Ćiković: Morat ćemo povećati komunalnu naknadu ili smanjiti standard održavanja @ Matulji

puharic_cikovic_matulji_2015

Prema podacima koji su predstavljeni na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji, od 2005. do 2014. godine, građanima je fakturirano ukupno 26,5 milijuna kuna, a ostvareno više od 60 milijuna kuna troškova na održavanje.

Matulji – Komunalna naknada stanovnicima Matulja uskoro bi se mogla povisiti, ukoliko općinski vijećnici na svojoj sjednici u četvrtak prihvate prijedlog općinske vlasti, prema kojem će vrijednost boda porasti sa 0,3 na 0,45 kuna po kvadratnom metru, a promijenit će se i ustroj zona koje se razlikuju po komunalnom standardu i visini koeficijenta.

– Općina Matulji nije vrijednost boda mijenjala još od ”prošlog stoljeća”, a svake smo godine razliku između prikupljenih sredstava naplatom komunalne naknade i uloženog u održavanje komunalnog standarda nadoknađivali sredstvima koje nam je davao status brdsko-planinskog područja. No, kako smo ostali bez tog statusa imamo izbor – povećati vrijednost boda komunalne naknade ili smanjiti ulaganja u održavanje. Prva opcija, za prosječnu nekretninu od 100 ”kvadrata” u samom centru Matulja, umjesto dosadašnjih 30 kuna mjesečno, donijet će trošak od 45 kuna mjesečno, što je razlika od dvije kave, kazao je načelnik Mario Ćiković, objasnivši da bi druga varijanta – smanjenja komunalnog održavanja – bila značajno ”teži udar” na svakodnevni život građana. Naime, iz komunalne se naknade financira odvodnja atmosferskih voda, održavanje groblja, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje javnih površina među koje spadaju dječja igrališta, dekoracije i zelene površine, ali i održavanje čistoće u mjestu kao i javna rasvjeta.

– Konkretno, na javnu rasvjetu trošimo oko milijun i pol kuna godišnje, i to uz smanjene troškove koje smo postigli uvođenjem ekološke rasvjete. Međutim, ako ne uspijemo povećati prihode, morat ćemo smanjiti rashode, što znači ugasiti svaku drugu ili treću lampu, kazao je Ćiković, naglasivši da je postavljanje novih rasvjetnih tijela najčešći zahtjev mjesnih odbora.

Prema podacima koji su predstavljeni na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji, od 2005. do 2014. godine, građanima je fakturirano ukupno 26,5 milijuna kuna, a ostvareno više od 60 milijuna kuna troškova na održavanje. I s novom vrijednošću boda od 0,45 kuna po kvadratnom metru, Matulji bi ostali među jedinicama lokalne samouprave s najnižom komunalnom naknadom, budući da bod u Opatiji vrijedi 0,87 kuna, u Lovranu 0,72 kune, a u Kastvu također 0,45 kuna.
Na pitanje novinara smatra li da postoji prostora za povećanje prihoda proširenjem baze obveznika komunalne naknade, odnosno istraživanja postoje li možda obveznici koji su trebali, ali dosad nisu plaćali ovaj namet, Ćiković je istaknuo kako vjeruje da su tu došli do maksimuma.

– Konstantno radimo na tom dijelu, i došli smo sa 2,35 milijuna kuna fakturirane komunalne naknade na 3,35 milijuna, no budući da godišnje trošimo oko šest milijuna kuna na održavanje, jasno je da taj prihod nije dovoljan. Promjenama koje predlažemo prihodi bi se povećali na oko pet milijuna kuna, što bi omogućilo zadržavanje dosadašnjeg standarda, kazao je Ćiković, dok je voditelj komunalnog resora Ronald Puharić dodao da će se neznatnim povećanjem za kućni budžet građana, doći do značajanog iznosa za održavanje sve infrastrukture koju građani svakodnevno koriste.

Uz povećanje vrijednosti boda, drugom odlukom promijenilo bi se obuhvat i koeficijent zona, što je načelnik Ćiković obrazložio činjenicom da se zahvaljujući znatnim ulaganjima u proteklih deset godina došlo do gotovo jednake razine komunalnih usluga na čitavom području Matulja. Prema prijedlogu, umjesto pet zona formiralo bi se njih četiri – zonu s najvećim koeficijentom od 1,0 činilo bi područje užeg centra Matulja, dok bi koeficijent od 0,9 imala druga zona koja bi obuhvaćala šire područje naselja Matulji. U treću zonu s koeficijentom od 0,8 spadala bi naselja Bregi, Rukavac, Jušići, Jurdani, Mučići, Permani, Kućeli, Brešca, Ružići, Zaluki, Zvoneća, Veli Brgud, Mali Brgud, Male Mune, Vele Mune i Žejane, a u posljednju zonu s koeficijentom od 0,75 spadale bi Lipa, Rupa, Šapjane, Pasjak i Brdce.

Davor Žic / PodUčkun.net

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net