Coffeehouse Debates: S tri zanimljiva predavanja otvorena nova projektna godina

Uz zapaženi interes brojnih posjetitelja, projekt je u novu godinu zakoračio kroz događanja organizirana u sklopu projektnih pravaca „Predavanja mladih znanstvenika“ i „Lovran Coffeehouse Debates“.

Lovran - Projekt popularizacije znanosti i deliberativne građanske kulture Coffeehouse Debates, u sklopu kojeg je prošle godine organizirano čak 19 samostalnih predavanja, panel-diskusija i prezentacija, očekivano nastavlja s provođenjem i ove godine. Uz zapaženi interes brojnih posjetitelja, projekt je u novu godinu zakoračio kroz događanja organizirana u sklopu projektnih pravaca „Predavanja mladih znanstvenika“ i „Lovran Coffeehouse Debates“, a u svibnju donosi nova predavanja i panel-diskusije o aktualnim temama.

Predavanje docenta Matije Miloša: Zašto je Ustav (ne)jasan?

Prvo ovogodišnje predavanje u prostorima Udruge „Kulturni front“ održao je dr.sc. Matija Miloš, docent za Katedre za Ustavno pravo na Pravnom fakultetu u Rijeci. Miloš je započeo izlaganje uočivši kako se danas pravo, a pogotovo ustavno pravo, proziva zbog nejasnoće u izražavanju. Primjerice, pitanja legitimnosti odluka i mjera koje je u vrijeme pandemije COVID-19 donosio Stožer civilne zaštite RH, kao i pitanja zakonitosti donošenja odluka oko prihvata i treniranja ukrajinskih vojnika na teritoriju RH, u medijima su se često pojavljivala kao problematična budući da su političari i aktivisti, ali i pravni stručnjaci, na njih davali različite (a često i sukobljene) odgovore. Iako je neslaganje oko sadržaja odluka među političarima i aktivistima sasvim očekivano, mnogi vide problem kada se isto neslaganje prenese i na ustavnu razinu, te očekuju da bi barem Ustav trebao biti dovoljno jasan i precizan da sprečava podjele i neslaganja.

Problem kod neslaganja stručnjaka oko interpretacija Ustava izgleda dosta ozbiljno jer, ako se Ustav tako lako može navući na jednu ili drugu stranu, počinje se nametati pitanje čemu nam Ustav uopće služi. Miloš je, međutim, istaknuo kako je jasnoća samo jedna od kvaliteta koje pravo treba zadovoljiti, ali tu su i druge, poput općenitosti, prospektivnosti te stabilnosti i predvidljivosti. Primjerice, ako neki zakon nije dovoljno općenit i apstraktan, njime se neće moći zahvatiti brojne primjere izvan njegove uske domene, i svako toliko će se trebati tražiti od Sabora da ga mijenja ili nadograđuje. Kod Ustava je, ističe Miloš, apstraktnost još važnija budući da je riječ o skupu temeljnih principa koji uređuju politički život u zajednici – što je Ustav detaljniji (što više stvari jasno definira i određuje), to je manje prostora za političko odlučivanje. Zato, primjerice, iako Ustav definira kako svi građani imaju pravo na slobodu izražavanja, ne određuje jasno što je sa slučajevima kada se ista koristiti za narušavanje tuđe privatnosti, za nanošenje štete drugima ili za poticanje mržnje, te se ta pitanja reguliraju zakonima koji se oblikuju kroz politički proces. Isto tako, iako Ustav propisuje kako svi imaju pravo na rad, nije jasno što to točno obuhvaća ni kako se to pravo treba dalje regulirati, već se razrada prepušta političkim procesima. Štoviše, brojni su ustavi namjerno nejasno formulirani i ciljano ne zahvaćaju neka pitanja, poput Ustava SAD-a koji namjerno ne želi definirati ima li veće ovlasti Predsjednik ili Kongres, ili nekodificiranog Ustava Ujedinjenog Kraljevstva koji izbjegava jasno odrediti svoje granice.

