 kunu, a za zonu četiri za jednaku kvadraturu s 12 kuna na 16,8 kuna. Njegov kolega Dean Frlan također je pozvao vijećnike da podrže njihov prijedlog s kojim se složio i općinski načelnik, no daljnja rasprava ga je potaknula da pohvali vijećnike što je postignut prvi konsenzus da se napravi zajednička odluka.

– Pitate li se vi mogu li mještani Matulja plaćati sva ta silna poskupljenja, upitala je načelnika Ivana Polić Vasilić iz Živog zida, ustvrdivši da se na svakoj sjednici izglasa neko poskupljenje, na što joj je načelnik replicirao da je bilo 18 sjednica, a da je poskupljenja bilo nekoliko. Vijećnica HDZ-a Ivana Bratović upitala je načelnika što je poduzeo da se kompenzira nedostatak sredstava od brdsko planinskog statusa i kako je mogao dopustiti da se općina nađe u ovoj situaciji, nakon što je Ćiković pozvao HDZ da podrži njegov prijedlog s obzirom na to da je ‘HDZ-ova vlada ukinula taj zakon’.

U raspravu se uključio i Ivan Lipovac (HDZ), koji je replicirao Ćikoviću, da su spomenuta sredstva bila namijenjena za oporavak ili razvoj gospodarskih potencijala.

– Da se tako ulagalo mogli smo sve ovo kompenzirati s prihodima koje bi nam nosile razvojni projekti, dodao je Lipovac.

Klub IDS-PGS nakon zatražene pauze za konzultaciju izašao je s prijedlogom za povećanje od 10%.
– Predlažem da iznos povećamo za 10%, odnosno da bod iznosi 3,96. kako je spomenuto u raspravi Opatija je u posljednjih 25 godina povećala iznos za 300%, a da smo mi svake godine podizali za 10% došli bi do iznosa koji nam treba, istaknuo je Mladen Prenc ispred kluba PGS – IDS.

U svom obraćanju Buković se složio s Lipovcem da je taj novac od Brdsko planinskog zakona u općinu dolazio s nekim drugim ciljem i razlogom, a on se trošio na krpanje rupa.

– Ovo vijeće nije krivo što se taj novac trošio na krpanje rupa, a ne na razvoj zona ili uvjete za naše gospodarstvenike. Ta se taj novac drugačije utrošio ovo bi mogli premostiti s prihodima koje bi nam gospodarstvo donijelo. I ja stvarno više ne znam od kud vam obraz za ovo predloženo povećanje od 60% odjednom, bez najave i rasprave. Ovo temeljite na potrebama koje su vam napisane, a to nije način kako se radi. Trenutno bi trebali pogledati gdje smo i gdje se vidimo za nekoliko godina. Mislim da ovaj proračun ima dovoljno ‘mesa’ da se stvari dovedu u red, a ne svake godine s nekim nametima opteretimo naše sugrađane, dodao je Buković.

Istup Željka Grbca jedini se temeljio na povećanju prohoda koje omogućava zakon, a nikad se nisu koristili.

– Na sjednici odbora za financijske, kapitalne projekte i strateško planiranje u diskusiji smo se dotaknuli na koji način proširiti obveznike plaćanja komunalne naknade, što znači da treba iznaći nove obveznike koje treba uvesti u sustav. U zakonu jasno stoji da vlasnici građevinskog zemljišta, odnosno da su investitori dužni pridonositi građenju i održavanju komunalne infrastrukture plaćanjem javnih davanja razmjerno koristi koje stječu korištenjem određenog zemljišta odnosno izgrađene infrastrukture uz poštovanje načela solidarnosti. Ovdje smo se dotakli jedne skupine ljudi kojima je ova općina dala jako puno, a oni nisu platili ni lipe, a to su vlasnici neizgrađenih građevinskih zemljišta. Mi smo donošenjem prostornih planova, građenjem prometnica, uvođenjem vodovoda, javne rasvjete omogućili im da dođu u posjed nekretnine koja je prije vrijedila 100, a sad vrijedi 700, i oni za to ne plaćaju ni lipe, već čekaju i špekuliraju kada će im to narast na 1200. Mislim da je to bazen u koji trebamo dobro zagrabiti, i naplati ono što je općina tim ljudima dala. Mislim da nije pošteno da taj teret snosi uvijek istih nekoliko tisuća obveznika. Na komisiji je prevladao stav da treba napraviti ozbiljnu reviziju svih tih rješenja, a rasprava se povela i uz kuće za odmor te apartmane, koji su u stambenoj kategoriji, a ne gospodarska djelatnost. Njihova obveza plaćanja iznosi 400 kuna po ležaju godišnje, dok turist dnevno plaća 50 Eura na dan. Što također nije fer , jer se i tom turistu uložilo u prometnice, javnu rasvjetu itd., Dok ostale gospodarske djelatnosti ganja i općina i država s brojnim nametima. Tako da je i naša odluka zrela za niveliranje, istaknuo je Grbac.

U obrazloženju točke općinski načelnik istaknuo je kako je u posljednjih 10 godina na području Općine Matulji utrošeno ukupno 75.251.958.46 kuna kroz Programe izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

– Sa svakom izgradnjom komunalne infrastrukture povećava se i ukupni obim njenog održavanja, no promatrajući isto razdoblje vidljivo je da su sredstva utrošena na održavanje komunalne infrastrukture u trendu opadanja, dakle u suprotnosti od realno potrebnog. Promatrajući isto razdoblje od proteklih 10 godina na području Općine Matulji utrošeno je ukupno 62.029.711.11 kn kroz Programe održavanja komunalne infrastrukture. Prosječno prekoračenje u navedenom razdoblju iznosi 133,57% (fakturirano – 26.556.926,20 kn, a utrošeno 62.029.711,11 kn), što bi značilo da je utrošak održavanja komunalne infrastrukture u prosjeku više od dvostruko veći od prihodovne strane odnosno više od dvostruko veći od fakturiranih namjenskih sredstava. Razlika u iznosu od cca 34.100.000,00 kn je većim djelom podmirivana iz izvora poreznih prihoda s osnova primjene Zakona o brdsko-planinskim područjima koji je nedavno ukinut. U promatranom razdoblju, prosječni iznos utrošenih sredstava na održavanje komunalne infrastrukture iznosi 6.202.971,11 kn, i to, ponavlja se, s trendom opadanja, što je u suprotnosti sa stvarnim potrebama. Sagledavajući stvarne potrebe održavanja komunalne infrastrukture na području Općine Matulji, procjena njenih troškova iznosi oko 7,5 milijuna kuna godišnje. U ovom trenutku s osnova komunalne nakade fakturira se 383.748,76 kn mjesečno, što bi godišnje iznosilo oko 4,6 milijuna kuna. Budući da je polazište za određivanje vrijednosti boda komunalne naknade procjena troškova održavanja komunalne infrastrukture iz programa održavanja komunalne infrastrukture, uz uzimanje u obzir i drugih predvidivih i raspoloživih izvora financiranja, predlaže se vrijednost boda komunalne naknade na području Općine Matulji u visini od 5,87 kn/m2. Prema prijašnjem Zakonu, vrijednost boda komunalne naknade je bila jednaka „mjesečnoj visini komunalne naknade po m2 korisne površine stambenog prostora u prvoj zoni“ općine, no sada je ona propisana na godišnjoj razini, obrazložio je Ćiković.

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net