Promocija glagoljice i Kvarnera – prelijepi rukopisi naših predaka @ Graz

U cistercitskom samostanu pokraj Graza nedavno je otvorena izložba posvećena Očenašima u starim hrvatskim glagoljskim tekstovima, te vizurama Kvarnera koje su prenijeli strani slikari koji su gostovali u našoj zemlji. Pokrovitelji izložbe su Općina Mošćenička Draga, Turistička zajednica Općine Mošćenička Draga, Katedra Čakavskoga Sabora Općine Mošćenička Draga te Turistička zajednica Županije Primorsko – goranske.

Za Liburnija.net iz Graza izvještava Riccardo Staraj

Europa nam je bliže, ili bolje rečeno, u Europi smo od pamtivijeka. Mi, naša kultura, umjetnost i naše ponosno staro pismo glagoljica kojime se predstavljamo svijetu, svim narodima pokazujemo taj prelijepi ”rukopis” naših predaka. Osim glagoljice i naše duboke povijesti, dičimo se i prirodom, krajolikom za kojim mnoge evropske zemlje čeznu. Pismo, povijest i prirodu uokvirili smo na jednom mjestu – izložbom u Grazu, točnije u samostanu Rein (Stift Rein), tek tridesetak kilometara udaljen od spomenutog austrijskog grada. To je inače najstariji cistercitski samostan na svijetu, uistinu velebno zdanje, nekako odvojen od civilizacije, odmaknut od grada, a u sklopu kojega se smjestila veličanstvena barokna crkva u čijoj smo ljepoti uživali satima. Izložba je otvorena u takozvanoj ”Kamenitoj Sali”, a otvorenju su prisustvovali brojni austrijski i hrvatski uglednici, od kojih su najznačajniji veleposlanik RH u Austriji, gospodin Gordan Bakota, honorarni konzul iz Graza, dr. Hermann Nikolaus, riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić, biskup iz Graza, dr. Egon Kapellari, i domaćin, opat Christian Feurstein koji je držao nadahnut govor o povijesnoj vezi Austrije i Hrvatske, kao i o skorom ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Naziv izložbe je ”Budi volja tvoja… – hrvatski Očenaši u glagoljskim rukopisima” – autorice akademkinje Anice Nazor, koja je zaslužna i za knjižicu ”Budi volja tvoja”. Ova se izložba mogla doživjeti 2010. godine u Gelsenkirchenu u Njemačkoj, a za obje izložbe najzaslužnija je gospođa prof. Aleksandra Alja Čenić, koja živi u Njemačkoj, dok one toplije mjesece provodi u Mošćeničkoj Dragi odakle nam i dolazi. Član je Katedre Čakavskoga Sabora Općine Mošćenička Draga i na neki se način zalaže za razmjenu umjetnika, poglavito za suradnju Hrvatske, Njemačke i Austrije. Podsjetimo se njenog neiscrpnog angažmana oko organizacije izložbe ”Park prirode Učka očima umjetnika” koja se 2011. godine otvorila u Beču u zgradi Ujedinjenih naroda. Alja je inicijatorica i glavna moderatorica međunarodne slikarske kolonije ”Mošćenički pinel” koja će se i ove godine organizirati u Mošćenicama.

UMJETNICI INSPIRIRANI UČKOM, MOŠĆENICAMA, BRSEČOM, STARIM SLAVENIMA

Upravo su na tim kolonijama sudjelovali umjetnici koji su uz Vjeru Reiser, u nekadašnjem vinskom podrumu samostana Rein, tzv. Cellariumu, pokazali svoje radove predstavivši se kao slikari nacionalnih parkova, izloživši motive s područja Učke, Mošćenica i Brseča. Neizostavni su svakako prizori Trebišća, Sisola, Peruna i svih onih prelijepih proplanaka sa kojih uživamo u pogledu na Kvarner. No nije samo krajolik ono što je inspiriralo umjetnike, već i naša staroslavenska povijest, prapočeci na padinama Učke koji su bili izvor za studije desetogodišnjih istraživanja Katedre Čakavskog Sabora Općine Mošćenička Draga. Ta povijest i snažna znanstvena komponenta potaknuli su slikaricu Hannelore Nenning na izlaganje u kojemu nekoliko puta ističe Katedru, Mošćeničku Dragu, Mošćenice, Brseč, Učku, Vojak, Perun i Stare Slavene, Trebišća, Istru, Kvarner i naravno glagoljicu kao misionarsko pismo na kojemu počiva naša lijepa čakavica.