Dva su glavna razloga zašto je nejasnost prava (a osobito Ustava) poželjna. Prvo, ukoliko bi pravo odredili izrazito precizno, ne bi ga prema analogiji mogli primjenjivati na druge slučajeve, uključujući one nove koje se nije moglo predvidjeti u trenutnu pisanja izvornih pravnih normi. Primjerice, ako su zakoni o medijima pisani precizno i primjenjuju se samo na samo na TV, radio i tiskane medije, nedostajat će nam zakonska regulativa koju možemo primijeniti na neke novonastale medije, poput društvenih mreža. Drugo, precizno definirani Ustav bio bi izrazito nepogodan za proširenje postojećih prava i građanskih sloboda. Primjerice, upravo je sukob između Deklaracije nezavisnosti i Ustava u SAD-u omogućio promjenu postojeće legislative vezane uz rasnu segregaciju. Ukratko, Ustav treba biti i ostati nejasan kako bi se pružio prostor za normalnu političku aktivnost unutar zajednice. Kada bi Ustav jasno i precizno definirao sve detalje javnog života, pravnici bi imali apsolutnu vlasti i ne bi bilo prostora za demokratske procese.

Predavanje medicinske kemičarke Valentine Dukić: Što nam vinske mušice mogu reći o nama?

Predavanja mladih znanstvenika nastavljena su izlaganjem Valentine Dukić, medicinske kemičarke i koja je, još kao apsolventica, sudjelovala na istraživačkom projektu „Efekt socijalne izolacije na preferencu konzumacije psihostimulansa kod modelnog organizma Drosophila melanogaster“. Predavanje je bilo ispunjeno zanimljivim informacijama i brojne je slušatelje ostavilo iznenađenima zbog sličnosti ponašanja vinskih mušica i ponašanja ljudi.

Na samo je početku izlaganja Dukić objasnila što su modelni organizmi i čemu isti služe u biotehnološkim istraživanjima. Ovi organizmi imaju dobro definirane osobine koje pokazuju varijabilnost i lako se analiziraju, kao i veliki broj potomaka unutar kratkog razdoblja. Također, modelne je organizme moguće kontrolirano križati te je njima jednostavno manipulirati. Vinska mušica predstavlja izvrstan modelni organizam budući da ima kratak životni ciklus (samo 10 dana), velik broj potomaka, te velik broj specifičnih osobina, ali i mali broj kromosoma (2n = 8). Završno, vinske mušice je lako uzgajati u laboratoriju, a pokazuju čitav niz mutantnih oblika korisnih za istraživanja.

Ponašanja vinskih mušica te utjecaj vanjskih čimbenika na njihove aktivnosti predmet su istraživanja kojim se Dukić bavi. Poznata su istraživanja spavanja (i utjecaja psihostimulativnih tvari na spavanje) vinskih mušica, kao i istraživanja učinaka koje nedostatak sna ima na ponašanje i na sposobnost preživljavanja vinskih mušica. Međutim, za proučavanje su vjerojatno još zanimljiva društvena ponašanja mušica, koja uključuju udvaranje, parenje, agresiju i zajedničko traženje hrane. Mužjaci vinskih mušica tako znaju pratiti ženke i po 15 kilometara, te prilagođavaju svoje ponašanje povratnim informacijama koje dobivaju od ženki. One, s druge strane, uče koja su ponašanja muškarcima odbojna, a koja privlačna. Agresija je česta i među ženkama i među mužjacima: kod prvih joj je povod pristup hrani i mjestima za polaganje jaja, dok je kod drugih povod uglavnom hrana ili pristup ženkama.

Zanimljiva su i istraživanja koja su, inspirirana mjerama za sprečavanje širenja pandemije COVID-19, provedena kako bi se proučavalo utjecaj izolacije na život vinskih mušica. Budući da vinske mušice imaju kompleksne društvene mreže i kolektivno ponašanje, socijalizacija s drugim pripadnicima iste vrste na njih pozitivno utječe, dok im izolacija šteti. Uz to istraživanja su pokazala da mušice koje su držane u izolaciji imaju veću tendenciju postati ovisne o psihoaktivnim supstancama (npr. o kokainu), a pokazalo se da do istog rezultata dovodi i seksualna deprivacija. Dukić je provodila slično istraživanje, na umjesto kokaina proučavala je ovisnost o metamfetaminu. Suprotno od ranijih slučajeva, istraživanje je pokazalo da je izolacija smanjila želju za metamfetaminom, dok je socijalizacija pozitivno utjecala na želju za ovom tvarim. Parenje, pokazala su istraživanja, nije imalo značajan utjecaj na želju vinskih mušica prema metamfetaminu. Kada uočimo sličnosti između ponašanja ljudi i vinskih mušica oko brojnih socijalnih situacija (udvaranje, parenje, agresija), postaje jasno da nam istraživanja o ovisnosti kod vinskih mušica mogu dati vrijedne podatke za borbu protiv ovisnosti kod ljudi.

