[FOTO/VIDEO] Predstavljanje pretiska knjige Petra Kuničića ‘Hrvati na ledenom moru’ izazvao veliki interes publike @ Lovran

Nikola Cvjetović 2 years ago Kronika

Ekspedicija je sama po sebi bila jedna velika pustolovina. Ali povoji znanstvenih istraživanja ipak su najveća vrijednost ove ekspedicije čega su inicijatori bili itekako svjesni, dodao je Smokvina. Što smo još saznali na predstavljanju pogledajte u priloženom video prilogu…

Lovran – Veliki interes publike izazvalo je nedavno predstavljanje pretiska knjige Petra Kuničića ‘Hrvati na ledenom moru’ koju su predstavili Milorad Stanić uime nakladnika Lions kluba Quarneroli Lovran i Ex Libris Rijeka, Miljenko Smokvina urednik proširenog izdanja pretiska objavljenog u proljeće 2021. te Edi Kišić ispred lovranskih Lionsa.

Ovo je knjiga s početka stoljeća Petra Kuničića, koji je po izvještajima Juliusa Payera prepričao doživljaje austrougarske ekspedicije po Sjevernom moru, a u kojoj je 12 Hrvata provelo teških i opasnih 812 dana (1872.-1884.). Opis djeluje još uvijek živo, pogotovo u lijepom i bogatom jeziku, pa će ovaj pretisak djela o junaštvu i moralu naših predaka oživjeti vrijednosti koje se gube zaboravom. Knjiga je ilustrirana s 58 slika, na spomen i posvetu hrvatskim sokolovima.

Naime, davne 1872. godine iz Bremerhavena je isplovio austrougarski brod “Admiral Tegetthoff” na polarnu ekspediciju, a od 24 člana posade njih 12 su bili Hrvati, uglavnom s Kvarnera, kojima je odmah nadjenuto ime Quarneroli. Ekspedicija je trajala dvije godine i tri mjeseca tijekom koje je preminuo jedan član posade, koji se na brod ukrcao s tuberkulozom, dok je brod izgubljen u ledu. Nakon napuštanja broda te puta u nepoznato na čamcima za spašavanje koji su bili pretvoreni u saonice, naposljetku su posadu spasili ruski ribari te ih 3. rujna 1874. iskrcali u norveškoj luci Vardö.

– Knjiga je izdavački prvijenac Lions kluba Quarneroli Lovran i najava događanja unutar naredne tri godine u kojima ćemo obilježiti 3 x 150 godina ekspedicije. Tako će naredne godine obilježiti 150 godina od početka ekspedicije, 2023. 150 godina od otkrivanja zemlje Franje Josipa i imenovanje Rta Fiume te 2024., 150 godina od povratka ekspedicije, poručio je Milorad Stanić ispred organizatora dok se Miljenko Smokvina fokusirao na ostavštinu , odnosno da su nam u naslijeđe pustili brojne vrijedne rezultate istraživanja na geografskom, geodetskom, geofizičkom, kartografskom, klimatskom, meteorološkom, magnetskom, astronomskom, pomorskom, botaničkom i zoološkom planu.

Zanimljivo predstavljanje dodatno je bilo začinjeno brojnim pričama koje je publika po prvi put imala prilike čuti, ali i planovima za budućnost koji uključuje još zanimljivih izdanja, dok je prostor bio oplemenjen izložbom na kojoj je najveću pažnju publike plijenila maketa broda “Admiral Tegetthoff”.

Podsjetimo, Austro-Ugarska polarna ekspedicija 1872.-1874. organizirana je uz značajnu financijsku potporu grofa Hans Wilczeka, velikog prijatelja i promotora našega kraja. Između ostalog grof Wilczek je bio glavni financijer kompletne opreme Stanice za pružanje hitne medicinske pomoći u Opatiji. Njegova sestra, grofica Paulina Palffy, inače vlasnica vile u Opatiji zadužila je naš kraj neumornim aktivnostima na promociji turizma na našoj rivijeri. Drugi značajni sudionik ove polarne priče je bio Heinrich Littrow, stanovnik Opatije. Pomorski kapetan, kartograf i umjetnik obrazovao je generacije naših pomorskih časnika i kapetana kao ravnatelj Pomorske akademije u Rijeci. Imao je važnu ulogu u odabiru brodske momčadi pri čemu je dao apsolutnu prednost našim mornarima pred mornarima nordijskih zemalja, što se pokazalo apsolutno dobrom odlukom. Naš kraj je uz Sušića, Letiša i Palmića dao svoj doprinos i u vođi palube; Lušini s otoka Cresa, brodskom tesaru Večerini iz Drage kod Rijeke te mornarima Katariniću iz Lošinja, Latkoviću iz Plomina, Falešiću iz Rijeke, Maroli iz Rijeke i Štigliću iz Bakra. Ekspedicija se proslavila otkrićem do tada nepoznatog polarnog arhipelaga Zemlje Franje Josipa na kojem postoji rt Fiume, Monte Voloska i drugi nama znani toponimi; dosizanjem najsjevernije točke na našem planetu ( 82,05 stupnjeva sjeverne širine ), brojnim vrijednim rezultatima istraživanja na geografskom, geodetskom, geofizičkom, kartografskom, klimatskom, meteorološkom, magnetskom, astronomskom, pomorskom, botaničkom i zoološkom planu. Otklonili su brojne zablude o mogućnostima plovidbe polarnim prostorima. Njihov dramatičan, ali sretan povratak iz polarnih prostora trajan je dokaz o ljudskoj hrabrosti, izdržljivosti i nepokolebljivosti u vjeri da se vlastitim naporima može doprinijeti spoznajama i blagostanju čitavog čovječanstva.

Da sve ne prođe u formalnom tonu pobrinuo se Dijan Lakota koji je napravio prigodnu glazbenu kulisu…

Ovo je arhivski članak. Stranice su u međuvremenu redizajnirane.

Kreni od početne stranice - Poduckun.net