JEDINSTVEN PRIVILEGIJI DAVNE PROŠLOSTI – SLAVLJENJE MISE NA VLASTITOM JEZIKU

Na otvorenju je istaknuta posebnost hrvatskog pisma i jezika priznatog i od Vatikana koji je svećenicima onog vremena ustupio jedinstven privilegij, mogućnost slavljena mise na vlastitom jeziku. Papa Inocent IV. dopustio je senjskom biskupu 1248. godine da on i njegovo svećenstvo mogu služiti obrede na starohrvatskom jeziku i pisati glagoljicom, dok je cijela Katolička crkva do 1965. godine imala liturgiju na latinskom. Hrvatski su glagoljaši zbog toga morali tiskati i liturgijske knjige glagoljskim pismom, pa su poznate bile tiskare u Rijeci i Senju. Detaljan tekst o toj temi izložili su Aleksandra Čenić i mons. Ivan Devčić. Predstavljanje glagoljaške baštine bila je prilika za upoznavanje kulture zemlje koja će uskoro i službeno postati dio europske obitelji, članica Europske unije. Ne smijemo zaboraviti istaknuti vrlo impresivan nastup opatijske grupe 4´33´´ iz čijih se grla u dvorani pročuo arhaičan zvuk starohrvatskog jezika i tople čakavice. Grupa je nastupila pod vodstvom Diane Grgurić. Koreografija i ples također su izmamili pljesak mnogobrojne publike. Program otvorenja izložbe, te samu izložbu pogledala je publika koja je premašila brojku od 250 posjetitelja. Na izložbi su se mogli pogledati pretisci Vinodolskog zakonika iz 1288., Senjskog misala koji je na glagoljici tiskan 1494. godine i drugih dokumenata s područja Kvarnera i Istre. Pretisci na glagoljici popraćeni su prigodnim tekstom koji donosi povijest glagoljaštva i hrvatske kulture od 12. stoljeća.

CELLARIUM – PATINA PROŠLOSTI I DAH MISTIKE

Autorica izložbe ”Hrvatski Očenaši u glagoljskim rukopisima” je akademkinja Anica Nazor, jedna od najvećih poznavateljica glagoljice uopće, a izdavač istoimene knjige, na osnovu koje je i postavljena ova izložba je Erasmus naklada iz Zagreba. Direktorica naklade je gospođa Maja Kolman Maksimiljanović, a izložbu su postavile Hannelore Nenning, Ruth Lackner, Maria Groppenberger i Alja Čenić. Do slika se moralo strmim stepenicama pravo u nekadašnji vinski podrum, Cellarium. Podzemni je to prostor ispunjen mistikom, patinom davne prošlosti, rustikalno uređen, podijeljen u dvije prostorije; u prvoj su izvješeni Očenaši, dok su u onoj drugoj, nešto manjoj, svoje radove izložili umjetnici inspirirani Kvarnerom, Učkom i Istrom. Četvorku koja je najzaslužnija za izvrsnu organizaciju ove izložbe nikako ne smijemo izostaviti, stoga se ovom prilikom posebno zahvaljujemo prof. Seppu Faistu (gospodin iz Graza koji redovito boravi u Kraju kod Mošćeničke Drage), magistru i umjetnici Hannelori Nennig, časnoj sestri i umjetnici Ruth Lackner koja je ”otkrila” samostan i pretpostavila da se ovdje može napraviti veličanstven događaj, te naravno Alji Čenić kojoj zahvaljujemo na trudu oko promocije Kvarnera, prvenstveno Općine Mošćeničke Drage u Grazu. Osim navedene četvorke, valja se zahvaliti Nensi Dretvić i Eleni Rudan koje su shvatile važnost ove izložbe i promovirali je na najbolji način u našoj zemlji, koordinirajući sa svim kulturnim i turističkim institucijama. Mogu sa sigurnošću zaključiti da će ovakav jedan događaj, koji je ciljano privukao veliki broj zaljubljenika u Hrvatsku, posebno Kvarner, bolje promovirati našu zemlju, kulturu, tradiciju i povijest, te naravno turizam, nego bilo koji megaturistički sajam u gradovima Europe. Naravno da prospekti, baneri, te razni katalozi Mošćeničke Drage, Mošćenica, Učke, Opatijske Rivijere na ovoj izložbi nisu nedostajali. Ovaj multikulturalni event impuls je da se ova izložba ponovi dogodine u Mađarskoj, u Beču, te Eisenstadtu kod Gradišćanskih Hrvata.

”HOMO VA KONOBU”

Počasnim je gostima dodjeljena uspomena na ovo osobito zbivanje u samostanu Rein, a to je glagoljaško slovo ”S” smješteno u specijalnoj kutiji i umotano u prigodni poklon paket. Oduševljenje uvaženih gostiju bilo je itekako primjetno. No ono što je svih posebno dirnulo bila je svojevrsna ”hit fraza” na otvorenju ove izložbe u režiji predsjednika Vijeća Općine Mošćenička Draga, gospodina Nedjeljka Dražula, koji je, nakon pozdravnog govora, pozvao svu austrijsku i hrvatsku publiku u Cellarium, i to na čakavici. Stoga se sjećamo njegove tople rečenice koja je odjeknula u Kamenitoj sali, a glasila je: ”Ala sada Vas seh skupa lepo pozivan na izložbu va Cellarium, ili kako bi mi po domaći rekli – va konobu!”

Pokrovitelji izložbe su Općina Mošćenička Draga, Turistička zajednica Općine Mošćenička Draga, Katedra Čakavskoga Sabora Općine Mošćenička Draga te Turistička zajednica Županije Primorsko – goranske. Izložbu je posjetila i delegacija iz Mošćeničke Drage, odnosno vijećnici i djelatnici Općine i Turističke zajednice, te članovi Katedre Čakavskog Sabora na čelu sa direktoricom TZ, gospođom Nensi Dretvić.

[nggallery id=262]

error: Content is protected !!