[FOTO] OPATIJA COFFEEHOUSE DEBATES Proljetni dani obogaćeni zanimljivim predavanjima na Liburniji

Autor: Nikola Cvjetović 09.05.2022

opatija coffehouse debates 2022 proljece  6

Nakon izlaganja uslijedile su duge i kvalitetne rasprave u kojima su brojni sudionici postavljali svoja pitanja i komentare, a druženje se nakon okončanja formalnog dijela nastavilo i u neformalnoj atmosferi...

Opatija - U sklopu projekta popularizacije znanosti Opatija Coffeehouse Debates u prošla su dva mjeseca održana tri zanimljiva izlaganja: dva su predavanja (uz duge i kvalitetne rasprave) održana u Galeriji Laurus u Lovranu, dok je jedna prezentacija organizirana u sklopu projektnog pravca "Kulturni forum" u Opatiji.

opatija coffehouse debates 2022 proljece  2

Predavanje o konceptu mentalnih bolesti u Lovranu

Početkom ožujka redoviti profesor Luca Malatesti, prodekan za znanost Filozofskog fakulteta u Rijeci, održao je izrazito aktualno predavanje "The Concept of Mental Disorder: The Case of Psychopathy", u sklopu kojeg je prikazao pravce i teorije u filozofskoj raspravi o definiciji termina "mentalni poremećaj". Ova rasprava ima dalekosežne i važne posljedice budući da na njezinim zaključcima, između ostalog, zaključujemo i koje pojave možemo smatrati poremećajima ili bolestima, što pak povlači čitav niz relevantnih implikacija vezanih uz socijalna, građanska i politička prava. Malatesti, koji je magistrirao na Sveučilištu u Hullu (UK) i doktorirao na Sveučilištu u Stirlingu (UK), ujedno je i voditelj istraživačkog projekta "Odgovori na antisocijalne osobnosti u demokratskom društvu" (kojeg financira Hrvatska Zaklada za znanost), a u sklopu kojeg se obrađuju i proučavaju upravo ove teme.

opatija coffehouse debates 2022 proljece  3

Psihijatrija se danas, smatra Malatesti, suočava s prigovorima koji se pozivaju na njezino povijesno korištenje za vršenje raznih oblika društvene kontrole, kada su neki ljudi neopravdano hospitalizirani ili marginalizirani kako bi ih se uklonilo iz društvenih sfera ili iz političke arene, kao i s prigovorima koji upućuju da psihijatrija ne uspijeva dijagnosticirati i liječiti neke ljude koji imaju ozbiljne probleme. Ove probleme nazivamo problemima klasifikacije, budući da se u obije kategorije slučajeva ne uspijeva ispravno pripisati (ili odrediti) što je uopće mentalni poremećaj. Suvremena psihijatrija na problem dijagnosticiranja mentalnih poremećaja odgovara priručnicima kao što su Diagnostic Statistical Manual (DSM-5) ili International Classification of Diseases (ICD-11), u sklopu kojih su navedeni uvjeti (simptomi, ponašanja, karakterne crte) koje pacijent treba zadovoljiti kako bi mu se mogao dijagnosticirati neki mentalni poremećaj. Razni poremećaji, kao što su klinička depresija ili psihopatija, označeni su kao niz simptoma (npr. za depresiju, osjećaj tuge i praznine, problemi sa snom, nedostatak energije, problemi s koncentracijom i odlučivanjem, nedostatak interesa za aktivnosti koje su osoba ranije rado obavljala, suicidalne misli…), i pacijentu možemo dijagnosticirati mentalni poremećaj ako uočimo da pokazuje dovoljan broj relevantnih simptoma.

opatija coffehouse debates 2022 proljece  8

Glavno pitanje kojim se filozofija bavi nije koji su simptomi relevantni za dijagnosticiranje nekog mentalnog poremećaja, nego zašto su baš ti simptomi relevantni za dijagnosticiranje poremećaja. Primjerice, 1850-ih godina su liječnici ustvrdili postojanje posebne mentalne bolesti – drapetomanije – koja je predstavljala patološku potrebu robova (Afroamerikanaca) da bježe od svojih gospodara. Iako je i ova "bolest" određena kroz listu simptoma, i iako su odbjegli robovi pokazivali većinu tih simptoma, danas ne smatramo da je bila riječ o mentalno bolesnim ljudima, već da nešto nije valjalo sa zaključkom kako upravo ti simptomi upućuju na nešto što je mentalni poremećaj. Sličan (i suvremeniji) primjer predstavlja pitanje medikalizacije homoseksualnosti koja je do 1973. godine smatrana mentalnom bolešću, a nakon toga su kriteriji popuštani do 1987. kada je kompletno maknuta s popisa mentalnih poremećaja. Ono što se promijenilo, ističe Malatesti, jest shvaćanje uvjeta koji moraju biti zadovoljeni kako bi se nešto smatralo mentalnim poremećajem. Pitanje, dakle, nije što uzrokuje mentalne poremećaje (okolina, genetika, građa mozga, društvo), nego kako uopće određujemo što su mentalni poremećaji.