Predavanje psihijatrice Sanje Katalinić: Mentalno zdravi roditelji = Mentalno jaka djeca

Predavanja u Galeriji Laurus u Lovranu otvorila je dr.sc. Sanja Katalinić, psihijatrica sa bogatim radnim iskustvom koja je nedavno u Opatiji otvorila i privatnu psihijatrijsku praksu, a pokrenula je i Savjetovalište za dobro mentalno zdravlje djece i mladih. Kroz svoje zanimljivo predavanje o mentalnom zdravlju djece upozorila je na izrazito važnu ulogu koju roditeljski odgoj igra u zdravlju djece i njihovoj spremnosti da se nose s životnim poteškoćama.

Katalinić smatra da je jedan od najboljih načina kako naučiti djecu mentalnoj snazi preslikavanje tih kvaliteta iz vlastitog života. Biti mentalno zdrav tijekom djetinjstva uključuje postizanje razvojnih i emocionalnih pozitivnih temelja, učenje zdravih društvenih vještina, ali i učenje kako se nositi s problemima. Istraživanja pokazuju da je veća vjerojatnost da će mentalno zdrava djeca imati pozitivnu kvalitetu života i vjerojatnije je da će dobro funkcionirati kod kuće, u školi i svojoj zajednici. Ove je prediktore najlakše pratiti kod uspjeha u školi i na upisu fakulteta, na zaposlenost, na problemima sa zakonom i na korištenju narkotika i ovisnosti. Djeca u vrtiću koja su emocionalna, mentalno i socijalno kompetentnija tako će vjerojatnije upisivati fakultete i biti zaposlena sa 25 godina, dok će djeca koja su još u vrtićkoj dobi bila zakinuta vjerojatnije imati policijski dosje ili će razviti neku od ovisnosti.

U nastavku izlaganja Katalinić je izložila nekoliko konkretnih savjeta koji mogu pomoći u odgoju mentalno jake djece. Na prvom mjestu je naučiti dijete da nadiđe mentalitet žrtve i da shvati kako su odbacivanje, neuspjeh i nepravda sastavni su dio života – važno je iz njih učiti i kroz njih naći motivaciju za učiniti pozitivne korake. Uz to, napominje kako je važno da djeca ne robuju osjećaju krivnje kako bi se mogla zdravo postaviti prema drugima, ali i da su svjesna kako nisu središte svemira i kako ne mogu diktirati svojim roditeljima. Djeca trebaju rano početi prihvaćati odgovornosti koje imaju, kako prema kućanskim i školskim obavezama, tako i prema vlastitim emocijama. Naravno, pri tome im se treba omogućiti da griješe i uče iz svojih pogreški, te se treba izbjegavati kažnjavanje djece i zamijeniti ga discipliniranjem. Kroz raspravu su se povukla brojna pitanja i zatražili savjeti, a diskusija se nakon samog predavanja nastavila još nekoliko sati u neformalnijoj atmosferi u jednom od lovranskih kafića.

Veliki planovi za kraj proljeća

Organizatori iz Udruge „Kulturni front“ najavili su brojna nova događanja koja se planiraju za svibanj i početak lipnja. Tako će u petak, 5. svibnja u Lovranu doktorandica Julija Perhat održati zanimljivo izlaganje „Riječi pogrdnice i govor mržnje“, dok se u drugoj polovici svibnja planira održavanje panel-diskusije o prevenciji nasilja putem pravne regulative i kazni. Uz to, planira se i panel-diskusija kojom bi se zahvatilo problem napuhanog broja super-odlikaša u hrvatskim osnovnim školama, kao i panel o održivosti zdravstvenog sustava RH.

Follow @PodUckun