[FOTO] Ervin Dubrović u Novom Sadu održao predavanje o stalnim postavima povijesnih muzeja

Dubrović je predstavio i tri uspješna hrvatska primjera – Muzej sinjske alke, Muzej Apoksiomena te Muzej vučedolske kulture u Vukovaru.

Rijeka - Na poziv Muzeja Vojvodine, koji se priprema za uređenje novog stalnog postava, Ervin Dubrović je u Novom Sadu održao predavanje Povijesni muzeji i i stalni postav i to velikim djelom pozivajući se na stalni postav Muzeja grada Rijeke, kojemu je bio autor.

Prije nekoliko mjeseci kolege iz Vojvodine, na čelu s novom ravnateljicom Čarnom Milinković, razgledali su postav riječkog Muzeja, koji ih se naročito dojmio, te su Dubroviću uputili poziv da na tu temu održi predavanje u Novom Sadu i vojvođanskim kolegama prenese svoja iskustva. Muzej grada Rijeke je desetak godina intenzivno surađivao s kolegama iz Vojvodine. Riječani su u Novom Sadu gostovali s više izložbi: Scena i kostim – o radu Dorijana Sokolića i Ružice Nenadović Sokolić, Čarobna igla, o riječkoj diskografiji i zbirci gramofona, kao i s Riječkim kazališnim plakatom i drugima, a Vojvođani su u Rijeci predstavili izložbu na temu građanskog života u Novom Sadu, izložbu Streljačkih meta, te prikazali slikarski opus Roberta Hammerstila.

Dubrovićevo je predavanje na neki način obnova već uhodane suradnje. Iako je namijenjeno isključivo kustosima Muzeja Vojvodine, najveće muzejske ustanove na sjeveru Srbije, koja zapošljava preko stotinu djelatnika, bilo je javno najavljeno i otvoreno za širu publiku.

Nenadani je gost na predavanju bio pisac i političar Tomislav Žigmanov, aktualni potpredsjednik vlade Autonomne pokrajine Vojvodine, donedavni ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u vladi Republike Srbije, svojedobno jedini Hrvat u Skupštini Srbije i dugogodišnji vodeći predstavnik vojvođanskih Hrvata. Pojavio se mimo uobičajenog protokola i sa zanimanjem poslušao predavanje.

Dubrović je iscrpno predavanje popratio i projekcijom. Započeo je primjerima više uspješnih europskih muzeja, koji su posljednjih desetljeća osvajali priznanje u kolegijalnim krugovima i uživali veliku popularnost i posjećenost. Posegnuo je i za tri uspješna hrvatska primjera – za Muzejom sinjske alke, Muzejom Apoksiomena, kao i za Muzejom vučedolske kulture u Vukovaru. No glavninu je predavanja zasnovao na primjerima i iskustvima Muzeja grada Rijeke, na postavu u Palači šećera, u kompleksu Benčić, otvorenom 2020. u vrijeme kada je Rijeka bila kulturne prijestolnica Europe.

Vojvođanski su muzealci koji dosad nisu vidjeli postav riječkog muzeja mogli steći dojam o iskustvima Muzeju grada Rijeke, koja im mogu biti korisna prilikom rada na novom stalnom postavu Muzeja Vojvodine.

Follow @PodUckun