opatija coffehouse debates 2022 proljece  7

U nastavku izlaganja Malatesti je tri glavne pozicije u raspravi o određivanju mentalnih poremećaja. Strogni naturalizam polazi od ideje kako se prilikom određivanja poremećaja trebamo pozivati isključivo na teze prirodnih znanosti – na genetsku strukturu, građu mozga i druge prirodne faktore. Standarde "normalnosti" daju nam prirodne znanosti, koje određuju što je normalno ponašanje za pripadnike ljudske vrste. Je li netko bolestan ili ne ovisi o tome kako tijelo (mozak) te osobe funkcionira, a ne ovisi o tome kako se i koliko ta osoba uklapa u svoju okolinu ili kulturu. Suprotstavljena pozicija, strogi normativizam, polazi od ideje kako se prilikom dijagnosticiranja poremećaja trebamo pozivati isključivo na vrijednosti. Trebamo proučavati predstavlja li stanje neke osobe prepreku da ta osoba živi sretan i smislen život – ako predstavlja, onda je riječ o poremećaju i trebamo pomoći toj osobi, ali ako ne predstavlja nikakvu prepreku da osoba živi sretan i smislen život, nećemo osobu nazvati mentalno bolesnom, čak i ako joj se mozak anatomski ili funkcionalno bitno razlikuje od našeg. Hibridne pozicije polaze od ideje kako se za dijagnosticiranje treba koristiti i pozivanje na prirodne činjenice i pozivanje na vrijednosti. Malatesti je u završnom dijelu predavanja pokazao kako psihopatiju možemo smatrati mentalnim poremećajem i iz naturalističkog i iz normativističkog pristupa: mozak psihopata funkcionira drugačije nego mozak običnog čovjeka, a njegove ga karakterne crte sprečavaju u življenju dobrog i smislenog života.

Nakon izlaganja uslijedila je duga i kvalitetna rasprava u kojoj su brojni sudionici postavili svoja pitanja i komentare, a druženje se nakon okončanja formalnog dijela nastavilo i u neformalnoj atmosferi Lovranskog puba.

opatija coffehouse debates 2022 proljece  5

Predstavljanje društvene igre bridž u Opatiji

Svega nekoliko dana nakon predavanja u Lovranu u prostorima Udruge "Kulturni front" u Opatiji održano je predstavljanje društvene igre bridž, u sklopu projektnog pravca "Kulturni forum" koji teži stvaranju platforme za prezentacije, rasprave, radionice i predavanja entuzijasta, hobista, znanstvenika amatera i drugih stručnjaka izvan formalne akademske zajednice. Ovu složenu i izazovnu igru je predstavila diplomirana ekonomistica Stella Dobrijević, iskusna, kompetitivna i dinamična mlada osoba koja je bridž igrala u juniorskoj reprezentaciji Hrvatske.

U prvom dijelu druženja održana je prezentacija koja je dala kratak pregled percepcije bridža u društvu, a predstavljene su i aktivnostima Bridge kluba Rijeka, uključujući tečajeve, natjecanja i načine kako se zainteresirani polaznici mogu uključiti. Potom je dan pregled pravila te je objašnjen cilj igre. Tijekom cijele prezentacije profesionalni igrači su demonstrirali igru, a zainteresirani posjetitelji su na kraju i sami mogli odigrati jednu partiju uz mentoriranje iskusnih igrača.

Organizatori iz Udruge "Kulturni front", koja i sama često organizira razna događanja, radionice i turnire u sklopu kojih se igraju društvene stolne igre, istaknuli su kako im je izrazito drago što su ostvarili poveznice s Bridge klubom Rijeka, tako da u budućnosti možemo očekivati suradnju i oko drugih događanja.

opatija coffehouse debates 2022 proljece  4

Predavanje o filozofiji i zaraznim bolestima u Lovranu

Sredinom travnja u Lovranu je održano još jedno predavanje, zadnje prije ljetne stanke koja će trajati do kraja rujna. Doktor znanosti Ivan Cerovac u svom je predavanju "Filozofija i zarazne bolesti: Što možemo naučiti od klasika" pokušao pokazati kako su nam neki pravni, politički i filozofski spisi koji su stari više stoljeća vrijedan izvor spoznaje o ispravnosti i opravdanosti mjera za sprečavanje širenje zaraznih bolesti čak i danas, kada su se medicinske i biološke znanosti značajno odmakle od davno odbačenih spoznaja. Autor knjige "John Stuart Mill and Epistemic Democracy" odlučio je upravo kroz proučavanje političke misli ovog britanskog filozofa (za koje je dobio i istraživačku stipendiju Brocher zaklade u Švicarskoj) pokazati zašto su nam stoljećima stari argumenti korisni i danas.

