Opatija Coffeehouse Debates: Intelektualno vlasništvo u umjetnosti te modeli regulacije autorskih prava u fokusu tribine

Autor: Nikola Cvjetović 28.05.2022

opatija_coffehouse_debates_autorska_prava__6_

Kroz svoj rad umjetnik stvara individualnu poruku koju izlaže javnosti, i mnogi s pravom ne bi bili sretni kada bi svatko mogao tu poruku izobličiti ili promijeniti na način kako mu odgovara. "Napravi svoju poruku, svoju ideju ili svoje umjetničko djelo" je sasvim normalan i očekivan odgovor na situaciju kada netko, bez ikakve regulacije, koristi našu poruku.

Opatija - U prostorima Poduzetničkog inkubatora Hubbazija nedavno je održana jubilarna trideseta panel-diskusija u sklopu projekta Opatija Coffeehouse Debates. Pred dvadesetak okupljenih sudionika i uz gledatelje koji su putem live streaminga diskusiju pratili iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva razgovaralo se o intelektualnom vlasništvu u umjetnosti te o različitim modelima regulacije autorskih prava, kao i posljedicama koje iz njih slijede.

Nakon uvodnih riječi koje je pružila moderatorica panela, docentica Iris Vidmar Jovanović, mikrofon je preuzeo prvi panelist, James O. Young, profesor filozofije umjetnosti sa Sveučilišta u Victoriji (Kanada). Young je izlaganje započeo izloživši svoju glavnu tezu, prema kojoj trenutni zakoni koji reguliraju intelektualno vlasništvo u umjetnosti (osobito oni vezani uz copyright i trademark) nisu opravdani. Naime, smatra Young, pojedinci i kompanije su kroz ove zakone ograničili pristup nečem što bi trebalo biti u javnoj domeni. Naravno, njegova teza se ne odnosi na sva prava vezana uz intelektualno vlasništvo, već uz ona koja se tiču specifično umjetničkih djela.

opatija_coffehouse_debates_autorska_prava__4_

Young ističe kako o intelektualnom vlasništvu u umjetnosti možemo mnogo naučiti ako se fokusiramo na ontologiju umjetničkih djela. Sva umjetnička djela, smatra on, imaju određeni uzorak ili strukturu, koji predstavljaju apstraktne objekte koji su različiti od nekog fizičkog objekta. Oni su pak obilježeni određenim umjetničkim elementima, kao što su stilovi pisanja, književni likovi, načini rimovanja, glazbene ljestvice, tehnike prepričavanja, tipovi radnji i slično. Ti su umjetnički elementi također apstraktni objekti, ali se ne mogu vlasnički smatrati dijelovima nekog konkretnog umjetničkog djela. Primjerice, likovi kao što su Thor i Loki, ili kao što su Snjeguljica ili Mulan, predstavljaju apstraktne objekte koji nisu dijelovi filmova u kojima se pojavljuju, te su sudovi pogriješili što su kompanijama kao što su Marvel ili Disney dodijelili vlasnička prava (u obliku trademarka) na te likove.

Young je zaključio kako je za razgovor o vlasničkim pravima u umjetnosti nužno poznavanje ontologije umjetničkih djela. Jednom kada je uzmemo u obzir, vidjet ćemo da bi umjetnici trebali imati puno veću slobodu da koriste i mijenjaju likove, stilove, tehnike i radnje koje su stvorili drugi umjetnici, te da bi kompanije trebale imati daleko manju kontrolu nad umjetničkim djelima i umjetničkim elementima.

opatija_coffehouse_debates_autorska_prava__8_

Drugo je uvodno izlaganje održala Ivana Kunda, profesorica sa Pravnog fakulteta u Rijeci koja istražuje i predaje teme vezane uz autorska prava i intelektualno vlasništvo. Kunda ističe kako su umjetnička djela rezultat individualnog doprinosa umjetnika, koji je oblikovan njegovim kreativnošću i znanjem, ali i proteklim životnim iskustvima, razmišljanjima i osjećajima, zbog čega umjetničko djelo predstavlja nešto što je vrijedno pravno zaštititi. Kroz svoj rad umjetnik stvara individualnu poruku koju izlaže javnosti, i mnogi s pravom ne bi bili sretni kada bi svatko mogao tu poruku izobličiti ili promijeniti na način kako mu odgovara. "Napravi svoju poruku, svoju ideju ili svoje umjetničko djelo" je sasvim normalan i očekivan odgovor na situaciju kada netko, bez ikakve regulacije, koristi našu poruku.

opatija_coffehouse_debates_autorska_prava__7_

Kunda ističe kako, naravno, postoje ograničenja u pravima intelektualnog vlasništva (uključujući ona obuhvaćena trademark regulativom), tako da nije moguće isključiti druge iz korištenja i modificiranja svega što proizvedemo, u svim domenama. Umjesto toga, pravni sustav pokušava balansirati na način da zaštiti prava najboljih i najoriginalnijih umjetnika, a da istovremeno (do određene razine, i pod predviđenim okolnostima) dozvoli korištenje i nadograđivanje na postojeće umjetničke elemente ili na postojeća umjetnička djela.

Nakon uvodnih izlaganja uslijedila je duga i zanimljiva diskusija u kojoj su postavljena brojna kvalitetna pitanja i komentari, tako da je čitavo događanje trajalo gotovo dva i pol sata. Čitava je panel-diskusija (uz live streaming) snimljena te ju je moguće pogledati pomoću poveznice u nastavku:

VIDEO

Panel-diskusija je suorganizirana u sklopu istraživačkog projekta "Estetsko obrazovanje putem narativne umjetnosti i njegova važnost za humanistiku" koji je sufinancirala Hrvatska Zaklada za znanost (UIP-2020-02-1309), a predstavlja nastavak uspješne suradnje između ovog istraživačkog projekta i projekta popularizacije znanosti Opatija Coffeehouse Debates.

Organizatori iz Udruge "Kulturni front", Filozofskog fakulteta u Rijeci i Amadria park hotela zahvalili su svim posjetiteljima na sudjelovanju, te najavili organizaciju novih događanja prije ljetne stanke, među kojima se ističu predavanje doktorandice Martine Mušković sa Odjela za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci (u sklopu projektnog pravca 'Predavanja mladih znanstvenika'), te radionica o live streamingu koju će (u sklopu pravca 'Kulturni forum') voditi David Šuker.

Opatija Coffeehouse Debates: Intelektualno vlasništvo u umjetnosti te modeli regulacije autorskih prava u fokusu tribine