Flego: Gotovo stopostotna većina glasova za naše prometne projekte. Ovo je sjajno!

Foto: arhiva

Zahvaljujući Flegovim usvojenim prometnim prijedlozima, Luka Rijeka ulazi na čak 3 europska koridora, a Split i Ploče na jedan.

BRUXELLES – „Europski koridori Hrvatskoj donose velika financijska sredstva, a Hrvatsku još samo jedan korak dijeli do 26 milijardi eura od Europe, koje ćemo trošiti na financiranje velikih prometnih projekata. Ponosan sam na nas europske liberale, jer za ovo radimo od 2015. godine“, naglasio je istarski europarlamentarac Valter Flego (IDS/Renew) prilikom današnjeg izglasavanja dogovora o definiranju europskih prometnih koridora, tzv. TEN-t mreži. Dogovorom na Odboru za promet Europskog parlamenta postavljeni su temelji za nove infrastrukturne projekte te održiv i financijski prihvatljiv prijevoz za putnike i teret. Riječ je o 9 europskih koridora i povezivanju 424 europska grada s lukama, zračnim lukama i željezničkim terminalima. 26 milijardi eura Hrvatskoj će biti na raspolaganju iz Instrumenta za povezivanje Europe – CEF-a.

- Današnji se dogovor temelji na povezanoj Europi i željeznicama u dvije brzine. Jasno, mi smo na onoj puno sporijoj strani. Sjever Europe će 2030. putnike prevoziti brzinom od 250 km/h, dok će na istoku maksimalna brzina vlakova biti 160 km/h. No, uzmemo li u obzir prosječnu brzinu naših vlakova danas – 50 km/h, uspjeh je itekako značajan. Putovanje vlakom od Rijeke do Zagreba danas traje 45 minuta duže nego prije 18 godina, tako da će brzina od 160 km/h na dionicama Rijeka-Split, Rijeka-Zagreb i Zagreb-Vinkovci za nas predstavljati brzinu svjetlosti, pojasnio je Flego.

Zahvaljujući Flegovim usvojenim prometnim prijedlozima, Luka Rijeka ulazi na čak 3 europska koridora, a Split i Ploče na jedan. Zračne luke Zagreb, Dubrovnik i Split imat će mogućnost europskim novcem osigurati direktnu željezničku, tramvajsku ili metro vezu do najvećeg grada u blizini. 8 manjih gradova od Savudrije do Dubrovnika dobiva pristup financiranju morskih i zračnih luka, što obuhvaća modernizaciju marina, dodatne vezove, obnovu riva i lukobrana te modernizaciju infrastrukture u manjim regionalnim zračnim lukama, poput Pule i Cresa. Od regionalnih željeznica koje su ušle u TEN-t mrežu riječ je o Istarskoj i Podravskoj pruzi. Istri to otvara put za modernizaciju željeznice prema Trstu, a otvara se i put za najveću investiciju u povijesti naše zemlje od neovisnosti - željeznički tunel kroz Učku. Otoku Krku otvara se prilika za novi most, kao i cestovno-željeznički spoj prema Rijeci.

- Prepoznali smo potrebu uvrštavanja Luke Rijeka rame uz rame s ostalim Sjevernojadranskim lukama, kao i potrebu povezivanja Istre i Rijeke sa Slovenijom - cestom i željeznicom. Također, na naš će prijedlog i zemlje Zapadnog Balkana moći koristiti sredstva iz CEF-a, po prvi put u povijesti. Mali korak za EU, ali za zemlje u susjedstvu ogroman. Do izmjene karte europskih koridora bili smo na marginama europske prometne politike. Sad smo konačno dio europske prometne elite, zaključio je Flego.

Follow @PodUckun