opatija coffehouse debates 2022 proljece  1

Polazeći od Millovih rasprava o Zakonima o zaraznim bolestima, Cerovac se usredotočio na procedure političkog odlučivanja koje su prikladne za donošenje zakona, javnih politika i mjera kojima će se nastojati sprečavati širenje zaraznih bolesti. Istaknuo je kako prema britanskom etičaru i filozofu država ne smije ograničavati slobodu svojih građana osim u situacijama kada isti čine štetu legitimnim interesima drugih ljudi ili društva u cjelini. Budući da prijenosom zaraznih bolesti možemo nanijeti štetu drugima, na prvi se pogled čini kako su epidemiološke mjere kojima se nastoji spriječiti širenje zaraze nužno opravdane – naposljetku, one služe kako bi se spriječilo nanošenje štete drugima. Međutim, slijedeći Milla, Cerovac uočava kako nanošenje štete drugima ne predstavlja dovoljno opravdanje za neki skup restriktivnih mjera. Kada god ograničavamo slobodu pojedinaca moramo biti sigurni da to činimo kako bi zaštitili druge od štete koju im ti pojedinci mogu nanijeti, ali moramo biti sigurni i da će postupak reguliranja te radnje imati bolje posljedice nego da radnju ostavimo nereguliranom. Drugim riječima, Mill upozorava kako ponekad intervencija države može dovesti do gorih posljedica nego da se država uopće nije uplitala kako bi regulirala stvari. To, naravno, ne znači da su epidemiološke mjere neopravdane, ali daje uputu kako iste trebaju biti prilagođene da stvaraju što manje (dugoročnih i kratkoročnih) štetnih posljedica.

opatija coffehouse debates 2022 proljece  6

Jedna zanimljiva štetna posljedica koju analizira Mill vezana je uz nepravednu raspodjelu tereta koje mjere stavljaju na slobode građana. Sporni Zakoni o zaraznim bolestima iz 1860-ih godina koji su nastojali spriječiti širenje spolno-prenosivih bolesti među mornarima i vojnicima u Ujedinjenom Kraljevstvu, pa su predviđali obavezne i prisilne medicinske preglede za sve žene za koje se posumnjalo da su prostitutke (kao i prisilno zadržavanje na liječenju onih žena za koje se utvrdilo da su zaražene), primjer su zakonodavstva koje je nepravedno raspoređivao terete mjera budući da nisu predviđeni obavezni i prisilni pregledi za muškarce. Kad god uvodimo neke mjere kojima se ograničava sloboda građana s ciljem sprečavanja štete, moramo se pitati jesu li tereti mjera pravedno raspodijeljeni. Ovo je misao koja nam svakako može biti izrazito važna za evaluaciju mjera u vrijeme COVID-19 pandemije.

Cerovac se u zadnjem dijelu izlaganja usmjerio na proceduru kojom trebamo donositi odluke kojima se, s ciljem smanjenja štete, ograničavaju prava i slobode građana. Budući da svako ograničavanje prava i sloboda već predstavlja neki oblik štete, prilikom određivanja koje su mjere opravdane moramo koristiti najpouzdanije procedure odlučivanja, one za koje je najmanje vjerojatno da će donijeti krive odluke (i tako nanijeti više štete nego što je minimalno potrebno da bi se spriječila neka još gora posljedica). Kada govorimo o zaraznim bolestima, Cerovac ističe kako trebamo slijediti ideju podjele spoznajnog i političkog rada te se osloniti na stručnjake u procesu kreiranja konkretnih mjera, ali da istovremeno trebamo koristiti demokratske procedure kako bi stručnjacima dali upute u kojem smjeru želimo da se društvo razvija (i koje vrijednosti i prioritete želimo da štiti). Pri tome podsjeća da problem sa Zakonima o zaraznim bolestima iz 1860-ih nije bio znanstvene prirode (tadašnji su zakonodavci dovoljno dobro znali kako se spolno-prenosive bolesti šire i kako spriječiti nove zaraze), već je riječ bila o političkom i moralnom problemu uzrokovanom (između ostalog) nevaljalom demokratskom procedurom koja nije ženama davala pravo glasa (pa tako ni pravo da kroz političku arenu izraze svoje mišljenje o pravednosti raspodjele tereta mjera).

opatija coffehouse debates 2022 proljece  7

Kao i obično, nakon predavanja se protegla duga i zanimljiva rasprava, koja se nastavila i u neformalnom okruženju Gradske kavane Lovran. Organizatori iz Udruge "Kulturni front" najavili su organizaciju novih događanja u Opatiji u svibnju i lipnju, uključujući predavanje Frana Mike "Promjena kulture: Uloga lidera" u sklopu projektnog pravca "Kulturni forum", kao i panel-diskusiju o intelektualnom vlasništvu i autorskim pravima u umjetnosti, te predavanje mlade znanstvenice i doktorandice Martine Mušković.