U Matuljima obilježen Europski dan jezika
Autor: Portal Poduckun 04.10.2024
Više o Europskom danu jezika pročitajte u tekstu Sonje Vlah prigodno napisanog “po domaću”.
Matulji – Europski dan jezika slavi se 26. rujna, a proteklog su ga petka u Hangaru obilježili matuljski umirovljenici. Čuo se tako domaći nam čakavski, blizak talijanski, ali i ukrajinski te njemački. Predstavljeni su i počasni članovi - Nevia Rigutto i Francesco Squarcia. Više o Europskom danu jezika pročitajte u tekstu Sonje Vlah prigodno napisanog “po domaću”.
Europske zajike smo počeli slavit prvi put u petak, 25.9. Tega leta je bila pandemija korone pa smo va Sportskoj dvorane držali razmak dva metra i nosili maske.
Petak, 27.9. je va Hangare pul Matuj bilo peti put da su se govorili europski zajiki.
Najprvo su Oliver Varljen (5.r.) i Luka Šamanić (6.r.) z Osnovne školi “Drago Gervais” Brešca pokazali zaš je važno znat govorit i drugi zajiki, va igrokaze “Ki kega razume?”. Jedan je povedal po talijanski, a ov drugi ga podbadal po domaće. Mentorica je bila Mirela Tuhtan, knjižničarka.
Mojca Smajila z Podgrada je prečitala sastav o noni na ku je bila jako navezana. Naslov “Moja nona” je primorska slovenšćina.
Danylo Protsenko, rojen va Kijeve, Ukrajina, je po ukrajinski prečital “Rub neba gori” Tarasa Ševčenka.
Giacomo Scotti rojen je va Italije (Saviano, Napoli 1928.). Novinar je, talijanski i hrvatski pjesnik, pisac za decu, književni prevoditelj. Čital je svoju pjesmu „I contadini (seljaci), posvećenu sojemu ocu. Za čitat mu nisu rabili oćali.
Da bi publike bilo veseleje je Nevia Rigutto najprvo otkantala „Piši mi ud Brusna“, a za ten „Za dešpet“.
Naša penzionerka Dubravka Herrmann se je prigodno obukla va dindrlicu (njemački dirndl), bavarsku narodnu nošnju pa zrecitirala najprej hrvatski, a za ten na njemački pjesmu “Heidenröslein” J.W.von Goethea.
“Ča su nas vadili” nan je povedela Vlasta Šepić. Večer jezika su Nevia i Francesco posvetili posebnemu gostu G.Scottiju z recitacijami njegoveh pjesam ”Donne istriane/istarske žene” (Rigutto) i “Davanti al mare/ Pred moren” (Squarcia).
Scotti je napisal i pjesmu „Canzone alla mia terra“. Squarcia je autor glazbe, a Aleksandar Valenčić aranžmana. Njemu u čast su je Nevia i Francesco skupa otkantali. Po rede daje su čakavski zajik govorile Klara Lazar, recitaciju “Jedna beseda” i na kraje Nadia Škerjanc sastav “Pacjenca”.
More je vela inspiracija Giacoma Scottija, aš spaja tri narodi, talijanski, hrvatski i slovenski. Za pjesmu “More” je tekst napisala Nikolina Marčelja ka je pjesmu sama prečitala.
Squarcia kot autor glazbe je objasnil publike kako je odlučil pjesmu uglazbit i da je aranžman storil A.Valenčić. Pjeval je i „Ča te judi reć“ Alfreda Šaine, I „Amor lontan“ z festivala Canzonette fiumane od ovega leta, glazba i tekst F. Squarcia.
Večer besed i muziki je pomalo prihajala kraju ma nakratko aš je prišal najsvečaniji del.
Na predlog izvršnega odbora, na skupštine od 14.9. smo odlučili da se uruči Povelja počasnog člana.
Ovako piše va Odluke: „Neviji Rigutto i Francescu Squarciji, umjetnicima koji godinama rado nastupaju na priredbama koje organizira Udruga. To su čakavske večeri, Međunarodni dan materinskog jezika, Europski dan jezika i plesne večeri. Počasni članovi su pridonijeli razvoju i ugledu Udruge umirovljenika i starijih osoba Općine Matulji. Uz umjetnike Neviju i Francesca se osjećamo počašćeni, ponosni i zahvalni što sa nama dijele poštovanje i ljubav prema običajima, materinskom jeziku i glazbi“.
Sada Nevia i Francesco i si mi moremo reć „Ki će se z nami”. Oni su naši prvi počasni člani, naši počasni penzići. Tako je ta Nevijina pjesma, treta po glasanju publike na “Čansonfeste” ovega leta, prišla va pravi čas za otkantat je.
Zadovoljna publika je saku recitaciju i sako pjevanje nagradila z velen pljeskon.
Va publike je bilo i našeh Fiumani i “foto djelatnici” pa tako moremo posebno zahvalit da su poslali fotografa z lista La voce del popolo. Pozornicu su i ovega puta ukrasili z maruni, žajicami i peri Eni i Branko Žigulić. Kanapei su storile naše članice va kuhinje - Marinka, Dušana, Iride, Eni i Branko, a puno slašćic Klara Lazar i opet Eni Žigulić. Francesco kot Rukavčan se je jako poveselil grašnjakon kakove da je jil zadnji put od soje noni.
Kako je i va pjesmah pod ruku se ćapajmo i da bimo i kletu. Ki će se z nami!